WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T01:32:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:USSR Republics numbered by alphabet.svg|upright=1.6|mini|Post-sovjetske države po abecednom redu: {{Vpopis|
1. [[Armenija]] • 2. [[Azerbajdžan]] • 3. [[Bjelorusija]] • 4. [[Estonija]] • 5. [[Gruzija]] • 6. [[Kazahstan]] • 7. [[Kirgistan]] • 8. [[Latvija]] • 9. [[Litva]] • 10. [[Moldavija]] • 11. [[Rusija]] • 12. [[Tadžikistan]] • 13. [[Turkmenistan]] • 14. [[Ukrajina]] • 15. [[Uzbekistan]]}}]]
'''Postsovjetske države''', obično poznate kao '''bivše sovjetske republike''', nezavisne su [[država|države]] koje su se otcijepile od [[Sovjetski Savez|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] nakon njegova sloma [[1991.]] godine.

Postsovjetske države su subjekti raznih razvoja geografije, povijesti, politike, ekonomije i kulture u postsovjetskoj eri, vremenu nakon [[raspad Sovjetskog Saveza|sloma Sovjetskog Saveza]] i [[postkomunizam|razdoblju nakon vlasti komunističke partije]].

== Države i geografska grupiranja ==

[[Datoteka:PostSoviet_Regions_Map.png|250px|mini|desno|Tipično grupiranje postsovjetskih država:<br />
{{legenda|#f2553e|Rusija}}
{{legenda|#688856|Srednja Azija}}
{{legenda|#ffc600|Istočna Europa/Zapadni ZND}}
{{legenda|#0065c8|Baltičke države}}
{{legenda|#f18cbf|Kavkaz}}]]

Postsovjetske države tipično su podijeljene u pet grupa. Svaka regija ima vlastiti uobičajeni skup osobina koje se osim geografskih i kulturnih čimbenika odnose na regionalnu povijest u odnosu prema [[Rusija|Rusiji]].

* '''[[Baltičke države]]''': [[Estonija]], [[Latvija]] i [[Litva]].

* '''[[Srednja Azija]]''': [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]], [[Uzbekistan]], [[Turkmenistan]]

* '''[[Transkavkaz]]''': [[Gruzija]], [[Armenija]] i [[Azerbajdžan]].

* '''[[istočna Europa|Istočnoeuropske]]''' države: [[Ukrajina]], [[Bjelorusija]] i [[Moldavija]].

* [[Rusija]] se zbog svoje jedinstvene dominantne uloge u regiji općenito obrađuje kao zasebna kategorija.

Povijest istočnoeuropskih država od njihovih je najranijih početaka bila povezana s Rusijom, dok su srednja Azija i Transkavkaz ostali izvan dosega Rusije sve do [[18. stoljeće|18]]. i [[19. stoljeće|19. stoljeća]].

[[Teutonski red]], [[Danska]], [[Poljska]] i [[Švedska]] vladali su baltičkim zemljama prije pripojenja [[Carska Rusija|Carskoj Rusiji]] u 18. stoljeću i stjecanja nezavisnosti nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Zapadne sile nisu nikad priznale [[okupacija baltičkih republika|aneksiju]] baltičkih zemlja koju je Sovjetski Savez izvršio [[1940.]] godine (vidi [[Stimsonova doktrina]] za položaj [[SAD]]-a).

== Ekonomija ==

:''Vidi također [[Ekonomija Rusije]]''

Nakon [[Raspad SSSR-a|sloma Sovjetskog Saveza]] bivše sovjetske republike prihvatile su [[kapitalizam]] kao svoj vlastiti ekonomski sustav. [[Bruto domaći proizvod]] u svim bivšim sovjetskim republikama (isključujući baltičke države) odmah je pao, te je iznosio samo 86 posto svoje vrijednosti iz 1991. Inflacija se također razmahala. Do 2004. samo su baltičke države, [[Armenija]], [[Bjelorusija]] i [[Kazahstan]] dosegli veći bruto domaći proizvod od onog kojeg su imali 1991. U samoj je Rusiji zamijećeni neuspjeh kapitalizma da poboljša životni stil kulminirao u ruskoj ekonomskoj krizi iz 1998. nakon čega je uslijedio vladin povratak na intervencionističku ekonomsku politiku.

Razlozi za očigledni neuspjeh kapitalizma u postsovjetskim državama bili su predmet mnogih [[debata]]. Oskudna ili ograničena transportna i komunikacijska infrastruktura, netestirani legalni sustavi i slaba zaštita vlasničkih prava, politička nestabilnost (osim baltičkih država) i prevelika birokracija označeni su glavnim razlozima neuspjeha kapitalizma. Ključni faktor je [[politička korupcija|korupcija]] kao i loše upravljanje [[privatizacija|privatizacijom]] poduzeća koja su se nalazila u vlasništvu države, a sada njima upravljaju bivši sovjetski aparatčikovi ili oportunistički "[[poslovni oligarh|oligarsi]]". Značajno je i popularno protivljenje kapitalizmu, a mnogi ljudi koji su živjeli čitav život u [[komunistička država|komunizmu]] zadržali su takozvani mentalitet ''homo sovieticusa''. Naposljetku se [[slobodno tržište|slobodni tržišni]] [[neoliberalizam]], koji se primjenjuje u većini bivših sovjetskih republika, dovodi u pitanje i optužuje kao pogrešni ekonomski model.

== Regionalne organizacije ==

[[Datoteka:PostSovietMap.png|200px|mini|desno|Bivše sovjetske države: {{legenda|#ffc8c8|Države članice [[Zajednica Nezavisnih Država|ZND]]-a}}
{{legenda|blue|Države članice [[Europska unija|EU]]-a i [[Sjevernoatlantski vojni savez|NATO]]-a}}
{{legenda|#c0c0c0|Pridružene države članice ZND-a}}]]

Brojne [[međunarodne organizacije]] i blokovi suradnje su niknuli u regiji nakon raspada Sovjetskog Saveza. Zemlje su podijeljene prema svojem sudjelovanju u tim blokovima:

* Tri pribaltičke države nisu pripadale nijednoj postsovjetskoj organizaciji, već su umjesto toga tražile i postigle članstvo u [[Europska unija|Europskoj uniji]] i [[NATO]]-u (samo su njihovi elektroenergetski i željeznički sustavi ostali blisko povezani s bivšim sovjetskim organizacijama). Jedini primjer njihova sudjelovanja u nekoj sovjetskoj organizaciji je nedavno članstvo u [[Zajednica demokratskog izbora|Zajednici demokratskog izbora]].

* [[Turkmenistan]] osim svog članstva u [[Organizacija za ekonomsku suradnju|Organizaciji za ekonomsku suradnju]] i promatračkog statusa u [[Zajednica Nezavisnih Država|ZND]]-u (povukao se kao puni član [[2005.]]) nije tražio bližu integraciju ni u jednoj zapadnoj ili postsovjetskoj organizaciji.

* Ukrajina, Moldova, Gruzija i Azerbajdžan sudjeluju u [[Zajednica Nezavisnih Država|ZND]]-u, ali osim toga (poput pribaltičkih država) većinom ne sudjeluju u regionalnim organizacijama koji upliću Rusiju: takve organizacije su [[GUAM]] i Zajednica demokratskog izbora.

* Nasuprot njima, Bjelorusija, Armenija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan sudjeluju u nekoliko organizacija čiji je primarni pokretač Rusija. Takve organizacije su [[Euroazijska ekonomska zajednica|EurAsEc]], [[Organizacija dogovora o kolektivnoj sigurnosti|CSTO]], [[Srednjoazijska organizacija za suradnju|CACO]] i [[Šangajska organizacija za suradnju|SCO]].

Zadnje dvije grupe su postale različite tek kad se Uzbekistan povukao iz GUAM-a i potražio članstvo u EurAsEc-u.

U ovom se odjeljku spomenute organizacije uglavnom (ili u potpunosti) sastoje od postsovjetskih država. Organizacije s mnogo širim članstvima nisu navedene.

=== Isključivo postsovjetsko članstvo ===

==== Zajednica Nezavisnih Država ====

'''[[Zajednica Nezavisnih Država]]''' (ZND) sastoji se od 11 od nekadašnjih 15 sovjetskih republika – 4 iznimke su pribaltičke države i [[Turkmenistan]]. Stvorena je kako bi se "omogućio civilizirani razvod" između republika, ali umjesto toga njene su članice potpisale brojne dokumente koji promiču bližu suradnju. Turkmenistan je jedina bivša sovjetska država koji je bio član ZND-a ali se naposljetku povukao.

[[Datoteka:CSTO GUAM in CIS Map.png|200px|mini|desno|
{{legenda|#69ad62|države članice GUAM-a}}
{{legenda|#b571bd|države članice CSTO-a}}
{{legenda|#b3f48a|ostale države ZND-a i bivši član obje grupe}}]]

==== Organizacija dogovora o kolektivnom osiguranju ====

Šest država članica ZND-a ([[Rusija]], [[Bjelorusija]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]] i [[Armenija]]) su unaprijedile svoju vojnu suradnju, uspostavivši '''[[Organizaciju dogovora o kolektivnom osiguranju]]''' (CSTO), koja je proširenje prethodnog '''Dogovora o kolektivnom osiguranju''' (CST). [[Uzbekistan]] koji se uz (Gruziju i Azerbajdžan) povukao iz CST-a 1999. pridružio se GUAM-u. Godine 2005. povukao se iz GUAM-a i trenutno ponovno traži bliže veze s Rusijom, pa se može smatrati da će se ponovno pridružiti CSTO-u tijekom 2006.

==== GUAM ====

Četiri države članice ZND-a ([[Gruzija]], [[Ukrajina]], [[Azerbajdžan]] i [[Moldova]]) osnovale su '''[[GUAM]]''' grupu s namjerom stvaranja protuteže ruskoj dominaciji u regiji. Navedene četiri članice su posebne jer ne sudjeluju ni u jednoj regionalnoj organizaciji koja je niknula nakon raspada Sovjetskog Saveza (osim ZND-a).

[[Datoteka:EurasecMap.png|200px|mini|desno|Euroazijska ekonomska zajednica:
{{legenda|#ff8040|države članice}}
{{legenda|#e9ef4c|status promatrača}}]]

==== Euroazijska ekonomska zajednica ====

'''[[Euroazijska ekonomska zajednica|Euroazijsku ekonomsku zajednicu]]''' (EURASEC) osnovale su [[Rusija]], [[Bjelorusija]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]] i [[Tadžikistan]]. Izrasla je iz Carinske unije ZND-a. [[Ukrajina]] i [[Moldova]] imaju status promatrača u zajednici, dok je Ukrajina izrazila želju da ne postane punopravna država članica. Budući da su zajedničke granice s ostatkom zajednice preduvjet potpunog članstva, Moldova je spriječena od njegova traženja. [[Uzbekistan]] je zatražio članstvo u rujnu 2005. [http://en.rian.ru/russia/20051110/42053167.html] kada je započeo proces spajanja [[Srednjoazijska organizacija za suradnju|CACO]]-a i Euroazijske ekonomske zajednice. Punopravnim članom postao je [[25. siječnja]] [[2006.]]

[[Datoteka:CACO_Map.png|200px|desno|mini|Srednjoazijska organizacija za suradnju:
{{legenda|#668124|države članice}}
{{legenda|#c9ca67|status promatrača}}]]

==== Srednjoazijska organizacija za suradnju ====

'''[[Srednjoazijska organizacija za suradnju]]''' (CACO) prvi je put pokrenuta [[1991.]] godine od pet srednjoazijskih država kao '''Srednjoazijska zajednica'''. Kasnije se Turkmenistan zbog vlastite politike izolacije povukao iz sudjelovanja u svim regionalnim forumima. Tadžikistan se pridružio 1998, dok se Rusija pridružila (sada preimenovanom) CACO-u [[2004.]] Pri kraju [[2005.]] između država članica je odlučeno da će se Uzbekistan pridružiti [[Euroazijska ekonomska zajednica|Euroazijskoj ekonomskoj zajednici]], te da će se obje organizacije ujediniti u jednu.

==== Savez Rusije i Bjelorusije ====

'''[[Savez Rusije i Bjelorusije]]''' izvorno je formiran [[2. travnja]] [[1996.]] pod imenom "Zajednica Rusije i Bjelorusije" prije nego što je učvršćen [[3. travnja]] [[1997.]] Pokrenuo ga je bjeloruski predsjednik [[Aleksandar Lukašenko]].

Na papiru Savez Rusije i Bjelorusije teži daljnjoj integraciji iza okvira same suradnje, uključujući uvođenje [[ruski rubalj|rublja]] kao zajedničke valute.

=== Prvenstveno postsovjetsko članstvo ===

[[Datoteka:ECO_CDC_Map.png|200px|desno|mini|
{{legenda|#eaa500|Zajednica demokratskog izbora}}
{{legenda|#399e39|Organizacija za ekonomsku suradnju}}]]

==== Organizacija za ekonomsku suradnju ====

'''[[Organizacija za ekonomsku suradnju|Organizaciju za ekonomsku suradnju]]''' izvorno su osnovali [[Turska]], [[Iran]] i [[Pakistan]] 1985., ali [[1992.]] organizacija je proširena na Afganistan i šest prvenstveno muslimanskih republika bivšeg SSSR-a: [[Azerbajdžan]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]] i [[Uzbekistan]].

==== Zajednica demokratskog izbora ====

'''[[Zajednica demokratskog izbora]]''' (CDC) formirana je u prosincu 2005. prvenstveno na poticaj Ukrajine i Gruzije. Sastavljena je od šest postsovjetskih država (Ukrajina, Gruzija, Moldova i tri [[pribaltičke države]] Estonija, Latvija i Litva) i triju ostalih država istočne Europe ([[Slovenija]], [[Rumunjska]] i [[Republika Makedonija]]).

Ovaj se forum poput [[GUAM]]-a uvelike vidi kao namjera suprotstavljanja ruskom utjecaju u području. Ovo je jedini međunarodni forum čije je središte postsovjetski prostor u kojem također sudjeluju pribaltičke države. Ostale tri postsovjetske države u zajednici su također članice GUAM-a.

[[Datoteka:SCO (orthographic projection).svg|200px|desno|mini|Šangajska organizacija za suradnju:
{{legenda|#4c6fae|države članice SCO-a}}
{{legenda|#55ae96|status promatrača}}]]

==== Šangajska organizacija za suradnju ====

'''[[Šangajska organizacija za suradnju]]''' (SCO) se sastoji od Kine i pet postsovjetskih država (Rusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan). Organizacija je osnovana [[2001.]] iako njezina prethodnica, grupa '''Šangajska petorka''', postoji od 1996. godine. Njeni ciljevi se okreću oko sigurnosnih pitanja.

== Politički problemi ==

U svojem izvješću za 2006. [[Freedom House]] je prema [[politička sloboda|političkoj slobodi]] u bivšim sovjetskim republikama izvijestio sljedeće:
* [[Estonija]], [[Latvija]], [[Litva]] i [[Ukrajina]] su "slobodne" zemlje
*: U svojem popisu za 2005. Freedom House je označio Ukrajinu kao "djelomično slobodnu."
* [[Armenija]], [[Gruzija]], [[Kirgistan]] i [[Moldova]] su uvrštene u popis "djelomično slobodnih" zemalja.
*: U svojem popisu za 2005. Freedom House je označio Kirgistan kao "neslobodnu" zemlju.
* [[Rusija]], [[Bjelorusija]], [[Azerbajdžan]] i četiri srednjoazijske države ([[Uzbekistan]], [[Turkmenistan]], [[Tadžikistan]] i [[Kazahstan]]) uvrštene su na popis "neslobodnih"—dok je Turkmenistan, posebice, dobio najgoru moguću ocjenu o slobodi, te je popisan kao jedan od osam najrepresivnijih režima u godini.

[[Reporteri bez granica]] su slično objavili u indeksu [[sloboda tiska|slobode tiska]] diljem svijeta u kojem su zapisali sljedeće:
* Dobra situacija u [[Estonija|Estoniji]], [[Latvija|Latviji]] i [[Litva|Litvi]]
* Zamjetljivi problemi u [[Armenija|Armeniji]], [[Gruzija|Gruziji]], [[Moldova|Moldovi]] i [[Tadžikistan]]u
* Teška situacija u [[Azerbajdžan]]u, [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Rusija|Rusiji]], [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Kazahstan]]u, [[Kirgistan]]u i [[Uzbekistan]]u
* Vrlo ozbiljna situacija u [[Turkmenistan]]u

Nekoliko postsovjetskih država nisu promijenile vodstvo od svoje nezavisnosti. Takvi vođe su bili [[Saparmurat Nijazov]] u Turkmenistanu, [[Islam Karimov]] u Uzbekistanu, te [[Nursultan Nazarbajev]] u Kazahstanu. Svi navedeni su u početku imali ograničenije rokove, ali su kroz dekrete ili referendume produljili svoj ostanak u službi (praksa koju je također slijedio bjeloruski predsjednik [[Aleksandar Lukašenko]]). [[Askar Akajev]] iz [[Kirgistan]]a je jednako služio kao [[predsjednik Kirgistana|predsjednik]] od vremena kirgistanske nezavisnosti sve dok nije bio prisiljen da odstupi zbog [[kirgiska revolucija 2005|kirgiske revolucije 2005]].

Problem dinastijske sukcesije bio je drugi problem koji je utjecao na politiku nekih postsovjetskih država. [[Ilham Alijev]] je naslijedio svog oca ([[Heydar Alijev]]) kao predsjednika Azerbajdžana. Ova je teorija poduprta djecom ostalih vođa u srednjoj Aziji koja se također pripremaju za nasljedstvo. Sudjelovanje Akajevog sina i kćeri u [[kirgiski parlamentarni izbori 2005|kirgiskim parlamentarnim izborima 2005]]. podiglo je strahove da će se dinastička sukscesija koristiti i u Kirgistanu, pa je možda doprinijela anti-akajevskoj klimi koja je dovela do njegova svrgavanja.

Represija u Uzbekistanu, Kazahstanu, Bjelorusiji i nekoliko drugih postsovjetskih država sprječava demokraciju od širenja na mnoge zemlje. Budući da Rusija brani svoju dominaciju nad svojim susjedima podupiranjem autokratâ i ignoriranjem racija aktivista za ljudska prava, malo je vjerojatno da će netko izvana intervenirati kako bi se stvari poboljšale.

=== Separatistički sukobi ===

Većina vojnih sukoba u postsovjetskom prostoru imali su veze sa [[separatizam|separatističkim]] željama teritorijâ s različitim etničkim i religijskim sastavom od većine stanovništva u državi u kojoj tvore službeno priznate dijelove.

Teritoriji u kojima su do sada izbili vojni sukobi:

* '''[[Transnistrija]]''' (traži nezavisnost od Moldove)
* '''[[Abhazija]]''', '''[[Južna Osetija]]''' i '''[[Adžarija]]''' (traže nezavisnost od [[Gruzija|Gruzije]])
* '''[[Čečenija]]''' i '''[[Dagestan]]''' (traže nezavisnost od [[Rusija|Rusije]])
* '''[[Gorski Karabah]]''' (traži nezavisnost od [[Azerbajdžan]]a)

Izvan tih regija Adžarija je u potpunosti reinkorporirana u Gruziju, a sukob je ondje završio mirno. Separatistički vođa [[Aslan Abašidze]] je pobjegao u Rusiju gdje mu je osiguran azil.

Nakon dva krvava rata Čečenija se nalazi pod kontrolom središnje ruske vlade, iako se sukob nije još završio.

Transnistrija, Abhazija, Južna Osetija su u drugu ruku postigle de facto nezavisnost koju ipak ne priznaje nijedna zemlja na svijetu — ruska vojska je prisutna u svakom od tih triju teritorija. [[Gorski Karabah]] je slično postigao de facto nezavisnost s armenskim trupama koje imaju kontrolu nad čitavim teritorijem i čak susjednim dijelovima Azerbajdžana. Od 1994. ove četiri regije su sklopile sporazum o uzajamnoj pomoći, a njihovi su vođe u nekoliko prilika ponovili ta jamstva. <ref name="turkishweekly">[http://www.turkishweekly.net/comments.php?id=723]</ref><ref name="jamestown">[http://jamestown.org/publications_details.php?article_id=2368327]</ref><ref name="messenger.com.ge">[http://www.messenger.com.ge/issues/0838_april_8_2005/press_scanner_0838_cis.htm]</ref>

=== Građanski ratovi ===

Građanski ratovi, koji nisu bili povezani sa separatističkim regijama, pojavili su se dvaput u regiji:
* '''[[Rusko-gruzijski rat 2008.|Gruzijski građanski rat]]''' (Rusko-gruzijski rat 2008.) između snaga [[Zvijad Gamsahurdia|Zvijada Gamsahurdije]] i [[Eduard Ševarnadze|Eduarda Ševardnadzea]]. Rat je završio nakon što su ruske snage intervenirale u potporu Ševardnadzeove vlade koja se u zamjenu složila da će se pridružiti [[Zajednici Nezavisnih Država]].
* '''[[Tadžikistanski građanski rat]]''' koji je trajao između 1992 i 1997.

=== Obojane revolucije ===

Od 2003. godine dogodile su se brojne (velike) miroljubive '''"[[obojana revolucija|obojane revolucije]]"''' u tri postsovjetske države. Nakon spornih izbora popularni su protesti donijeli na vlast bivšu opoziciju.

* '''[[Revolucija ruža]]''' u Gruziji, koja je dovela do svrgavanja [[Eduard Ševardnadze|Eduarda Ševardnadzea]].
* '''[[Narančasta revolucija]]''' u Ukrajini, koja je donijela na vlast [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]].
* '''[[Revolucija tulipana]]''' u Kirgistanu, koja je dovela do ostavke [[Askar Akajev|Askara Akajeva]].

=== Problemi ruskog stanovništva ===

U većini postsovjetskih država živi značajna [[rusofonija|rusofona]] populacija čiji politički položaj kao [[etnička manjina|etničke manjine]] varira od punog priznanja njihovih prava do ozbiljnih sukoba u državama gdje se Rusi vide kao "okupatori".

* [[Rusi u Kazahstanu]]
* [[Rusi u Latviji]]
* [[Povijest Rusa u Estoniji]]
* [[Povijest Rusa u Litvi]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Više informacija ==
* [[Istočni blok]]
* [[Sovjetizacija]]
* [[Rusifikacija]]
* [[Rusofobija]]

{{Regije svijeta}}

[[Kategorija:Azija]]
[[Kategorija:Raspad SSSR-a]]

Postsovjetske države - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica