WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T14:22:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja= lightgreen
| naziv = ''Pravi celer''
| slika = Illustration Apium graveolens0.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = ''Apium graveolens''
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Apiales]]
| familia = [[Štitarke|Apiaceae]]
| subfamilia = [[Apioideae]]
| genus = [[Apium]]
| species = '''''A. graveolens'''''
| dvoimeno = ''Apium graveolens''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]]
}}

'''Pravi celer''' (vrtni celer, celer, [[Latinski jezik|lat.]] ''Apium graveolens'') (od [[Grčki jezik|grčkog]] ''σέλινον'', ''sélinon'': celer), odnosno uobičajenih narodnih naziva ak, červez, opih, pitomi celer, selen, zelena je zeljasta godišnja, dvogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice [[Štitarke|štitarki]].

== Opis biljke ==
[[Datoteka:Snijselderij Apium graveolens.jpg|mini|lijevo|''Apium graveolens'']]
Korijen celera je mesnat ili vretenast, a katkada i gomoljasto odebljao. Stabljika mu je razgranana i visoka 40 - 80 cm. Tamnozeleni i sjajni listovi su veliki i perasto razdijeljeni, a listići su klinastog oblika na vrhu urezani i nazubljeni. [[Cvijet|Cvjetni]] štit je s kratkom peteljkom zrakast s [[Bijela|bijelim]] i sivobijelim cvjetovima koji cvjetaju od srpnja do rujna, a kuglasti plod je rebrast.

Na cijeni je kao vrlo vrijedna [[Ljekovito bilje|ljekovita biljka]].

== Miris i okus ==
[[Korijen (biljke)|Korijen]] ima svojstveno aromatičan miris, koji nije svakome ugodan, obiluje eteričnim uljima (terpeni) kojima zahvaljuje svoju aromu i okus, a sam gomolj štiti od [[Bakterije|bakterija]], [[Gljivice|gljivica]] i prirodnih neprijatelja. Okus vrtnog celera je oštar i [[začin]]ski, ali kuhan ima blagi i ugodan ukus. Vrtni celer se cijeni zbog svoje delikatne arome, koja oplemenjuje jela, obogaćujući okus jelima od [[Povrće|povrća]], ali i [[Voće|voća]] (odlično se slaže s [[Jabuka|jabukom]]).

== Povijest i rasprostranjenost ==
Raste od [[Azija|Azije]] do [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]], preko [[Sredozemlje|Sredozemlja]] do [[Europa|Europe]] i [[Engleska|Engleske]], a kao divlja samonikla biljka bio je poznat još u pradavna vremena, koja raste na obalama, vlažnim i [[Močvara|močvarnim]] područjima.

Kao vijenac se nosio na [[Sahrana|pogrebnim]] svečanostima u [[Drevni Egipat|starom Egiptu]] i nađen je u grobnicama [[faraon]]a. U [[Homer]]ovoj [[Odiseja|Odiseji]] se spominje kako su livade na [[otok]]u Kalipsu bile prekrivene [[ljubica]]ma i celerom, a bio je i simbol ljepote i veselja. [[Stara Grčka|Starim Grcima]] je bio najomiljenije cvijeće za grob i žalost.

Kod starih [[Rimljani|Rimljana]] bio je simbol [[smrt]]i i za nekoga na umoru govorili bi: "''Apio indiget''" (preostaje mu samo celer).

[[Hipokrat]] ga je preporučivao svima koji imaju treperave živce.

[[Francuzi|Francuski]] [[Fitoterapija|fitoterapeut]] [[Maurice Mességué]] je u svojim knjigama o ljekovitom povrću i bilju naveo stare narodne izreke: "''Kad bi žena samo znala kako će joj muž biti snažan ako jede puno celera, išla bi i na kraj svijeta da mu ga nabavi''" i "''Kad bi muž znao pravi učinak celera, zasijao bi njime cijeli vrt''".

A narodna uzrečica glasi: "''Tko na srcu ima feler, treba uvijek jesti celer''". Također je i popularan u [[Tradicionalna medicina|tradicionalnoj kineskoj medicini]] koja ga preporučuje za snižavanje [[Krvni tlak|krvnog tlaka]].

Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] počinje njegov uzgoj kao kultivirane biljke i danas se nalazi u gotovo svakom vrtu, a u današnjih [[Grci|Grka]] celer je simbol sreće i veselja, dok su Francuzi oduvijek uživali u njemu hvaleći ga uzrečicom: "''Ne treba se plašiti mukotrpnog puta do [[Rim]]a radi [[ljubav]]i i celera''".

== Ljekovito djelovanje ==
[[Datoteka:Selleri, Iduns kokbok.jpg|mini|''Apium graveolens'']]

Ljekovite su tvari najviše sadržane u sirovom, svježe istisnutom soku iz korijena, listova i stabljike, no kod pripravljanja treba izbjeći prisustvo listova, jer oni čine sok gorkim. Sadrži sve [[vitamin]]e B kompleksa, [[vitamin C]], [[vitamin A]], [[vitamin E]], minerale, [[kalcij]], [[natrij]], alkaloid apiin, asparagin, eterično ulje (''Oleum Apii'').

Jedenjem celera ili pijenjem soka, eterična ulja celera djeluju antibakterijski i antimikotički u [[Usta|ustima]], grlu, [[Želudac|želucu]] i crijevima, djeluju na [[mokraćni sustav]], izlučuju se i putem bubrega, dezinficirajući i dalje sluznice, pomažući na taj način kod upala mokraćnih puteva i tegoba s mokrenjem, djeluju pročišćavajuće i potiču stvaranje [[žuč]]i.
Stimulira rad [[bubreg]]a i snažno pospješuje [[Menstruacija|menstruaciju]].
Sjemenke celera u Engleskoj i [[Australija|Australiji]] se već dugo koriste kao tradicionalni lijek protiv raznih tipova [[Artritis|artritisa]]

*'''Posebno upozorenje''':
:Za vrijeme [[Trudnoća|trudnoće]] može dovesti do neželjenih smetnji.
:Stimulira rad bubrega i njegove funkcije, stoga kod oboljelih bubrega treba posebno paziti.
:Za [[Dijabetes|dijabetičare]] je najbolje da ga uzimaju kuhanog, a oprez je potreban jer sadrži [[ugljikohidrati|ugljikohidrate]].
:Postoje osobe [[Alergija|alergične]] na celer.

== Vanjske poveznice ==

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons = Apium graveolens
|commonshr = Celer
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste = Apium
|wikivrstehr =Apium
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Apieae]]
[[Kategorija: Povrće]]

Pravi celer - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica