<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Post-it</id>
	<title>Post-it - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Post-it"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Post-it&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-21T22:55:52Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Post-it&amp;diff=213450&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Post-it&amp;diff=213450&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-11T23:05:33Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Post-it'''--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Post-it-note-white-bg.jpg|thumb|200px|Samoljepljivi papirić (Post-it) ]] '''Samoljepljivi listići (''Post-it Notes'')''' – višenamjenski listići (ostavljanje poruka, označavanje stranica, pisanje podsjetnika) u više veličina i oblika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izumili se ih Arthur Fry i Spenser Silver.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Spencer Silver===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Inženjer kemije koji je radio u ''Minnesota Mining and Manufacturing Company'', poznatije pod kraćim imenom 3M. U laboratoriju 3M-a 60-ih godina prošloga stoljeća eksperimentirao je s ljepilima te je, 1968., proizveo visokokvalitetni ali slaboprianjajući [[adheziv]]. [[Ljepilo]] se sastojalo od inherentno ljepljivih elastomernih kopolimernih mikrokuglica zbog kojih je, tj. zbog prostora između njih, ljepilo slabo prianjalo na površinu, ali se moglo koristiti neprestano. Nitko u kompaniji nije mogao smisliti neku praktičnu primjenu. Silver, nije odustajao. Godinama je promicao svoj proizvod i u svakodnevnim razgovorima i na seminarima i predavanjima. Na jednom od tih seminara, 20 godina nakon izuma ljepila, pojavio se njegov kolega Arthur (Art) Fry.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Arthur Fry===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Inženjer kemije koji je također radio u 3M-u. Fry je pjevao u crkvenom zboru i uvijek ga je ljutilo kad bi mu listići kojima je obilježavao pjesme u pjesmarici ispadali kad bi ustajao pjevati. Nakon Silverove prezentacije, Fryju je sinulo – ako na listiće stavi malo Silverova ljepila, oni će se držati i neće na stranicama ostati trajno zalijepljeni. Fry je nabavio malo Silverova ljepila i počeo eksperimentirati sa samoljepivim listićima, ali pojavio se novi problem – kad bi se listić odlijepili sa stranica pjesmarice, dvije bi se stranice zalijepile i nisu se dale odlijepiti. Na listić je stavio prvo zaštitni sloj, a onda ljepilo, problem je bio riješen, stvar je funkcionirala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi se izum brzo proširio uredima i hodnicima kompanije. Svi su molili Frya da im napravi još samoljepivih listića. Menadžment je procijenio da proizvod neće imati uspjeha i da za njegovu proizvodnju, skupu i kompliciranu, treba smisliti nove strojeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fry je sâm izumio stroj, izradio je prototip u podrumu svoje kuće. Bio je i tako velik da je Fry morao skinuti podrumska vrata i okvir te srušiti dio vrtnog zida kad je stroj trebalo natovariti na kamion i prevesti do kompanije. Nakon pet godina usavršavanje strojeva i proizvoda, provedena je prva marketinška kampanja u četiri grada istovremeno - Denver, Richmond, Tampa i Tulsa. Proizvod se zvao ''Press and Peel Pads'' i nije izazvao veliko zanimanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Menadžment je pristao na još jedan pokušaj. Za prezentaciju je izabran Boise u Idahu. U kampanji, koja će u anale povijesti ući pod imenom ''Boise Blitz'', besplatno je podijeljeno tisuće uzoraka, u uredima, bolnicama, odvjetničkim kancelarijama, svagdje gdje je moglo biti potencijalnih kandidata. Uspjeh je bio velik. Žutim (kanarinac-žutim) samoljepljivim listićima trebalo je dati novo ime. Prijedlog je bio: ''Sticky Notes i Papillona'', ali konačna odluka je bila – ''Post-It Notes''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Popularnost==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Post-it Jag front.jpg|thumb|200px|lijevo|Višenamjenska uporaba Post-ita - Jaguar prekriven samoljepljivim listićima]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine 1980. proizvod se pojavio diljem Sjedinjenih Država i za otprilike godinu dana, umjesto predviđenih pet, počeo donositi profit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine 1985. časopis [[Time_(časopis)|Time]] proglašava ''Post-It Notes'' jednim od najboljih proizvoda u prethodnih 25 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine 2004. njujorški [[Muzej_moderne_umjetnosti_u_New_Yorku|Muzej moderne umjetnosti]], pod nazivom ''Skromna remek-djela'', postavlja izložbu 121 predmeta iz svakodnevne uporabe lijepog dizajna, među njima je i ''Post-it'' kao vrhunsko dostignuće suvremenog uporabnog [[dizajn]]a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjetnici su oslikavali Post-Ite za proslavu 20 godina postojanja, a rad [[Ronald_Brooks_Kitaj|Ronalda Kitaja]] prodan za 925 dolara, što je najviša cijena plaćena za papirić ''Post-It''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prodaju se (podatak iz 2009.) u 62 boje, 25 oblika i osam standardnih veličina i u više od 600 raznih proizvoda (i u digitalnoj verzija; papirići se lijepe na radnu površinu računala).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* http://www.rakemag.com/2005/03/twenty-five-years-post-it-notes-0/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* http://ba.voanews.com/content/a-37-2009-11-04-voa4-85898592/1155750.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* http://www.poslovni.hr/after5/prvih-trideset-godina-post-ita-najboljega-uredskog-izuma-131149#&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Papirni proizvodi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Tehnologija]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-- uredsko poslovanje --&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-- moderna umjetnost --&amp;gt;&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>