WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T05:20:22Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 05:20, 6. prosinca 2021.
Redak 50:		Redak 50:
	U ožujku 1999., nakon što su Jugoslavija i Rusija odbili potpisati sporazum iz Rambouillet-a, <!--Srbije da zaustavi etničko čišćenje (bilo je riječi o planu Potkovica, ali nikad nije dokazano njegovo postojanje, slično kao i iračko oružje za masovno uništenje)-->, [[NATO]] se odlučuje na [[Bombardiranje SRJ 1999.\|bombardiranja SRJ]]. Nakon završetka bombardiranja, jugoslavenska vojska i policija su se prema [[Kumanovski sporazum\|Kumanovskom sporazumu]] povukle iz pokrajine. Za vojskom i policijom izbjeglo je i srpsko stanovništvo, a na Kosovo se vratilo izbjeglo albansko stanovništvo, te Albanci iz Albanije.		U ožujku 1999., nakon što su Jugoslavija i Rusija odbili potpisati sporazum iz Rambouillet-a, <!--Srbije da zaustavi etničko čišćenje (bilo je riječi o planu Potkovica, ali nikad nije dokazano njegovo postojanje, slično kao i iračko oružje za masovno uništenje)-->, [[NATO]] se odlučuje na [[Bombardiranje SRJ 1999.\|bombardiranja SRJ]]. Nakon završetka bombardiranja, jugoslavenska vojska i policija su se prema [[Kumanovski sporazum\|Kumanovskom sporazumu]] povukle iz pokrajine. Za vojskom i policijom izbjeglo je i srpsko stanovništvo, a na Kosovo se vratilo izbjeglo albansko stanovništvo, te Albanci iz Albanije.

	Veliki [[Nemiri na Kosovu 2004.\|nemiri na Kosovu]] koji su izbili [[17. ožujka]] [[2004.]], su doveli do nekoliko slučajeva smrti i uništenja velikog broja pravoslavnih crkava u provinciji.<ref name="bbc-rioters">{{~~cite news~~ \| url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/3525168.stm \| publisher = [[BBC]] \| title = Kosovo rioters burn Serb churches }}</ref> Danas je Kosovo pod međunarodnim protektoratom, a od [[2006.]] do [[2008.]] trajali su pregovori o njegovom budućem statusu.		Veliki [[Nemiri na Kosovu 2004.\|nemiri na Kosovu]] koji su izbili [[17. ožujka]] [[2004.]], su doveli do nekoliko slučajeva smrti i uništenja velikog broja pravoslavnih crkava u provinciji.<ref name="bbc-rioters">{{Citiranje novina \| url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/3525168.stm \| publisher = [[BBC]] \| title = Kosovo rioters burn Serb churches }}</ref> Danas je Kosovo pod međunarodnim protektoratom, a od [[2006.]] do [[2008.]] trajali su pregovori o njegovom budućem statusu.

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T02:38:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jednostrano}}
==Stari vijek==
[[Rimljani]] su u [[1. stoljeće pr. Kr.|I. st. pr. Kr.]] pokorili starosjedilačka [[iliri|ilirsko]]-[[tračani|tračka]] plemena . Nakon podjele Rimskoga Carstva, Kosovo je pripalo istočnom dijelu carstva, kasnije [[Bizant]]u.

==Srednji vijek==
[[Datoteka:Battle of Kosovo, Adam Stefanović, 1870.jpg|250px|mini|desno|[[Adam Stefanović]] - „Boj na Kosovu”]]
Potkraj 6. stoljeća [[Slaveni]] pokoravaju romanizirano stanovništvo. U 11. stoljeću Kosovo je pod vlašću Bizanta, sa stalnim progonima [[Srbi|Srba]] iz [[Raška (država)|Raške]] koji su za [[Nemanjići|Nemanjića]] proširili svoju vlast na područje.

Na Kosovu se [[15. lipnja]] (po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]) [[1389.]] godine odigrala [[Kosovska bitka]], u kojoj su Srbi pod zapovjedništvom kneza [[Lazar Hrebeljanović|Lazara]] doživjeli poraz od nadmoćnije turske vojske.

==Novi vijek==
[[Datoteka:Manastiri i Deçanit.png|230px|desno|thumb|Manastir Dečani]]
Od [[1455.]] Kosovo je bilo u sastavu [[Tursko carstvo|Turskoga carstva]]. Za vrijeme turske vladavine, na teritoriju Kosova postojali su Prizrenski i Vučitrnski sandžak, da bi kasnije bio formiran Kosovski vilajet, prvobitno sa sjedištem u [[Prizren]]u, a potom u [[Skoplje|Skoplju]]. Nakon [[Velika seoba Srba|Velike seobe Srba]], tijekom [[Veliki bečki rat|Velikog bečkog rata]], znatan broj srpskoga stanovništva napustio je Kosovo, a na njihovo mjesto počeli su se doseljavati [[Albanci]].

Godine [[1878.]] u Prizrenu je osnovana [[Prizrenska liga]], čija je zadaća bila otpor otomanskoj vlasti i pretenzijama novostovrenih balkanskih država. U Prištini je 1910. izbila pobuna Albanaca, koja se proširila na cijeli [[Kosovski vilajet]] i trajala je tri mjeseca.

== 20. i 21. stoljeće ==
''Pogledaj i: [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija]]

Kosovo će ostati dijelom Turskoga Carstva sve do [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]], kada je manji, zapadni dio današnjeg Kosova i Metohije zauzela [[Kraljevina Crna Gora]], a veći dio [[Kraljevina Srbija]].

Između [[1912.]] i [[1918.]] godine, Kosovo je bilo u sastavu Srbije, a od 1918. godine nalazi se u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], odnosno Kraljevine Jugoslavije, gdje ostaje sve do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U periodu između dva svjetska rata, vlada Kraljevine Jugoslavije je pokušala iseliti albansko stanovništvo sa Kosova i Makedonije i da ih pošalje u Tursku ili Albaniju, a da zatim naseli Srbe na ove prostore.

U [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]] postojala je od [[1922.]] Prištinska oblast, a od [[1931.]] prostor današnjega Kosova podjeljen je između [[Zetska banovina|Zetske]], [[Vardarska banovina|Vardarske]] i [[Moravska banovina|Moravske banovine]].

Između [[1941.]] i [[1945.]] godine, za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], fašistička [[Italija]] anektirala je dio Kosova, dijelove Makedonije i [[Grčka|Grčke]] i priključila ih [[Velika Albanija|Velikoj Albaniji]], koja je bila talijanski protektorat. Tijekom okupacije, albanske dobrovoljačke formacije [[Vulnetari]] su protjerali na tisuće kosovskih Srba. Srpski izvori procjenjuju broj žrtava na 10.000-40.000 ubijenih i 70.000-100.000 protjeranih.[http://www.rastko.org.yu/kosovo/istorija/kosovo_chronicles/kc_part1a.html#Ch1a3 Dušan Bataković - „The Kosovo chronicles”]

Krajem rata, Kosovu je dat status autonomne oblasti Narodne Republike Srbije, a [[1963.]] status autonomne pokrajine. Nova vlast nije dozvolila povratak mnogih izbjeglica na Kosovo.

Jugoslavija je prošla kroz period ekonomskih i političkih kriza 1968. kada je veliki vladin program ekonomskih reformi proširio jaz između bogatog sjevera i siromašnog kraja države. Studentske demonstracije u [[Beograd]]u lipnja 1968. su se proširile na Kosovo u studenom iste godine, ali su jugoslavenske snage sigurnosti ugušile nemire.

Ustavom [[SFRJ]] iz [[1974.]] zajamčena je sudska samouprava unutar Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija, te postoji Ustavni sud Kosova. Pokrajinska vlada je uvela albanske nastavne planove u škole na Kosovu, a korišteni su udžbenici iz [[Enver Hoxha|Hoxhine]] Albanije.

[[Josip Broz Tito|Titova]] smrt [[4. svibnja]] [[1980.]] je bila uvod u dugi period političke nestabilnosti, koja se pogoršavala zbog ekonomskih kriza u nacionalističkin nemira. Prvi veliki nemiri na Kosovu su se odigrali u Prištini, ožujka 1981. kada su se albanski studenti pobunili zbog loše hrane u sveučilišnoj kantini. Ova naizgled obična nesuglasica se brzo proširila po cijelom Kosovu i poprimila je karakteristike nacionalnog revolta, uz masovne demonstracije u mnogim gradovima na Kosovu. Prosvjednici su zahtjevali da Kosovo postane sedma republika Jugoslavije, ali je to bilo politički neprihvatjivo za [[Socijalistička Republika Srbija|Srbiju]] i [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedoniju]].

Napetosti između Srba i Albanaca su nastavile su se pogoršavati. U takvom ozračju 16 članova [[Srpska akademija nauka i umetnosti|''Srpske akademije nauka i umetnosti'']] je rujna 1986. objavilo [[Memorandum SANU]] u kom je kritiziralo položaj Srbije i Srba u okviru SFRJ.

U proljeće [[1987.]] godine, srpski i crnogorski aktivisti na Kosovu i Metohiji planirali organizirati marš na Beograd u znak nezadovoljstva zbog situacije na Kosovu. Savez komunista Srbije je [[24. travnja]] 1987. poslao [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na Kosovo kako bi smirio situaciju. Tijekom sastanka sa lokalnim predstavnicima u [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]], grupa srpskih radnika na polju pokušavala je ući u zgradu i predstaviti svoje probleme Miloševiću. U pokušaju da priđu bliže, sukobili su se sa policijom koja je osiguravala zgradu. Milošević je izašao na polje popričati sa radnicima. Nakon što se Milošević obratio masi, situacija je krenula na gore. Demonstranti su željeli da priđu bliže, a policija je željela da ih potisne. U sveopćem guranju se Milošević našao u komešanju i na njegove riječi umirenja upućene okupljenima, jedan mu demonstrant dovikuje: „Ali, biju nas. Biju nas”. (misleći na postupak policije prema demonstrantima). Milošević se tada okrenuo ka tom dijelu gomile i odgovorio „Niko ne sme da vas bije!”.

===1990e===
''Pogledaj i: [[Rat na Kosovu i Metohiji]]

Ustavom Srbije iz [[1989.]] Kosovu i Metohiji smanjena je autonomija. Od tada su kosovski Albanci bojkotirali izbore i popise stanovništva. Godine [[1992.]] održani su izbori na kojima je [[Ibrahim Rugova]] izabran za predsjednika samoproglašene Republike Kosovo. Rezultate izbora nije priznala ni SRJ ni međunarodna zajednica.<ref>[http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/sr_Latn/features/setimes/special/kosovo/contexts/timeline Kosovo – Hronologija događaja]</ref>

Albanci [[1996.]] godine osnivaju [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačku vojsku Kosova]], koja napada snage sigurnosti i srpske civile, kao i Albance lojalne Srbiji.<ref name=ZAT>[http://www.arhiva.srbija.sr.gov.yu/vesti/2002-05/25/326656.html Žrtve albanskog terorizma na Kosovu i Metohiji (Ubijena, oteta i nestala lica, januar 1998 - novembar 2001)]</ref><ref>[http://www.iwpr.net/?p=tri&s=f&o=163061&apc_state=henitri2004 KLA Trial Hears of Abductions] by Institute for War & Peace Reporting</ref> Godine [[1999.]] izbija otvoreni rat, a veliki broj Albanaca bježi u susjednu Makedoniju i Albaniju.

===NATO-vo bombardiranje SRJ i posljedice===

{{glavni|Bombardiranje SRJ 1999.}}
U ožujku 1999., nakon što su Jugoslavija i Rusija odbili potpisati sporazum iz Rambouillet-a, , [[NATO]] se odlučuje na [[Bombardiranje SRJ 1999.|bombardiranja SRJ]]. Nakon završetka bombardiranja, jugoslavenska vojska i policija su se prema [[Kumanovski sporazum|Kumanovskom sporazumu]] povukle iz pokrajine. Za vojskom i policijom izbjeglo je i srpsko stanovništvo, a na Kosovo se vratilo izbjeglo albansko stanovništvo, te Albanci iz Albanije.

Veliki [[Nemiri na Kosovu 2004.|nemiri na Kosovu]] koji su izbili [[17. ožujka]] [[2004.]], su doveli do nekoliko slučajeva smrti i uništenja velikog broja pravoslavnih crkava u provinciji.<ref name="bbc-rioters">{{cite news | url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/3525168.stm | publisher = [[BBC]] | title = Kosovo rioters burn Serb churches }}</ref> Danas je Kosovo pod međunarodnim protektoratom, a od [[2006.]] do [[2008.]] trajali su pregovori o njegovom budućem statusu.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{povijest Europe}}
{{Kosovo}}

[[Kategorija: Povijest Kosova| ]]

Povijest Kosova - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica