WikiSysop: bnz

2022-04-10T23:42:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23:42, 10. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Predromanika'''-->~~[[Datoteka:Wisigoth croix votive.jpg\|mini\|200px\|<center>''[[Križ]] s [[Rekesvint]]ove krune'', [[Vizigoti\|vizigotskog]] kralja iz 7. st., [[zlato]], Nacionalni arheološki muzej Španjolske, [[Madrid]].]]		[[Datoteka:Wisigoth croix votive.jpg\|mini\|200px\|<center>''[[Križ]] s [[Rekesvint]]ove krune'', [[Vizigoti\|vizigotskog]] kralja iz 7. st., [[zlato]], Nacionalni arheološki muzej Španjolske, [[Madrid]].]]
	'''Predromanika''' je [[umjetnost]] iz vremena [[velika seoba naroda\|velike seobe naroda]] u Europi, iz vremena prodiranja [[barbari\|barbarskih]] plemena (lat. izv. ''barbar'' = “Onaj koji nema nikakve mjere”) koja s istoka dolaze u zapadnu Europu. Ova umjetnost podrazumijeva likovna ostvarenja [[Kelti\|Kelta]], [[Vandali\|Vandala]], [[Ostrogoti\|Ostrogota]], [[Vizigoti\|Vizogota]], [[Franci\|Franka]], [[Langobardi\|Langobarda]], [[Slaveni\|Slavena]], kao i predstavnika drugih pokrštenih naroda [[Rani srednji vijek\|ranog srednjeg vijeka]] (npr. [[Spomenici Kraljevine Asturije\|Asturijska umjetnost]]). Stilski je nastavak [[Keltska umjetnost\|keltske]] i [[Germanska umjetnost\|germanske umjetnosti]] s jasnim utjecajima [[starogrčka umjetnost\|grčko]]-[[starorimska umjetnost\|rimske]] s juga, ali i [[Skitska umjetnost\|skitske umjetnosti]] s istoka. Završava pojavom prvog [[umjetnički stil\|umjetničkog stila]] u [[Zapadna umjetnost\|europskoj umjetnosti]], [[romanika\|romanike]], po kojoj je i dobila ime.		'''Predromanika''' je [[umjetnost]] iz vremena [[velika seoba naroda\|velike seobe naroda]] u Europi, iz vremena prodiranja [[barbari\|barbarskih]] plemena (lat. izv. ''barbar'' = “Onaj koji nema nikakve mjere”) koja s istoka dolaze u zapadnu Europu. Ova umjetnost podrazumijeva likovna ostvarenja [[Kelti\|Kelta]], [[Vandali\|Vandala]], [[Ostrogoti\|Ostrogota]], [[Vizigoti\|Vizogota]], [[Franci\|Franka]], [[Langobardi\|Langobarda]], [[Slaveni\|Slavena]], kao i predstavnika drugih pokrštenih naroda [[Rani srednji vijek\|ranog srednjeg vijeka]] (npr. [[Spomenici Kraljevine Asturije\|Asturijska umjetnost]]). Stilski je nastavak [[Keltska umjetnost\|keltske]] i [[Germanska umjetnost\|germanske umjetnosti]] s jasnim utjecajima [[starogrčka umjetnost\|grčko]]-[[starorimska umjetnost\|rimske]] s juga, ali i [[Skitska umjetnost\|skitske umjetnosti]] s istoka. Završava pojavom prvog [[umjetnički stil\|umjetničkog stila]] u [[Zapadna umjetnost\|europskoj umjetnosti]], [[romanika\|romanike]], po kojoj je i dobila ime.
	[[Datoteka:Zadar2.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Predromanička ''[[crkva Sv. Donata]]'' u [[Zadar\|Zadru]] iz 9. stoljeća.]]		[[Datoteka:Zadar2.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Predromanička ''[[crkva Sv. Donata]]'' u [[Zadar\|Zadru]] iz 9. stoljeća.]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T03:40:10Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 03:40, 3. studenoga 2021.
Redak 73:		Redak 73:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

	~~{{commonscat\|Medieval art}}~~
	* [http://www.turismo-prerromanico.es/arterural/base/PREROM_CABAst.html Vodič kroz Španjolsku predromaniku; Uvod u Asturiajnsku umjetnost.]		* [http://www.turismo-prerromanico.es/arterural/base/PREROM_CABAst.html Vodič kroz Španjolsku predromaniku; Uvod u Asturiajnsku umjetnost.]
	{{Zapadnaumjetnost}}		{{Zapadnaumjetnost}}
	{{srednjovjekovna umjetnost}}		{{srednjovjekovna umjetnost}}
	[[Kategorija: Predromanika\| ]]		[[Kategorija: Predromanika\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T07:31:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Wisigoth croix votive.jpg|mini|200px|<center>''[[Križ]] s [[Rekesvint]]ove krune'', [[Vizigoti|vizigotskog]] kralja iz 7. st., [[zlato]], Nacionalni arheološki muzej Španjolske, [[Madrid]].]]
'''Predromanika''' je [[umjetnost]] iz vremena [[velika seoba naroda|velike seobe naroda]] u Europi, iz vremena prodiranja [[barbari|barbarskih]] plemena (lat. izv. ''barbar'' = “Onaj koji nema nikakve mjere”) koja s istoka dolaze u zapadnu Europu. Ova umjetnost podrazumijeva likovna ostvarenja [[Kelti|Kelta]], [[Vandali|Vandala]], [[Ostrogoti|Ostrogota]], [[Vizigoti|Vizogota]], [[Franci|Franka]], [[Langobardi|Langobarda]], [[Slaveni|Slavena]], kao i predstavnika drugih pokrštenih naroda [[Rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]] (npr. [[Spomenici Kraljevine Asturije|Asturijska umjetnost]]). Stilski je nastavak [[Keltska umjetnost|keltske]] i [[Germanska umjetnost|germanske umjetnosti]] s jasnim utjecajima [[starogrčka umjetnost|grčko]]-[[starorimska umjetnost|rimske]] s juga, ali i [[Skitska umjetnost|skitske umjetnosti]] s istoka. Završava pojavom prvog [[umjetnički stil|umjetničkog stila]] u [[Zapadna umjetnost|europskoj umjetnosti]], [[romanika|romanike]], po kojoj je i dobila ime.
[[Datoteka:Zadar2.jpg|mini|lijevo|<center>Predromanička ''[[crkva Sv. Donata]]'' u [[Zadar|Zadru]] iz 9. stoljeća.]]
Predromanika se, prema najutjecajnijim narodima, dijeli na:
* ''Barbarsku ili Merovinšku umjetnost'' - [[germanska umjetnost]] koja je dobila ime po [[Franci|Franačkim]] vladarima [[Merovinzi]]ma koji su od 5. do 8. st. vladali područjem današnje sjeverne Italije, Francuske i Španjolske); uključuje vandalsku, langobardsku, ostrogotsku i vizigotsku umjetnost ovog razdoblja.
* ''Karolinšku umjetnost'' (8. - 9. st.) kojoj je suvremena [[insularna umjetnost]] u [[Britanija|Britaniji]].
* ''Otonsku umjetnost'' (10. st.) koja je prva [[njemačka umjetnost]] koja ujedno pripada i romanici.

==Merovinško razdoblje==
[[Datoteka:KellsFol034rChiRhoMonogram.jpg|mini|lijevo|<center>Stranica evanđelistara „[[Knjiga Kellsa]]” iz 8. st. s inicijalom ''Chi Rho''. Slova Chi i Rho su prva slova imena „[[Isus Krist]]” na [[Grčki jezik|grčkom]], [[Dublin]], [[Irska]].]]
[[Datoteka:Sacr Gelasianum 131v 132.jpg|mini|<center>Merovinški ''[[Sakrementarij Gélasien]]'', 7. st., Apostolska knjižnica, [[Vatikan]]]]
[[Datoteka:Santa maria del naranco-001.jpg|mini|<center>Kraljevska palača, kasnije crkva ''Santa María del Naranco''. Primjer [[Spomenici Kraljevine Asturije|Asturijske umjetnosti]] ''Ramirense'' razdoblja u [[Oviedo|Oviedu]] [[Španjolska]] ([[711.]] – [[910.]]).]]
Zajedničke likovne karakteristike umjetnosti u doba seobe naroda jesu izrazita [[ornament]]ika i dekorativnost.
U arhitekturi svi obično koriste dio [[Ranokršćanska umjetnost|ranokršćanske]] i [[Umjetnost starog Rima|kasnoantičke]] arhitekture. Arhitektura je zbog nomadskog načina života uglavnom drvena i praktična, a ne monumentalna. Općenito za vrijeme vladavine barbarskih naroda europska arhitektura ne dobiva ništa novo, niti u Europi postoji jedinstveni povezani stil. Sve građevine su vrlo različite bez neke bliže srednje veze, npr. [[langobardska središta u Italiji]]. Razvija se uglavnom centralna građevina koja je nastala evolucijom kršćanske grobne crkve, tzv. [[martirij]]i (franc. ''Martirium''), kapelice za sahranu mučenika koji su branili [[kršćanstvo]].

Najznačajniji primjer ostrogotske arhitekture je ''[[Teodorikov mauzolej]]'' u [[Ravenna|Raveni]] iz 6. st. Građevina je u obliku križa sa križastim svodom. S vanjske strane ima deseterokutne zidove, a sa svake strane tog deseterokutnika ima jednu pravokutnu nišu. Gornji kat je uži od prizemlja. Cijeli [[mauzolej]] je podignut od precizno obrađenog kamena (tesanika) utopljenog u žbuku, što je u to vrijeme bilo izuzetno rijetko. Zanimljivo je da je monumentalna [[kupola]] isklesana iz jednog bloka kamena, teška nekoliko tona, i dan danas se ne zna kako su uspjeli postaviti je na mauzolej.

Ovo je vrijeme nepostojanja skulpture. Koristi se jedino vrlo plošni [[reljef]] za [[sarkofag]]e, grobne ploče, oltarske pregrade … Ukrasi su u kombinaciji [[pleter]]a, [[rozeta (arhitektura)|rozeta]] i [[križ]]eva, sve u strogoj geometriji.
Predmeti od zlata koji karakteriziraju ovo razdoblje rađeni su također u slavu Božju i u službi vladara. Najčešće su to [[Relikvija|relikvije]] (moći - tjelesni ostaci mučenika) ukrašavani zlatom i dragim kamenjem.
[[Datoteka:Kloster Lorsch 05.jpg|mini|<center>Ulazna vrata (''Torhalle'') [[Opatija Lorsch|Opatije Lorsch]] iz 9. st. je jedinstven ostatak [[Karolinška država|karolinških vremena]]. U njoj su spojeni elementi rimskog [[slavoluk]]a (lučni prolaz, polustupovi) s elementima autohtone germanske umjetnosti (slijepe arkade bez baza, polikromni zidovi).]]
Uvezana knjiga u [[pergament]]u mijenja knjigu u obliku svitka, a tekst dostiže vrhunac u slikarski obrađivanom [[inicijal]]u. Rukopis se prepisuje na pergamentu, a crta se isključivo perom. Javlja se mogućnost oslikavanja knjiga ([[iluminacija]]) koje postaju bogate u boji i pozlati, a rade se u tradiciji rimskog iluzionizma.
Najstarija ilustrirana Biblija je ''[[Bečki Genesis]]'', s početka 6. st. Ukrašena je bogatim ilustracijama u formi kontinuirane naracije što znači da slika ispod teksta opisuje prizor iz teksta.

<center>
<gallery>
Slika:Bapistry_of_Neon_02.jpg|Ostrogotska [[Neonova krstionica]], unutrašnjost, 5. st.
Slika:Mausoleum_of_Theoderic.JPG|[[Teodorikov mauzolej]], [[Ravenna]], 520. god.
Slika:Baptist%C3%A8re_Saint_Jean_-_int%C3%A9rieur1.JPG|Merovinška krstionica sv. Ivana u [[Poitiers]]u, 6. st.
Slika:Cividale, museo cristiano, battistero di callisto 01.JPG|<center>[[Krstionica]] patrijarha Callista iz [[Čedad]]a, 7. st.
Slika:Ardagh chalice.jpg|''[[Kelti|Keltski]] kalež'' iz 8. st. od srebra i pozlaćene bronce s emajlom, ''Ardagh'', [[Irska]].
</gallery>
</center>

==Karolinška umjetnost==
{{glavni|Karolinška renesansa}}
[[Datoteka:Aachen, Innenarchitektur der Pfalzkapelle.jpg|mini|lijevo|250px|lijevo|<center>Unutrašnjost ''[[Dvorska kapela Karla Velikog|Dvorske kapele Karla Velikog]]'' u [[Aachen]]u, rano 9. st. Pogled prema svetištu otkriva arkade u prizemlju i visoke arkade galerije.]]
[[Datoteka:Meister der Neuen Hofschule Karls des Großen 001.jpg|mini|200px|<center>''[[Sv. Luka]]'' iz karolinškog ''evanđelja Ebo'', oko 823., slika na [[pergament]]u, 17,6 × 14,2 cm, [[Eparnay]], [[Francuska]].]]
Karolinška umjetnost (od 8. do 10. st.), svoj procvat doživljava u umjetnosti [[Karlo Veliki|Karla Velikog]]. On je pokušao sačuvati sve što je ostalo od Rimske civilizacije, posebno rimsku književnost kroz sakupljanje i prepisivanje starih rimskih rukopisa. Na taj način je pokušao usaditi dio slavne prošlosti Europe u barbarske duše svoga naroda. Danas poznajemo rimske pisce, uglavnom zahvaljujući brojnim i izuzetno kvalitetnim karolinškim rukopisima.
Karlo Veliki je osobno izučavao arhitekturu carskog Rima, te je u svoju prijestolnicu u [[Aachen]]u, u današnjoj Njemačkoj, prenjeo duh nekadašnje rimske gradnje. Tako se njegova ''[[Dvorska kapela Karla Velikog|Dvorska kapela]]'' sastoji od širokog [[narteks]]a, koji je sa svake strane imao po dvije kule sa stubištem. Upravo će ovakva konstrukcijska shema “ulaza s dvije kule” (''[[westwerk]]'') biti osnova za arhitekturu srednjeg vijeka.

Prepisivačke škole koje je ustanovio Karlo Veliki bile su isključivo samostanske, a prepisivači monasi. Danas srednjovjekovne rukopise opremljene crtežima i slikama smatramo samostalnim umjetničkim cjelinama, ali su sve one u vrijeme svog nastajanja bile dio crkvene cjeline i kao svete knjige spadale su u opremu Božjeg hrama kao što su bile zidne slike i crkveni namještaj i bile su potrebne za bogosluženje. [[Samostan]] bez knjižnice je bio kao tvrđava bez oružarnice. Ovo je umjetnost uskog dvorskog kruga i nekoliko samostanskih centara pod carskom zaštitom, koja je svjesno imala za cilj oživjeti „rimske” stilove i standarde kako dolikuje novoosnovanom [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom Rimskom Carstvu]]. Neki centri karolinške umjetnosti u svojim su radovima razvili ekspresivne stilove kao npr. ''[[Psaltir iz Utrechta]]'' i ''[[Evanđelja iz Ebboa]]'' gdje slike evanđelista i Krista na prijestolju zauzimaju cijele stranice. Iz istog vremena je i ''[[Codex Aureus]]'' („Zlatni zakonik”) - knjiga o pravilima ponašanja, zakonik za vladanja [[Pipin Mali|Pipina Malog]]. Korice za knjigu su potpuno urađene iskucavanjem zlatnim pločama i [[Inkrustacija|inkrustrirana]] dragim kamenjem.

Po prvi se put u umjetnosti sjeverne Europe pojavljuje kršćanska monumentalna skulptura i utvrđuje prikaz ljudskih likova u narativnim prizorima.

==Otonska umjetnost==
[[Datoteka:St Michaels Church Hildesheim.jpg|mini|lijevo|<center>[[Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu]], 1001.-1031.]]
[[Datoteka:Gerokreuz full 20050903.jpg|mini|200px|<center>''[[Geronov križ]]'', kasno 10. st., [[Köln]]ska katedrala.]]
{{glavni|Otonska renesansa}}
Nakon propasti karolinške dinastije pojavio se jaz do uspostave nove dinastije, koja je započela razdoblje oživljenja Njemačke u kulturnom i političkom smislu, razdoblje poznato kao [[otonska renesansa]]. Otonska umjetnost spada u fazu kasne predromanike, i to u području današnje Njemačke gdje je najprije vladala [[Oton I.|Otonska]] dinastija u 10. st. Otonska kao i Karolinška dinastija njeguje tzv. aristokratsko-dvorski karakter, što znači da je sva umjetnička produkcija vezana samo za dvor i samostan. Otonska dinastija je također sponzorirala brojne i vrlo važne škole rukopisnog slikarstva (''samostan [[Raischenau]]''), kao što su ''[[Perikope Henryja II.]]'' (1002.–1012.). Karakteristika Otonske umjetnosti je ljubav spram [[bjelokost]]i, što se vidi u brojnim reljefima, te [[minijatura (slikarstvo)|minijaturama]] u olsikanim rukopisima. Jedini primjer pune plastike iz ovog razdoblja je tzv. ''[[Geronov križ]]'' koji se danas čuva u [[Köln]]skoj katedrali. Na njemu je neobično [[Realizam (likovna umjetnost)|realističan]] prizor Krista za to vrijeme.

==Predromanika u Hrvatskoj==
{{glavni|Starohrvatska umjetnost}}
[[Datoteka:Sveti Kriz Nin.jpg|mini|lijevo|<center>[[Crkva sv. Križa u Ninu]].]]
[[Datoteka:Bascanska ploca.jpg|mini|250px|<center>[[Bašćanska ploča]], glagoljični spomenik pisan prijelaznim tipom glagoljice, 11. st.]]
[[Hrvati]] su se početkom 7. st. s [[Avari]]ma i drugim [[Slaveni]]ma iz sjeverne Europe preselili na jug i naselili krajeve gdje i danas žive.<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?ID=23089 Umjetnost starohrvatskog razdoblja CULTURENET.HR]</ref>
Hrvati su ubrzo preuzimali antičku kulturu i umjetnost, ali prije svega [[kršćanstvo|kršćansku]] vjeru.
Prve crkve su podizane kao kraljevske bogomolje, a kasnoantički utjecaj je bio najjači u Dalmaciji zbog gustoće kasnoantičke urbanizacije. Postepeno je taj utjecaj negiran i dolazi do pojednostavljivanja, mijenjanja naslijeđenih oblika i čak stvaranja originalnih tipova građevina. Sve one (desetak većih i stotinjak manjih) građene su od ''lomljenca'' (grubo lomljena kamena povezanih debelim slojem žbuke izvana). Veće su uglavnom uzdužne, jednobrodne ili trobrodne, takva je i ''[[crkva sv. Spasa na vrelu Cetine]]'' iz 9. st. Crkva ima snažne oble [[kontrafor]]e (izvanjske stupove) što joj daju osobine utvrde, pojačano i naglašeno moćnom kulom – [[zvonik]]om usred pročelja.

Manje crkve su raznovrsnih zanimljivih oblika, uzdužne ili centralne ([[Crkva sv. Dunata na Krku]], [[Crkva sv. Trojice u Splitu]],[[Crkva sv. Križa u Ninu]] i dr.). Najveća i najsloženija crkva kružne osnove iz 9. st. je ''[[Crkva Sv. Donata|crkva sv. Donata]]'' u Zadru. Oko njezine kružne jezgre – nad kojom je izvorno bila kupola – ovija se prstenasti brod s trima apsidama na istoku, a taj oblik se ponavlja i na katu. Po veličini i ljepoti sa crkvom sv. Donata može se usporediti samo ''[[Dvorska kapela Karla Velikog]] u Aachenu''.

''Oltarne pregrade'' i prozori tih crkava bili su ukrašeni prozirnim plitkim vrpčastim ornamentom koji po načinu kako su oblici na njima bili isprepleteni nazivamo [[pleter]]om. Ti pleteri su bili živo obojeni (crvenom, modrom i žutom), a kako se slike (koje se spominju u pisanim izvorima, npr. ''[[Splitski evanđelistar]]'' iz 8.–11. st.) nisu očuvale, oni su i jedini ostaci starohrvatskog slikarstva. Ponegdje je pleter zamijenjen prizorom s likovima iz Evanđelja (kao u ''sv. Nedjeljici'' u Zadru) ili života (kao ''Reljef kralja'' u [[Split]]u) ili natpisom na hrvatskom jeziku ([[glagoljica|glagoljici]]).

==Poveznice==

* [[islamska umjetnost i arhitektura]]
* [[romanika]]
* [[predromanička crkva]]
* [[starohrvatska umjetnost]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==

{{commonscat|Medieval art}}
* [http://www.turismo-prerromanico.es/arterural/base/PREROM_CABAst.html Vodič kroz Španjolsku predromaniku; Uvod u Asturiajnsku umjetnost.]
{{Zapadnaumjetnost}}
{{srednjovjekovna umjetnost}}
[[Kategorija: Predromanika| ]]

Predromanika - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica