WikiSysop: bnz

2022-03-24T03:39:40Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 03:39, 24. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Postmarksizam'''-->'''~~Postmarksizam''' (ponekad: '''altermarskizam'''<ref>{{Citiranje časopisa\|last=Popović\|first=Milan\|authorlink=\|coauthors=\|title=Izazovi pozne moderne : čitajući Jacquesa Bideta i Dragutina Lalovića\|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=72878\|date=\|year=\|month=\|journal=Politička misao : časopis za politologiju, Vol. 46 No. 2, 2009.\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|accessdate=27. travnja 2019.}}</ref>) je naziv za pristupe ljevičarskih intelektualaca koji su koristeći teorijske modele razvijene u okvirima [[Postmoderna\|postmodernizma]]<ref>{{Citiranje časopisa\|last=Šundov\|first=Zvonko\|authorlink=\|coauthors=\|title=Postmarksizam i postmodernizam\|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=64387\|date=\|year=\|month=\|journal=Filozofska istraživanja, Vol. 29 No. 1, 2009.\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|accessdate=27. travnja 2019.}}</ref> nastojali stvoriti novi ljevičarski diskurs. Postmarksisti čitaju djela Marxa i drugu [[Marksizam\|marksističku]] literaturu na [[Dekonstrukcija\|dekonstruktivistički]] način, nastojeći u tom rušenju pronaći drugačije narative i drugačije ishode temeljnih ljevičarskih nastojanja.		Postmarksizam''' (ponekad: '''altermarskizam'''<ref>{{Citiranje časopisa\|last=Popović\|first=Milan\|authorlink=\|coauthors=\|title=Izazovi pozne moderne : čitajući Jacquesa Bideta i Dragutina Lalovića\|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=72878\|date=\|year=\|month=\|journal=Politička misao : časopis za politologiju, Vol. 46 No. 2, 2009.\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|accessdate=27. travnja 2019.}}</ref>) je naziv za pristupe ljevičarskih intelektualaca koji su koristeći teorijske modele razvijene u okvirima [[Postmoderna\|postmodernizma]]<ref>{{Citiranje časopisa\|last=Šundov\|first=Zvonko\|authorlink=\|coauthors=\|title=Postmarksizam i postmodernizam\|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=64387\|date=\|year=\|month=\|journal=Filozofska istraživanja, Vol. 29 No. 1, 2009.\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|accessdate=27. travnja 2019.}}</ref> nastojali stvoriti novi ljevičarski diskurs. Postmarksisti čitaju djela Marxa i drugu [[Marksizam\|marksističku]] literaturu na [[Dekonstrukcija\|dekonstruktivistički]] način, nastojeći u tom rušenju pronaći drugačije narative i drugačije ishode temeljnih ljevičarskih nastojanja.

	Prema Stuartu Simu, postmarskizam predstavlja "''danas već dobro etabiliranu teoretsku poziciju gdje se, kao primjerice u djelima značajnih teoretičara poput Ernesta Laclaua i Chantal Mouffe, nastoji sačuvati aspekte marksističke misli od propasti marksizma kao globalne kulturalne i političke snage u kasnom 20. stoljeću, i preusmjeriti ih kako bi zadobili novo značenje u rapidnom mijenjajućoj kulturalnoj klimi''."<ref>{{Citiranje knjige\|title=Post-Marxism: An Intellectual History\|author=Stuart Sim\|authorlink=\|coauthors=\|origdate=15. travanj 2013.\|date=\|chapter=Introduction\|chapterurl=https://books.google.hr/books?id=GiJ1xmwSM9oC&dq=postmarxism&hl=hr&source=gbs_navlinks_s\|editor=\|url=\|format=\|edition=\|language=engleski\|pages=\|publisher=Routledge\|location=\|others=\|quote=\|accessdate=9. svibnja 2019.\|isbn=\|id=}}</ref>		Prema Stuartu Simu, postmarskizam predstavlja "''danas već dobro etabiliranu teoretsku poziciju gdje se, kao primjerice u djelima značajnih teoretičara poput Ernesta Laclaua i Chantal Mouffe, nastoji sačuvati aspekte marksističke misli od propasti marksizma kao globalne kulturalne i političke snage u kasnom 20. stoljeću, i preusmjeriti ih kako bi zadobili novo značenje u rapidnom mijenjajućoj kulturalnoj klimi''."<ref>{{Citiranje knjige\|title=Post-Marxism: An Intellectual History\|author=Stuart Sim\|authorlink=\|coauthors=\|origdate=15. travanj 2013.\|date=\|chapter=Introduction\|chapterurl=https://books.google.hr/books?id=GiJ1xmwSM9oC&dq=postmarxism&hl=hr&source=gbs_navlinks_s\|editor=\|url=\|format=\|edition=\|language=engleski\|pages=\|publisher=Routledge\|location=\|others=\|quote=\|accessdate=9. svibnja 2019.\|isbn=\|id=}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T17:14:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Postmarksizam''' (ponekad: '''altermarskizam'''<ref>{{Citiranje časopisa|last=Popović|first=Milan|authorlink=|coauthors=|title=Izazovi pozne moderne : čitajući Jacquesa Bideta i Dragutina Lalovića|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=72878|date=|year=|month=|journal=Politička misao : časopis za politologiju, Vol. 46 No. 2, 2009.|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=27. travnja 2019.}}</ref>) je naziv za pristupe ljevičarskih intelektualaca koji su koristeći teorijske modele razvijene u okvirima [[Postmoderna|postmodernizma]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Šundov|first=Zvonko|authorlink=|coauthors=|title=Postmarksizam i postmodernizam|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=64387|date=|year=|month=|journal=Filozofska istraživanja, Vol. 29 No. 1, 2009.|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=27. travnja 2019.}}</ref> nastojali stvoriti novi ljevičarski diskurs. Postmarksisti čitaju djela Marxa i drugu [[Marksizam|marksističku]] literaturu na [[Dekonstrukcija|dekonstruktivistički]] način, nastojeći u tom rušenju pronaći drugačije narative i drugačije ishode temeljnih ljevičarskih nastojanja.

Prema Stuartu Simu, postmarskizam predstavlja "''danas već dobro etabiliranu teoretsku poziciju gdje se, kao primjerice u djelima značajnih teoretičara poput Ernesta Laclaua i Chantal Mouffe, nastoji sačuvati aspekte marksističke misli od propasti marksizma kao globalne kulturalne i političke snage u kasnom 20. stoljeću, i preusmjeriti ih kako bi zadobili novo značenje u rapidnom mijenjajućoj kulturalnoj klimi''."<ref>{{Citiranje knjige|title=Post-Marxism: An Intellectual History|author=Stuart Sim|authorlink=|coauthors=|origdate=15. travanj 2013.|date=|chapter=Introduction|chapterurl=https://books.google.hr/books?id=GiJ1xmwSM9oC&dq=postmarxism&hl=hr&source=gbs_navlinks_s|editor=|url=|format=|edition=|language=engleski|pages=|publisher=Routledge|location=|others=|quote=|accessdate=9. svibnja 2019.|isbn=|id=}}</ref>

Termin "''post-Marxism''" su prvi upotrijebili Ernesto Laclau i Chantal Mouffe (University of Essex) u djelu "Hegemony and Socialist Strategy" iz 1985. godine.
Postmarksistička misao je imala velikog utjecaja na formiranje suvremene tzv. [[Nova ljevica|nove ljevice]] nakon 1968. godine, kroz - prema nazivu kojega je bio predložio njemački marksist i jedan od osnivača [[Zelena politika|"Zelenih"]] [[Rudi Dutsckhe]] - [[Dugi marš kroz institucije|"dugi marš kroz institucije"]], u kojem su ljevičari uspjeli uspostaviti projekte novih lijevih politika unutar postojećih velikih političkih stranaka, te pokrenuli razne organizacije koje se bave [[socijalna pravda|socijalnom pravdom]], [[Feminizam|feminizmom]] i interesima raznih vrsta društvenih manjina.

U razvoju posmarksističke misli znatan utjecaj je imala misao talijanskog marksističkog novinara [[Antonio Gramsci|Antonija Gramscija]], koji se 1920.-ih godina zalagao za ''kulturnu revoluciju'' u kojoj će ljevičarski intelektualci javnosti nametnuti ljevičarsku misao kao jedinu istinitu i moralno dopustivu, čime će se naposljetku omogućiti stvaranje socijalističkog društva.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/premium/kako-je-nastala-lijevo-liberalna-kulturna-hegemonija-1006904|title=Kako je nastala lijevo-liberalna kulturna hegemonija|author=Jure Vujić|date=23. svibnja 2015.|work=|language=|publisher=Večernji list|accessdate=27. travnja 2019.}}</ref> [[Komunistička partija Italije]] je 1948.-1951. objavila 6 svezaka novinski članaka i zatvorskih zapisa A. Gramscija, a potom je osnovala i ''Istituto Gramsci'' radi popularizacije njegove misli i prevođenja njegovog djela na druge jezike.

Za razliku od "ortodoksnog" marksizma, postmarksisti ne sagledavaju gospodarstvo kao temelj svekolikog društvenog života, nego tek kao jedno u nizu područja u kojem se ostvaruju interesi sukobljenih - potlačenih i tlačiteljskih - društvenih grupa. Također, za razliku od ranijih ljevičara, postmarksisti uopće ne pokazuju osobitu sklonost da dokazuju svoju privrženost misli "klasika marksizma", niti da se koriste baš onom terminologijom i baš onim intelektualnim konceptima kakvima su se koristile generacije ljevičara od kraja 19. pa do pred kraj 20. stoljeća.

Među brojnim ljevičarskim intelektualcima koje u javnosti ubrajaju u postmarksiste, može se spomenuti slovenskog filozofa [[Slavoj Žižek|Slavoja Žižeka]] i američku filozofkinju [[Judith Butler]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://muse.jhu.edu/book/4881 Post-Marxist Theory: An Introduction, 2005. kod Project Muse]
* Aristotelis Agridopoulos: Das Imaginäre und das Politische. Postmarxistische Sozialontologie bei Cornelius Castoriadis und Ernesto Laclau, in: ''kultuRRevolution. Zeitschrift für angewandte Diskurstheorie'' 71. 2. 2016, S. 45–52.
* Oliver Flügel-Martinsen: ''Befragungen des Politischen. Subjektkonstitution – Gesellschaftsordnung – Radikale Demokratie''. Springer VS: Wiesbaden 2017.
* Oliver Flügel, Reinhard Heil, Andreas Hetzel (Hrsg.): ''Die Rückkehr des Politischen. Demokratietheorien heute''. WBG: Darmstadt 2004, {{ISBN|3-534-17435-6}}.
* Rahel Jaeggi und Daniel Loick (Hrsg.): ''Nach Marx - Philosophie, Kritik, Praxis''. Suhrkamp: Berlin 2013.
* Oliver Marchart: ''Die politische Differenz. Zum Denken des Politischen bei Nancy, Lefort, Badiou, Laclau und Agamben''. Suhrkamp, Berlin 2010, {{ISBN|978-3-518-29556-4}}.
* Oliver Marchart: [http://sammelpunkt.philo.at:8080/65/1/postm.htm Beantwortung der Frage: Was heißt Post-Marxismus?], 1998.
* Martin Nonhoff: ''Diskurs – radikale Demokratie – Hegemonie. Zum politischen Denken von Ernesto Laclau und Chantal Mouffe''. Transcript, Bielefeld 2007.
* Ernesto Laclau und Chantal Mouffe: Post-Marxism Without Apologies, in: ''New Left Review'', 166, 1987, S. 79–106.
* [[Cornelius Castoriadis]], L’institution imaginaire de la société, Paris, Seuil, 1975.
* Ernesto Laclau et Chantal Mouffe, Hégémonie et stratégie socialiste. Vers une politique démocratique radicale, Paris, Les solitaires intempestifs, 2009.
* Ernesto Laclau, La raison populiste, Paris, Seuil, 2008.
* Varios autores "Posmarxismo: en los márgenes del marxismo", Universidad ARCIS, Santiago de Chile, agosto de 2002
* Atilio Borón: "¿Posmarxismo? Crisis, recomposición o liquidación del marxismo en la obra de Ernesto Laclau" (1996), en Tras el búho de Minerva. Mercado contra democracia en el capitalismo de fin de siglo; Bs. As., México, etc.: CLACSO y Fondo de Cultura Económica, 2000
* Ernesto Laclau y Chantal Mouffe, Hegemonía y estrategia socialista. Hacia una radicalización de la democracia, Madrid, Siglo XXI editores, 1987
* Ernesto Laclau, «Discurso, hegemonía y política: Consideraciones sobre la crisis del marxismo» en VVAA., Los nuevos procesos sociales y la teoría política contemporánea, México, Siglo XXI editores, 1986
* Ernesto Laclau, Deconstrucción, Pragmatismo y Hegemonía, en Deconstrucción y Pragamatismo, Chantal Mouffe (comp.), Buenos Aires, Paidos, 1998
* Imanol Galfarsoro: "(Post)Marxismoa, kultura eta eragiletasuna: Ibilbide historiko labur bat" in Alaitz Aizpuru(koord.), ''Euskal Herriko pentsamenduaren gida'', Bilbo, UEU 2012. {{ISBN|978-84-8438-435-9}}
* Simon Tormey & Jules Townshend, ''Key Thinkers from Critical Theory to Post-Marxism'', Pine Forge Press, 2006.
* Sim, Stuart. ''Post-Marxism: An Intellectual History'', Routledge, 2002.
* Shenfield, Stephen. [https://web.archive.org/web/20081112101246/http://www.cdi.org/russia/johnson/2008-204.cfm ''Vladislav Bugera: Portrait of a Post-Marxist Thinker'']
* el-Ojeili, Chamsy. ''Post-Marxism with Substance: Castoriadis and the Autonomy Project'', in New Political Science, 32:2, June 2001, pp. 225–239.
* el-Ojeili C. [http://www.victoria.ac.nz/atp/articles/pdf/ElOjeili-2011.pdf ''After post-socialism: Social theory, utopia and the work of castoriadis in a global age''], ''Antepodium: Online Journal of World Affairs'' (2011), pp. 1–16.

{{Marx/Engels}}
{{filozofija}}
{{Komunizam}}

{{Mrva-pol}}

[[Kategorija:Marksizam]]
[[Kategorija:Političke ideologije]]
[[Kategorija:Filozofija politike]]

Postmarksizam - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica