WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-28T12:43:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Prave pčele
| slika = Pcela.jpg‎
| slika_širina = 260px
| slika_opis = Siva pčela ''(Apis mellifica var. carnica Pollm)''
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Arthropoda]]
| classis = [[Insecta]]
| ordo = [[Hymenoptera]]
| subordo = [[Apocrita]]
| superfamilia = [[Apoidea]]
| familia = [[Apidae]]
| subfamilia = '''''Apinae'''''
|subfamilia_autorstvo= <small>Latreille, 1802</small>
}}

'''Prave pčele''' ''(Apinae)'' potporodica su [[kukci|kukaca]], iz reda [[opnokrilci|opnokrilaca]], porodice pčela ''([[Apidae]]'' s oko ''5700 vrsta)'', bliski srodnici [[bumbar]]a, a dalji [[ose|osa]] i [[mravi|mrava]]. Hrane se [[nektar]]om kao izvorom energije, te [[pelud|peludi]] kao izvorom [[proteini|proteina]].

Na svijetu ima približno 20 000 vrsta pčela u [[kladus|kladusu]] [[Anthophila]], na svim [[kontinent]]ima osim [[Antartika|Antarktike]].

== Izgled ==
Na glavi se nalazi par [[ticala]] i sa svake strane po jedno složeno oko. S donje strane glave nalazi se usni organ prilagođen uzimanju nektara iz plodnice cvijeta. Prsa čine tri odvojena kolutića. Na svakom se s donje strane nalazi po jedan par nogu. Na drugom i trećem kolutiću nalazi po jedan par [[Krilo|krila]] za [[let]]enje, pri čemu je drugi par krila manji. Kod nekih vrsta, krila su toliko mala da je nemoguće letjeti. Prednji par nogu pčeli služi za održavanje i čišćenje tijela. Stražnji par nogu je specifične građe, u mala udubljenja (košarice) koje pčele skupljaju pelud ili propolis.

== Vrste pčela ==
Na svijetu ima približno oko 20 000 vrsta pčela (kladus Anthophila) gotovo na svim [[kontinent]]ima.
[[Datoteka:Bienenkoenigin4.jpg|mini|Siva pčela medarica. Matica je označena bijelom točkom.]]
Najčešća je vrsta [[pčela medarica]] ''(apis mellifera)'', podrijetlom iz [[afrika|Afrike]]. Naselila se u [[Mediteran]]ske zemlje i [[europa|Europu]] prije nego što se nastanila u [[azija|Aziji]], [[australija|Australiji]] i [[sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].

''[[Melipona anthidioides]]'', česta u [[Brazil]]u, je malena tropska pčela koja nema [[žalac]]. Obično grade gnijezda u šupljem drveću. U gnijezdu takve zajednice nalazi se samo jedna matica - ženka. Saće grade vodoravno, a stanice saća u kojima se razvijaju ličinke radilice napune peludi i [[med]]om u koje zatim matica nosi jajašca. Nakon što matica u njih snese jajašca takve stanice saća [[zatvor]]e poklopčićem od voska. Izvan takvog plodišnog prostora, radilice prave spremišta za med nepravilnog bačvastog oblika.

[[Patuljasta pčela]] ''(Apis florea F.)'', podrijetlom je iz [[indija|Indije]]. Osobina ove vrste je da gradi jednostruko saće na otvorenom [[prostor]]u, obično na nekom [[stablo|stablu]]. Specifičnost njezinog saća je u tome da ova pčela gradi ćelije raznih veličina za: radiličko saće, trutovsko i matičnjake koji imaju [[oblik]] [[žir]]a. Zajednica ima jak obrambeni mehanizam, razmnožava se rojenjem, a posebnost vrste je i da u nestanku paše napušta [[gnijezdo]] u potrazi za novom jačom pašom koja zajednici osigurava dovoljne količine [[hrana|hrane]].

[[Divovska pčela]] (''Apis dorsata'') izgrađuje jednostruko saće na kojem živi. Sve ćelije saća gradi jednakih dimenzija jer nema razlike u veličini između radilica i matica. Dubina [[ćelija]] saća je do 34 mm. Radilice su dvostruko veće od europske medonosne kranjske pčele. Živi na otvorenom pa je prema tome prilagodila način [[život]]a. Obrambeni mehanizmi kod ove pčele su posebno izraženi i odlično čuva svoje [[leglo]]. Stare zajednice dijele se na nove manje zajednice, rojevni [[nagon]] je kod te vrste vrlo slab. U slučajevima nestanka ili slabljenja paše, napušta [[gnijezdo]] i seli na područje bogatije hranom.

[[Afrikanizirana pčela]]  je pčela nastala u sklopu projekta [[Brazil|Brazilske]] vlade kako bi se dobila medonosna pčela sposobna da i u tropskoj klimi uspješno oprašuje [[Flora (biljke)|floru]] te da pritom sakupi što veće količine [[med]]a.

== Oprašivanje ==
[[Datoteka:Plumpollen0060.jpg|mini|Pčela sakuplja [[pelud]]]]''Pčele'' su najbrojniji oprašivači [[cvijet|cvjetova]] na zemlji. Pretpostavlja se da trećina ljudske hrane ovisi o njihovu oprašivanju. To je jedini kukac - životinja koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi. Pčelama je med zaliha za duge zimske mjesece. Kod jakih dobro razvijenih [[zajednica]] nalazi se ukupno 50 000 - 80 000 pčela što ovisi o košnici, a obavljaju svoje zadatke ovisno o starosti. Mlade pčele do 21 dana života uglavnom se brinu oko izgradnje saća, čišćenja [[košnica]], hranjenja [[Ličinka|ličinki]] iz kojih će se razviti novi naraštaji pčelinje zajednice u kojoj žive.

Većina pčela ima elektrostatski naboj koji povećava apsorpciju peludi.
Pelud i [[nektar]] tvore masu koja je najčešće viskozna, ali može i biti kruta.
Ta [[masa]] je sferoidnog oblika te pohranjena u male ćelije u kojima se i [[jaja]]šca nalaze.

== Rojenje pčela ==
Rojenje je dijeljenje jedne u dvije nove i međusobno potpuno neovisne zajednice. Kako bi pčele pokrenule u rojenje potrebni su neki od preduvjeta kao što su: pogodna [[temperatura]] i medenje medonosnog bilja.

=== Uzroci rojenja ===
*Stješnjeno leglo
*Blokada matice u zalijeganju
*Prevelik broj mladih pčela u zajednici
*Nemogućnost izlučivanja voska i gradnje saća
*Nedostatna ventilacija
*Višak matične mliječi
*Nasljedna osobina matice
*Stara matica
*Radilice se počinju hraniti matičnom mliječi

=== Umjetno rojenje ===
Za namjensko razrojavanje [[pčelar]] može upotrijebiti i umjetno razrojavanje pomoću oduzimanja okvira s mladim pčelama i nove matice pazeći pritom da ne oslabi postojeće zajednice. Prednosti umjetnog razrojavanja su da pčelar vrši ravnomjerno rasterećenje pčela na svim zajednicama pritom ne gubeći bitno na prinosu [[med]]a. Umjetna razrojavanja vrše se od sredine [[Travanj|travnja]] do početka [[kolovoz]]a.

== Zanimljivosti ==
[[Datoteka:European honey bee extracts nectar.jpg|mini|Pčela u prikupljanju nektara]]
*Pčela radilica u sezoni živi 30-45 dana
*Matica živi i do sedam godina, a dnevno izlegne jajašaca do tri svoje težine
*Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina.
*Pri sakupljanju nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko 1 000 cvjetova
*Jaka i zdrava pčelinja zajednica u tijeku jednog dana može oprašiti do 3 000 000 cvjetova
*U košnici ovisno o tipu i veličini jedna pčelinja zajednica broji od 20 000 - 80 000 pčela
*Znanstvenici odavno znaju da su pčele društvena bića, ali sad su otkrili da u društvu rado i popiju. Čini se da pčele, baš kao i ljudi, najviše vole jaka alkoholna pića. Kad im je ponuđen izbor između najjače moguće šećerne otopine i 80 postotnog [[alkohol]]a, pčelice su stale u red za šankom. "Čak smo ih uspjeli nagovoriti da popiju čisti [[etanol]]", rekao je Charles Abramson sa sveučilišta Oklahoma. "To, koliko znam, ne bi napravilo niti jedno drugo živo biće, čak ni student. "Znanstvenici pretpostavljaju da pčele, koje imaju vrlo razvijene društvene strukture, liječe svoje alkoholičare, baš kao i ljudi. One svoje prijestupnike izoliraju. Istraživači sad ispituju lijekove kojima bi mogli liječiti pčelinje poroke.
*To je jedini kukac na [[svijet]]u koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi.
*Sve pčele proizvode dobar i zdrav med. Loš med rezultat je industrijskog načina punjenja ili lošeg i needuciranog pčelara
*[[Med]] pčele medarice jedna od najsigurnijih [[hrana]] – većina opasnih [[bakterija]] uopće ne mogu živjeti u medu

== Strani nazivi za pčelu ==
{|border='1'
| Engleski
| Njemački
| Esperanto
| Slovenski
| Češki
|-
| '''Bee'''
| '''Biene'''
| '''Mielabelo'''
| '''Čebela'''
| '''Včela'''
|}

== Poveznice ==

* [[Pčelarstvo]]
* [[Košnica]]
* [[Seleće pčelarstvo]]
* [[Stacionirano pčelarstvo]]
* [[Ekopčelarstvo]]
* [[Med]]
* [[Medonosna pčela]]
* [[Varroa]]

== Vanjske poveznice ==

* [http://hps-112.com/index.php/zbrinjavanje-rojeva-p%C4%8Dela Popis pčelara kojima možete prijaviti roj pčela u RH]
* [http://www.pcelarstvo.hr/ Pčelarstvo.hr - pčelarstvo on-line]
* [http://www.pcela.hr/ Hrvatski pčelarski savez]

[[Kategorija: Pčelarstvo]]
[[Kategorija: Pčele| ]]

Prave pčele - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica