WikiSysop: bnz

2022-04-10T23:37:56Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23:37, 10. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Predrag Finci'''-->~~{{zaglavlje}}		{{zaglavlje}}
	{{Filozof		{{Filozof
	\| regija = Zapadna filozofija \|		\| regija = Zapadna filozofija \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T03:20:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{zaglavlje}}
{{Filozof
| regija = Zapadna filozofija |
| era = [[Filozofija 20. stoljeća|Filozofija 20. i 21. stoljeća]] |
| slika = Predrag Finci, philosopher and essayist.jpg
| opis_slike =
| ime = Predrag Finci
| rođenje = [[Sarajevo]], [[5. kolovoza]] [[1946.]]<br>s prebivalištem u [[London]]u
| škola_tradicija = [[kontinentalna filozofija]], [[egzistencijalizam]], [[fenomenologija]]|
| glavni_interesi = [[estetika]],[[ontologija]] |
| poznate_ideje =
| utjecaji = [[Platon]], [[Blaise Pascal|Pascal]],[[Immanuel Kant|Kant]],[[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]], [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevski]], [[Rainer Maria Rilke|Rilke]],[[Martin Heidegger|Heidegger]], [[Theodor Adorno|Adorno]],[[Ludwig Wittgenstein|Wittgenstein]]
| utjecao_na =
}}

'''Predrag Finci''' ([[Sarajevo]], [[5. kolovoza]] [[1946.]]) hrvatski je i bosanskohercegovački [[filozof]], [[pisac]] i [[esejist]]. Radovi i stil Predraga Fincija prepoznatljivi su po svojoj kombinaciji erudicije, filozofskih i estetskih uvida i osobnog iskustva.<ref>http://makabijada.com/finci.htm (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> O njegovim je knjigama napisan veći broj članaka i recenzija u [[BiH]], Hrvatskoj i Srbiji.<ref>http://elmundosefarad.wikidot.com/muharem-bazdulj-lirika-itake (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>http://elmundosefarad.wikidot.com/u-traganju-za-iskazom-neiskazivoga (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>

== Životopis ==
Predrag Finci je svoju karijeru započeo kao glumac u ulozi [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] u filmu ''Sarajevski Atentat''<ref>http://www.imdb.com/title/tt0063545/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>[[Fadil Hadžić|Fadila Hadžića]] 1968. godine.<ref>http://www.bbc.co.uk/programmes/b047wshs (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Nakon završetka dramskog studija posvećuje se studiju [[Filozofija|filozofije]] koju je studirao na [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilištu u Sarajevu]] i Sveučilištu u Parizu (kod Mikela Dufrenna). Bio je i gostujući istraživač na Sveučilištu u Freiburgu (kod [[Werner Marx]]a). Magistrirao je 1977. i doktorirao 1981. godine. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Dekan OOUR-a Filozofija Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1985./1986. i 1986./1987. i profesor [[estetika|estetike]] do 1993. godine kada tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] seli u [[London]] gdje nastavlja raditi kao slobodni pisac i gostujući istraživač na UCL-u (University College London) do odlaska u mirovinu 2011. godine.

Knjige Predraga Fincija objavljene su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, a 2012. godine objavljuje prvu knjigu na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] pod naslovom "'''Applause, and then Silence'''" (Aplauz, zatim muk). Radi se o kratkoj zbirci filozofskih eseja o temama kao što su okvir slike, naslov, moto, posveta itd.<ref>http://www.goodreads.com/book/show/21071483-applause-and-then-silence (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> O istim temama prethodno je u širem obliku Finci pisao u svojoj knjizi "'''O nekim sporednim stvarima'''" objavljenoj 1990. godine.<ref>https://novinar.me/2015/03/08/predrag-finci-od-sarajeva-do-londona-za-bosnu-i-hercegovinu/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> . Godine 2014. objavljuje još jednu zbirku eseja na engleskom jeziku: "'''Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays'''" (Zašto sam ubio Franju Ferdinanda i drugi eseji).<ref>https://www.smashwords.com/books/view/208856 (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> To je zbirka eseja o različitim problemima, od terorizma ([[Sarajevski atentat]]) preko nekih kazališnih epifenomena pa do pitanja o prirodi pijanstva.<ref>https://www.smashwords.com/interview/predragfinci (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>

Izdanja Antibarbarus u Zagrebu 2014. godine objavljuju Fincijevu "'''Estetsku terminologiju'''".<ref>http://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/sto-je-uopce-umjetnost-odgovor-je-potrazio-predrag-finci-filozof-sarajevske-skole-s-londonskom-adresom/303589/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>http://hrcak.srce.hr/165875 (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Radi se o opsežnom djelu koje se bavi pojmom umjetnosti, odnosno umjetničkog djela. Isti tekst izlazi 2016. godine u elektroničkom izdanju. Većina Fincijevih djela su objavljena u elektroničnom obliku, ali je bitno spomenuti da je ova knjiga u svom elektroničkom izdanju nešto drugačija, korigirana i dopunjena te se zove "'''Estetička terminologija'''". Riječima autora, radi se o sljedećem tehničkom razlikovanju: „kada se kaže ‘estetičko’ onda je riječ o teorijskoj, filozofskoj disciplini, o mišljenju estetskog fenomena, a ne recimo o estetskoj kirurgiji ili estetskom aspektu problema, a kada se kaže ‘estetsko’ riječ je o umjetničkom djelu i svojstvima tog djela. Pojmovi estetičko i estetsko pripadaju estetici (estetičkoj teoriji) kao filozofskoj disciplini i unutar nje imaju svoja specifična, jasno određena značenja“ (Finci, 2016: 349)<ref>https://radiogornjigrad.wordpress.com/2016/11/26/josip-cmrecnjak-kartografija-estetickih-termina-osvrt-na-knjigu-esteticka-terminologija-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>

Godine 2016. sarajevska Izdavačka kuća Art Rabic objavljuje novu knjigu Predraga Fincija "'''Kratka, a tužna povijest uma'''." Kako navodi bosanskohercegovački PEN, u ovoj knjizi Finci pokazuje što je sve ideja uma i umno biće, kako se um razlikuje od osjećaja i vjere, zašto sve više dolazi do potpunog nepovjerenja u um i što je moguća budućnost mišljenja i samog uma.<ref>http://penbih.ba/wp/2016/05/predrag-finci-kratka-tuzna-povijest-uma/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> U časopisu Radio Gornji Grad Luciano Lukšić piše da su Fincijeve knjige "'''O kolodvoru i putniku'''" i "'''Kratka, a tužna povijest uma'''" napisane u nadi da je unatoč svemu moguć jedan humaniji svijet, svijet u kojem će stvaralačke ideje i etika humanizma postati životna stvarnost, a sam svijet uman.<ref>https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/01/14/luciano-luksic-logos-um-i-grad-o-dvije-knjige-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Fincijeva knjiga '''O kolodvoru i putniku''' je 2019. godine prevedena i objavljena na hebrejskom jeziku u izdanju Carmelph.co.il

U knjizi "'''Elektonička špilja'''" koja je izašla 2017. godine u izdanju sarajevske kuće Art Rabic, Predrag Finci promišlja temu medija te razmatra njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život.<ref>http://www.lupiga.com/intervjui/intervju-predrag-finci-zivimo-u-tuznom-dobu-prezivljavanja-borbe-za-opstanak-a-bez-novih-ideja</ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Postavlja važno etičko i političko pitanje današnjice "Koliko pristajem na manipuliranje medijima, i koliko sam pridonosim njihovoj zloupotrebi?" <ref>https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/07/04/o-knjizi-elektronicka-spilja-predraga-fincija (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Izdanja Antibarbarus iz Zagreba iste 2017.godine objavljuju Fincijevu knjigu "'''Koristi filozofije'''" u kojoj autor postavlja pitanje na koje su mnogi tražili odgovor: kakva je koristi od filozofije? U svojim razmišljanjima autor govori o radosti mišljenja, o nuždi filozofiranja i ukazuje na stalnu otvorenost i aktualnost filozofskih pitanja.<ref>https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/kakve-koristi-od-filozofije-profesor-filozofije-koji-je-docekao-mirovinu-u-londonu-pita-se-pitanje-svih-pitanja/6573807/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>

Godine 2018. u izdanju izdavačke kuće Factum izdavaštvo iz Beograda objavljena je dvadeseta knjiga Predraga Fincija pod naslovom "'''Ukratko'''". Kako piše P.E.N. BiH:" U ovoj knjizi esej gotovo u potpunosti prelazi u poetsku formu. Knjiga se dodiruje svih ključnih egzistencijalnih pitanja, od pitanja porijekla i nastajanja preko kazivanja o prijateljstvu i ljubavi, do pitanja rata, umiranja i ništavila. "'''Ukratko'''" je autorova sažeta povijest života. U svojim kratkim, efektno pisanim tekstovima Finci zapravo vodi dijalog sa ranim grčkim filozofima i svojim vlastitim emocionalnim stanjima, koja mogu biti i osjećaji svakog od nas."<ref>http://penbih.ba/2018/03/ukratko-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Iste 2018. godine izdavačka kuća Art Rabic iz Sarajeva objavljuje Fincijevu knjigu "'''O književnosti i piscima'''" koju autor započinje ovim riječima: "Ovo je knjiga o književnosti i piscima. Priča o njima. Naslov knjige posudih od onih nekadašnjih, strogih pisaca udžbenika, priručnika i književnih pregleda, od onih ozbiljnih, uvažavanih profesora i marljivih teoretičara koji su sve znali, pa i što je književnost i koji su pisci dobri, a i koji nisu. Ja međutim ne pišem takvu knjigu. Ne pravim učene analize, ne iznosim mudre tvrdnje, ne poduzimam sistematska istraživanja života i djela pisaca. Ne bih to htio. Nego bih samo da redam, svoje nabrajam, pričam i u svom pripovijedanju ideja iznosim kako mislim da jest i što mislim da bi književnost mogla biti.”<ref>http://penbih.ba/2018/11/o-knjizevnosti-piscima-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Hrvoje Jurić smatra da je "Finci ovom knjigom ponovno pokazao i dokazao da mnogo misli, mnogo promišlja, ali da također umije da to dijeli s drugima jer umije da piše. A to nije pravilo među školovanim, „oznanstvenjenim“ misliteljima. Ono što ova knjiga pokazuje i dokazuje jest da je Finci u osnovi znanstvenik-filozof (načitan filozofa od Aristotela, preko Kanta i Hegela, do Husserla, koji baš i nisu bili literati profinjenoga stila), premda je očito da ova knjiga nije zamišljena kao znanstveno-filozofsko djelo." <ref>https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Ranko Risojević u svome osvrtu smatra da je ova knjiga „istovremeno beletristička i udžbenička“ te da je „bez prevelike filozofije, ali ne bez uticaja filozofije“.<ref>https://www.jergovic.com/ajfelov-most/fincijev-uvod-u-lektiru/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>

Nešto kraći prijevod na talijanski jezik Fincijeve knjige "'''Tekst o tuđini'''" (Zagreb, 2007) objavljen je pod nazivom "'''Il popolo del diluvio'''" u izdanju talijanske izdavačke kuće Bottega Errante Edizioni 2018. godine.<ref>https://convenzionali.wordpress.com/2018/09/13/il-popolo-del-diluvio/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>https://www.lalettricegeniale.it/il-popolo-del-diluvio-predrag-finci/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjiga-narod-potopa-predraga-fincija-izmedu-sjecanja-na-atlantidu-i-teznje-ka-utopiji-398110 (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>

2019. godine Factum izdavaštvo objavljuje knjigu Predraga Fincija pod naslovom "'''Misterij, iza svega'''". P.E.N. BiH piše: "U svoj novoj knjizi Predrag Finci piše o misticizmu u umjetnosti, o mističkom iskustvu, te o filozofskim razmatranjima misticizma i o tome što je misterij u filozofiji. Autor pokazuje da je misticizam posebna vrsta osjećaja i mišljenja, čak posebna filozofija, koja je svojevrsna hereza, a kao filozofija pobuna protiv vlasti racionalnog uma i tajnovito, na subjektivnim osjećajima zasnovano filozofiranje i učenje o životu. Finci kroz niz duhovitih priča, primjera iz umjetnosti, filozofije i učenja samih mistika osvjetljava na racionalan, jasan i razumljiv način smisao i različita značenja misticizma u povijesti i današnjem svijetu"<ref>http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega/http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega (pristupljeno 17. veljače 2021.)/</ref>
Iste 2019. godine sarajevska izdavačka kuća Art Rabic objavljuje Fincijevu knjigu "'''Zapisi veselog filozofa (sa likovnim komentarima Amele Hadžimejlić)'''". "Ovo je kratka povijest filozofije, ispričana kroz niz anegdota i šala, a rezultat je dva različita nastojanja: Predraga Fincija kao autora teksta i grafičarke i likovne umjetnice Amele Hadžimejlić. Tako je ova knjiga postala sprega riječi i lika, teksta i oblika, kazivanje i pokazivanje, prezentiranje i reprezentiranje. Na dva različita načina ispričana ista priča. Knjiga Zapisi veselog filozofa napisana je jednostavno, duhovito, čita se lako, slike u knjizi su upečatljive i originalne, a njeni autori su osobe različitih stvaralačkih pristupa, profesija, generacija, polova i mjesta stanovanja, a oboje iz Sarajeva."<ref>http://penbih.ba/2019/07/predrag-finci-zapis-veselog-filozofa/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>

2020. godine objavljena je Fincijeva knjiga '''"Prvo, bitno"'''<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.xxzmagazin.com/u-ratu-je-sve-bilo-ugrozeno|title=U ratu je sve bilo ugroženo - XXZ Portal|last=Magazin|first=X. X. Z.|work=www.xxzmagazin.com|language=en|accessdate=2021-02-17}}</ref> u suradnji Factuma (Beograd) i Jesenski i Turk (Zagreb). Kako piše P.E.N. BiH "Fincijeva knjiga je pisana jasnim, preciznim jezikom. Puna je zanimljivih, gotovo filmskih opisa, duhovitih anegdota o filozofima i lijepih, promišljenih tvrdnji. Knjiga koja je sprega poetskog i refleksije. '''"Prvo, bitno"''' je lijep uvod u rane početke filozofiranja i autorov pristup velikim filozofskim i našim životnim pitanjima.<ref>http://penbih.ba/en/2021/02/prvo-bitno-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>

2021. godine je u izdanju Frakture objavljena Fincijeva knjiga '''"Sve dok"'''. To je zbirka ispovjednih eseja koja donosi “kronologiju” jednog života, jednog čovjeka, filozofa i umjetnika. Života koji ima svoje prije i svoje poslije te granicu između njih koja je nevoljko prijeđena, ali njezin je prelazak doveo do ponovnog susreta – s ishodištima svojega svijeta.<ref>https://fraktura.hr/sve-dok.htmlhttps://fraktura.hr/sve-dok.html</ref> [[Miljenko Jergović]] piše:"Podijeljena u dva dijela, u Prije i u Poslije, “'''Sve dok'''” iz poglavlja u poglavlje tematizira autorov svijet. Teme su donekle autobiografske, tiču se povijesti epohe, mitologije svakodnevnog života u dva različita vremena, onom prije progonstva i onom poslije progonstva. Gotovo svaka tema donijet će Fincijevo pojmovno raščlanjenje, predočavanje stanja stvari, rastvaranje svijeta na način na koji su svijet samima sebi rastvarali i objašnjavali antički filozofi. I tek poneko od onih koji su filozofirali nakon njih. Tu pisac radi nešto što je u suštini vrlo arhaično i što silno ovisi o njegova dva nefilozofska talenta: jezičnom i pjesničkom. Ne povodite se za njim jer biste mogli ispasti smiješni<ref>https://www.xxzmagazin.com/finci-se-bos-krece-po-ostrici-sablje-i-ostaje-neozlijeden</ref>

Predrag Finci je član Exile Writers Ink (London), Društva pisaca BiH i član-osnivač P.E.N.-a BiH. Član je [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]]. Dobitnik je Nagrade izdavača "Svjetlost" za zbirku eseja "Govori prepiski" 1980. i Nagrade izdavača "Veselin Masleša" za esej, 1986.godine. 2011.godine je dobio Nagradu za znanost na 23. Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu za knjigu “Imaginacija ” u izdanju Antibarbarusa, Zagreb.<ref>https://www.klix.ba/magazin/kultura/dodijeljene-nagrade-najboljima-kriza-umanjila-promet/110425044 (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>

== Bibliografija ==
'''Objavljeno u BiH:'''
* Govor prepiski, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
* Umjetnost i iskustvo egzistencije, Svjetlost, Sarajevo, 1986.
* Ishodište pitanja, Glas, Banja Luka, 1987. OCLC 23869495
* O nekim sporednim stvarima, Veselin Maslesa, Sarajevo, 1990.{{ISBN|9788621004249}}
* Sarajevski zapisi: Sentimentalni uvod u estetiku i Pravo, stranputicom, Buybook, Sarajevo, 2004. {{ISBN|9789958630323}}
* Poetozofski eseji, Medjunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004. {{ISBN|9789958480430}}
* O kolodvoru i putniku, Motrišta, Mostar 2013. ISSN 1512-5475; IK Rabic, Sarajevo 2015, {{ISBN|978-9958-33-101-5}} Prevedena i objavljena na ivritu (hebrejskom) u izdanju Carmelph.co.il, 2019 {{ISBN|9789655409055}}
* Kratka, a tužna povijest uma, IKB Rabic, Sarajevo, 2016. {{ISBN|9789926428037}} COBIS: BH-ID 22956550
* Elektronička špilja, Art Rabic, Sarajevo, 2017. {{ISBN|9789926428211}} COBISS: BH-ID 23983110
* O književnosti i piscima, Art Rabic, 2018. {{ISBN|978-9926-428-50-1}} COBISS: BiH-ID-26539782
* Zapisi veselog filozofa (slikovni zapisi u knjizi: Amela Hadžimejlić), Art Rabic, Sarajevo 2019. {{ISBN|978-9926-428-64-8}}

'''Objavljeno u Hrvatskoj''':
* Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. {{ISBN|9532490000}}
* Priroda umjetnosti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. {{ISBN|9789532490121}}
* Tekst o tuđini, ilustrirao [[Mersad Berber]], Demetra, Zagreb, 2007.{{ISBN|953-225-088-3}} OCLC 444656056 Prevedeno i objavljeno na talijanskom jeziku pod nazivom "Il popolo del diluvio", Bottega Errante Edizioni, 2018.,{{ISBN|9788899368272}}
* Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika, Demetra, Zagreb, 2008. {{ISBN|9789532250916}}
* Imaginacija, Zagreb, Izdanja Antibarbarus, 2009. {{ISBN|9789532490916}}
* Osobno kao tekst, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2011. {{ISBN|9789532491081}}
* Čitatelj Hegelove estetike, Naklada Breza, Zagreb, 2014. {{ISBN|9789537036867}}
* Estetska terminologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2014. {{ISBN|9789532491418}}
* Korist filozofije, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2017. {{ISBN|9789532491760}}
* Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti. Hrvatsko filozofsko društvo, Biblioteka Filozofska istraživanja, Zagreb 2019. {{ISBN|9789531642040}}
* Prvo, bitno, U suradanji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2020. {{ISBN|9788680254388}}
* Sve dok, Fraktura, Zaprešić, 2021 {{ISBN|978-953358317-4}}

'''Objavljeno u Srbiji''':
* Ukratko, Factum Izdavaštvo, Beograd, 2018. {{ISBN|9788680254128}} ; Beograd 2020 ISNB 9788680254333
* Misterij, iza svega, Factum izdavaštvo, Beograd, 2019. {{ISBN|9788680254197}}
* Prvo, bitno, U suradnji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2020. {{ISBN|9788680254388}}

'''Objavljeno na engleskom jeziku:'''
* Applause, and then Silence, with Introduction by Moris Farhi, Style Writers Now, 2012. {{ISBN|9781476487908}}
* Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays, with Introduction by Cathi Unsworth, Style Writers Now, 2014. {{ISBN|9781310175367}}

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://elmundosefarad.wikidot.com/predrag-finci elmundosefarad.wikidot.com] (pristupljeno 17. veljače 2021.)
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19653 Hrvatska Enciklopedija] (pristupljeno 17. veljače 2021.)
* [http://www.imdb.com/name/nm0277479/ IMDb] (pristupljeno 17. veljače 2021.)
* [http://www.exiledwriters.co.uk/?s=finci&lang=en Exiled Writers Ink (London)](pristupljeno 17. veljače 2021.)
* [https://www.youtube.com/watch?v=gGP-BgAw9Qg&t=2726s BiH FOBS Knjizevno vece](pristupljeno 17. veljače 2021.)

{{GLAVNIRASPORED:Finci, Predrag}}
[[Kategorija:Filozofi]]
[[Kategorija:Esejisti]]
[[Kategorija:Fenomenolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]]
[[Kategorija:Filozofski fakultet u Sarajevu]]

Predrag Finci - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica