WikiSysop: bnz

2022-04-11T23:06:21Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23:06, 11. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Prenosilo'''-->~~[[datoteka:Prenosilo 1.png\|mini\|desno\|300px\|[[Kružno viseće prenosilo]] ili transporter: 1. [[lanac]], 2. [[nosač]] [[teret]]a, 3. [[tračnica]] lanca i tereta.]]		[[datoteka:Prenosilo 1.png\|mini\|desno\|300px\|[[Kružno viseće prenosilo]] ili transporter: 1. [[lanac]], 2. [[nosač]] [[teret]]a, 3. [[tračnica]] lanca i tereta.]]

	[[datoteka:Argano sollevatore pesi Leonardo Museo scienza e tecnologia Milano.jpg\|mini\|desno\|300px\|Prenosilo [[Leonardo da Vinci\|L. da Vincija]] iz 1480.]]		[[datoteka:Argano sollevatore pesi Leonardo Museo scienza e tecnologia Milano.jpg\|mini\|desno\|300px\|Prenosilo [[Leonardo da Vinci\|L. da Vincija]] iz 1480.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T22:42:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Prenosilo 1.png|mini|desno|300px|[[Kružno viseće prenosilo]] ili transporter: 1. [[lanac]], 2. [[nosač]] [[teret]]a, 3. [[tračnica]] lanca i tereta.]]

[[datoteka:Argano sollevatore pesi Leonardo Museo scienza e tecnologia Milano.jpg|mini|desno|300px|Prenosilo [[Leonardo da Vinci|L. da Vincija]] iz 1480.]]

[[datoteka:Aerial tramway La Grave France.jpg|mini|desno|300px|[[Žičara]] u La Grave, [[Francuska]].]]

[[datoteka:DCC38974rvancopp.jpg|mini|desno|300px|[[Mosna dizalica]] sa stazama postavljenim ispod [[strop]]a, mostom i dizalicom u tradicionalnom [[industrija|industrijskom]] okruženju.]]

[[datoteka:LeverPrincleple.svg|mini|desno|300px|[[Poluga]] je [[krutine|čvrsto tijelo]] koje se može okretati oko neke čvrste točke, [[Oslonac|oslonca]] ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1 = F2∙D2'''.]]

[[datoteka:240 Sparks Elevators.jpg|mini|desno|300px|Panoramska [[dizalo|dizala]] u [[Ottawa (Kanada)|Ottawi]], [[Kanada]].]]

[[datoteka:Cintas transportadoras .jpg|mini|desno|300px|[[Proces]]na [[pokretna traka]].]]

[[datoteka:Carton Conveyor.jpg|mini|desno|300px|Valjkasta [[kotrljača]] za prijevoz [[karton]]skih kutija u [[industrija|industriji]] [[Odjeća|odjeće]].]]

[[datoteka:2008-07-15 Construction wheelbarrow at Duke.jpg|mini|desno|300px|[[Tačke]].]]

[[datoteka:Electrical forklift.jpg|mini|desno|300px|Električni [[viljuškar]].]]

[[datoteka:Bild 14 PST Einsatz 2014.jpg|mini|desno|300px|Pogonska platforma za teške terete.]]

'''Prenosilo''' (također se naziva '''transporter''') je [[naprava]], [[uređaj]], [[stroj]] ili postrojenje za prijenos [[teret]]a na manje udaljenosti. Prenosila jednostavnih oblika koriste se od davnine, a suvremena prenosila različitih izvedbi danas su nezaobilazna pri rukovanju teretom neprikladnim za ručno prenošenje, na primjer u [[obrt]]ničkim [[radionica]]ma, [[skladište|skladištima]], [[Zračna luka|zračnim lukama]], [[Željeznički kolodvor|željezničkim kolodvorima]] i [[luka]]ma, [[industrija|industrijskim]] postrojenjima, [[ljevaonica]]ma, [[brodogradilište|brodogradilištima]] i slično. U osnovi se dijele na prenosila stalne (kontinuirane) dobave, po kojima se [[materijal]] neprestano kreće od mjesta prihvaćanja do mjesta odlaganja, i prenosila povremene dobave, kojima se to čini povremeno, po potrebi. <ref> '''prenosilo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50171] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Prenosila i dizala ==
'''Prenosila i dizala''' su [[stroj]]evi, postrojenja, [[uređaj]]i i [[naprava|naprave]] za prijenos [[materijal]]a i predmeta, te za rukovanje materijalima i predmetima, a iznimno i za [[prijevoz]] ljudi. Ukupan prijevoz ([[transport]]) može se razvrstati na javni prijevoz na zemlji, po vodi i u zraku, i na kratki prijevoz. Prema tome, razlikuje se [[promet]]na tehnika i tehnika prijenosa. Prenosila i dizala sredstva su su kratkog prijevoza, te pripadaju tehnici prijenosa.

Potreba za prenosilima i dizalima pojavila se već u vrijeme najstarijih kultura. Povećanje proizvodnje materijalnih dobara, a pogotovo nastojanje da se prijenos materijala i predmeta [[Mehanizacija|mehanizira]], [[Racionalizam|racionalizira]] i [[Automatizacija|automatizira]], uvjetovali su razvoj prenosila i dizala, kao i to što je [[tehnika]] prijenosa sastavni dio proizvodnje i razdiobe dobara.

Mnogo je različitih radnih područja u kojima su potrebna prenosila i dizala, a također je mnogo različitih radova koje obavljaju prenosila i dizala, pa je zbog toga i potrebno mnogo različitih vrsta prenosila i dizala. Tako se za prijenos i sortiranje [[Sirovine|sirovina]] u [[rudnik|rudnicima]] i njihovim dnevnim kopovima, za preradu tih sirovina u poluproizvode u topionicama, velikim kemijskim pogonima, tvornicama [[cement]]a i tako dalje, mora osigurati neprestano kretanje golemih količina materijala. U unutarnjem prijenosu [[Metaloprerađivačka industrija|metaloprerađivačkih tvornica]], [[brodogradilište|brodogradilišta]] i slično mora se osigurati kretanje materijala, različitih dijelova i konačnih proizvoda između radnih mjesta i proizvodnih odjela. Važni zadaci na području kretanja materijala pojavljuju se i na pretovarnim mjestima u [[luka]]ma, željezničkim stanicama, zračnim lukamai tako dalje. Na svim pretovarnim mjestima obavlja se utovar, istovar i pretovar kao izdvojeni procesi prijevoza.

To pokazuje da mora postojati veoma mnogo različitih prenosila i dizala. Njih možemo razvrstati na:
* [[dizalica|dizalice]] ([[granik]]e) i [[dizalo|dizala]],
* prenosila povremene dobave,
* prenosila stalne (kontinuirane) dobave,
* [[Žičara|žičare]] i
* specijalna prenosila i dizala. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prenosila i dizala'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

=== Dizalice i dizala ===
{{Glavni|Dizalice i dizala}}

'''Dizalice i dizala''' su [[naprava|naprave]] ili [[stroj]]evi za dizanje, premještanje i povlačenje [[teret]]a. Dizalice su različite namjene pa se razlikuju po obliku, po sastavnim dijelovima, po složenosti [[konstrukcija|konstrukcije]], po broju i vrsti [[pogon]]skih [[mehanizam]]a, vrsti pogona i [[upravljanje|upravljanja]], načinu zahvaćanja tereta i tako dalje.

==== Dizalice ====
{{Glavni|Dizalica}}

'''Dizalica''' je [[naprava]] ili [[stroj]] za dizanje, premještanje i povlačenje [[teret]]a. Najstarija naprava za dizanje ili pomicanje tereta jest [[poluga]], s kojom se može s manjom silom podići veći teret, ali je pritom pomak tereta onoliko puta manji koliko je puta teret veći od pogonske [[sila|sile]]. Dizalice mogu imati ručni i strojni [[pogon]]. Ručni pogon se nalazi samo kod dizalica s rijetkom ili povremenom uporabom, za manje terete i male visine dizanja. [[Stroj]]ni pogon upotrebljava se kod dizalica s učestalom primjenom, za teške terete, velike okomite i vodoravne pomake te za premještanje velikih količina [[materijal]]a. Danas se najviše primjenjuje [[Električni strojevi|električni pogon]]. Gdje nema u blizini izvora [[električna energija|električne energije]], primjenjuje se pogon [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorom s unutarnjim izgaranjem]], uglavnom [[Dieselov motor|Dieselovim motorom]]. U specijalnim slučajevima prikladan je i dizelsko-električni pogon. Prednosti [[Hidraulički pogon|uljnoga hidrauličnog pogona]] su jednostavnije [[upravljanje]], dobra i stalna [[regulacija]], mekan rad i mnogo manje [[masa|mase]] u pokretu. Primarni pokretači hidrauličnog pogona su [[elektromotor]], Dieselov motor i, kod malih dizalica, ručni pogon. [[Pneumatika|Pneumatski pogon]] primjenjuje se gotovo jedino za stacionarne dizalice malog učinka. [[Parni stroj|Parni pogon]] je danas praktički napušten.

==== Dizala ili liftovi ====
{{Glavni|Dizalo}}

'''Dizala''' ili '''liftovi''' služe za okomiti ili strmi [[prijevoz]] [[osoba]] i [[materijal]]a, pa se i dijele na osobna i teretna dizala. Za prijevoz ([[transport]]) se koriste otvorene ili zatvorene [[kabina|kabine]] s mogućnošću zaustavljanja na potrebnom broju stanica. Primjenjuju se u stambenim i poslovnim [[zgrada]]ma, [[rudnik|rudnicima]], [[industrija|industrijskim]] postrojenjima, [[brod]]ovima, na [[gradilište|gradilištima]] i slično. [[Pogon]] je uglavnom [[Električna struja|električni]], s pogonskom užnicom i [[uže]]tima na kojima vise kabina i protu[[uteg]]. Za poslovne zgrade iznad 10 katova i stambene zgrade iznad 30 katova koristi se neposredni električni pogon bez [[reduktor]]a, s [[brzina]]ma dizanja od 2,5 do 3 [[Metar u sekundi|m/s]] a za [[televizija|televizijske]] [[toranj|tornjeve]] i do 7 m/s. Za zgrade s manjim brojem katova brzine dizanja su do 2 m/s. Nosivost osobnih dizala u pravilu je od 650 do 2 000 [[kilogram]]a. Za manje visine dizanja (do približno 20 [[metar]]a) koristi se i [[hidraulički pogon]], s dizanjem kabine s pomoću [[Hidraulički cilindar|hidrauličnog klipa i cilindra]], s brzinom dizanja do 0,8 m/s. Dizala su opremljena posebnim uređajima za [[Kočnice|kočenje]] kabine koji ju osiguravaju u slučaju puknuća užeta ili prekomjerna povećanja brzine, zatim [[Automatika|automatskim uređajima]] za [[upravljanje]] kabinom, za siguran ulazak i izlazak putnika i za usporeno gibanje kabine prilikom polaska i zaustavljanja. Automatski sigurnosni uređaj za zaustavljanje kabine konstruirao je 1852. američki izumitelj Elisha Graves Otis i prikazao njegov rad 1854. tako da je za vrijeme [[pokus]]a bio u dizalu. Nakon toga bio je otvoren put izgradnji visokih stambenih i poslovnih zgrada. Prvo dizalo (za 5 osoba) na [[parni pogon]] ugradio je u peterokatnicu ''E. G. Haughwort and Company'' u [[New York]]u 1857. Prvo osobno dizalo na [[Električni strojevi|električni pogon]] pušteno je u rad 1889.

=== Prenosila stalne dobave ===
'''Prenosila stalne dobave''', '''prenosila kontinuirane dobave''' ili '''konvejeri''' postižu vrlo velike dobave materijala, pogonski su troškovi niski, ali ne mogu prenositi teške terete. Njima se prevozi komadni [[materijal]] (na primjer sanduci, blokovi) ili sipki materijal (rudača, žito, pijesak). '''Gravitacijskim prenosilima''' materijal se kreće niz [[kosina|kosinu]] pod djelovanjem [[sila teže|sile teže]]. Najjednostavnije su [[Kliznica|kliznice]], kose plohe od drva, plastike ili čelika. Ako nema dovoljno mjesta za postavljanje ravnih kliznica, grade se zavojne kliznice sa žlijebom koji se poput zavojnice ovija oko središnje [[os]]i. [[Padalica|Padalice]] su uspravne ili kose [[cijev]]i kroz koje pada neosjetljivi sipki materijal. Često su izvedene teleskopski kako bi se mogle prilagoditi visini, a kod većih se visina radi smanjenja brzine spuštanja tereta izvode stepeničasto. [[Kotrljača|Kotrljače]] su nalik kliznicama, a mjesto klizne plohe imaju niz okretnih [[valjak]]a. Motorne kotrljače imaju [[pogon]]jene valjke pa se njima može prenositi materijal na vodoravnim putovima i putovima koji se blago uspinju. [[Pužno prenosilo|Pužna prenosila]] ili [[Pužno prenosilo|pužni transporteri]] najstarija su prenosila kontinuirane dobave, a služe za prijevoz ili podizanje sipkoga materijala ili [[tekućine]]. Takvo je prenosilo na primjer [[Arhimedov vijak]]. [[Tresivo prenosilo|Tresiva prenosila]] ili [[Tresivo prenosilo|tresivi transporteri]] imaju žlijeb koji se giba amo-tamo, pa se materijal zbog inercijske sile ([[tromost]]i) kreće uzduž žlijeba. [[Pokretna traka|Pokretne trake]], vrpčasta prenosila ili vrpčasti transporteri prenose sipki materijal ili komadnu robu na vodoravnim ili malo nagnutim vrpcama. Vrpca spojenih krajeva (beskonačna vrpca) kreće se na nosivim valjcima, ili rjeđe na kliznoj ploči, zračnom ili magnetnom jastuku, a može biti tekstilna, gumena, čelična ili žičana. Ta prenosila imaju široku primjenu u rudnicima, metalurškoj, kemijskoj, prehrambenoj industriji, poljoprivredi, u skladištima i drugdje. Ponekad se istodobno upotrebljavaju i kao radna podloga ([[tekuća vrpca]]). [[Lančano prenosilo|Lančana prenosila]] ili lančani transporteri sličnog su načina rada, no različitim su izvedbama prilagođeni posebnim robama i uvjetima prijenosa. Takvi su primjerice žljebasti prenosila, prenosila sa strugalima, povlačna, člankasta, kružna viseća prenosila i drugo. [[Pneumatsko prenosilo|Pneumatska prenosila]] prenose sipki, a katkad i komadni materijal kroz [[cjevovod]] s pomoću [[strujanje|struje]] [[plin]]ova, najčešće [[zrak]]a. Usisna pneumatska prenosila zbog ograničenoga su [[tlak]]a prikladna za manje udaljenosti i lakše materijale (žitarice, piljevina, ugljena prašina). Tlačna pneumatska prenosila rade s većom razlikom tlakova, pa su prikladna za veće udaljenosti i teže materijale. Pneumatska prenosila za komadnu robu, kakva su na primjer u sustavu pneumatske pošte, prenose (transportiraju) kroz cjevovode robu u posudama, takozvanim patronama. [[Hidrauličko prenosilo|Hidraulična prenosila]] također koriste cjevovode, kojima se prenosi sipki materijal (ugljen, ruda, pijesak, drvo) strujom tekućine (najčešće vode), iskorištavajući prirodni pad ili tlak [[pumpa|pumpe]]. U skupinu prenosila kontinuirane dobave pripadaju i [[elevator]]i i [[žičara|žičare]].

Prenosila stalne dobave su uređaji pomoću kojih se materijal neprestano kreće od mjesta prihvaćanja do mjesta odlaganja. To se kretanje može odvijati stalnom ili promjenjivom brzinom, odnosno uz povremene (periodičke) zastoje. Prema tome takva prenosila omogućuju stalni tok materijala. Ona mogu biti nepomična (stacionarna) ili premjestiva (mobilna). Materijal se pomoću tih prenosila kreće vodoravno, koso ili okomito po pravocrtnim ili zakrivljenim putovima.

Prednosti su mehaničkih prenosila stalne dobave prema prenosilima povremene dobave, odnosno [[dizalica]]ma, slijedeće: postižu se mnogo veće dobave materijala (do 10 000 m3/h), povoljniji je omjer mase korisnog tereta (svedene na neko vremensko razdoblje) i vlastite mase prenosila, pogonski su troškovi niži i sigurnost pogona veća, a mogu se postići dugački putovi prijenosa materijala, na primjer uzastopnim povezivanjem pojedinih prenosila u jednu cjelinu. Međutim, prenosila stalne dobave ne mogu prenositi teške terete.

Navedene su prednosti prenosila stalne dobave izrazite kad je prijevoz koji ona ostvaruju uravnoteženo (harmonično) uključen u tehnološki postupak. Vrste materijala koji se prenose, a pogotovo njihova fizikalna svojstva, glavni su čimbenici prema kojima se određuje vrsta i konstrukcija prenosila stalne dobave.

Pri razmatranju stalne dobave treba razlikovati komadni i sipki materijal. U komadni materijal spadaju pakovana roba i pojedinačni tereti (na primjer sanduci, blokovi, građevinski dijelovi i slično). U sipke materijale spadaju grudasti, zrnati i prašinasti materijali, kao što su [[rudača|rudače]], [[žito]], [[pijesak]], [[cement]] i tako dalje.

Postoji veoma mnogo različitih vrsta prenosila stalne dobave za prijenos sipke i komadne robe. Jedno je od mogućih njihovih razvrstavanje slijedeće: gravitacijska prenosila, mehanička prenosila bez vučnog dijela (elementa), mehanička prenosila s vučnim dijelom te pneumatska i hidraulička prenosila.

=== Prenosila povremene dobave ===
'''Prenosila povremene dobave''' obuhvaćaju podna prenosila, pružna prenosila i sredstva za prijenos (transport) teških tereta. Podna prenosila slobodno se kreću po podu ili ravnim plohama, a služe za vodoravan unutrašnji prijenos u pogonima, skladištima i slično. Najjednostavnija su podna prenosila za prijevoz lakih tereta na male udaljenosti, koja se vuku ili guraju ručno. To su [[tačke]], dvokolice, različiti tipovi kolica i slično. Za veće terete služe motorna kolica, uglavnom [[Električna struja|električna]] ([[akumulator]]ska), a rjeđe [[Dizelski motor|dizelska]]. Imaju platformu ili koš za smještaj tereta, a upravlja [[vozač]], koji stoji ili sjedi. Njima su nalik i kompozicije koje se sastoje od [[tegljač]]a za koji se prikapčaju kolica bez vlastitoga pogona. Za vrlo učestali prijevoz koriste se tegljači bez vozača, koji s pomoću [[Automatika|automatskog upravljanja]] voze k odredištu. Podna prenosila s uređajem za podizanje mogu lako i jednostavno obaviti utovar i istovar tereta. Za takav prijevoz, teret mora biti unaprijed složen na [[paleta|paletu]], u sanduk ili slično. Za robu koja se slaže jedna do druge služe niskopodizna kolica i [[niskopodizni viljuškar]]i, koji se podvezu pod teret, podignu ga i prevezu na određeno mjesto. Za teže ili duže terete služe i nadvozna kola, koja s pomoću hvataljki prihvaćaju teret (cijevi, šipke, drvena građa) i smještaju ga u prostor između četiriju voznih [[kotač]]a. Za rukovanje teretima koje valja smjestiti jedan na drugi, odnosno po visini, služe [[viljuškar]]i ([[viličar]]i) i [[portalna nasložna kola]]. Čelni viljuškar skida materijal naslagan na paletu tako što pod nju podveze viljušku. Potom se viljuška s teretom podigne i jarbol po kojem se viljuška podiže i spušta nakloni unatrag. Svim kretanjima upravlja vozač, sjedeći ili stojeći na viljuškaru, koji se pogoni [[elektromotor|elektromotorno]] ili [[Dieselov motor|Dieselovim motorom]]. Za dugačke terete prikladniji je postrani viljuškar, kojemu je viljuška smještena bočno. [[Kontejner]]ima barataju posebni viljuškari, takozvani hvatači kontejnera. [[Pružno prenosilo|Pružna prenosila]], to jest [[vagon]]i i [[vlak]]ovi na [[tračnica]]ma, sve se rjeđe koriste, danas još samo za povremen prijevoz velikih količina materijala na razmjerno velike udaljenosti, na primjer unutar valjaonica, ljevaonica, rudnika i kamenoloma. Za prijevoz vrlo teških tereta (više stotina tona) na kraće udaljenosti koriste se prenosila (vozila) posebnih konstrukcija. Obično su to platforme s vlastitim pogonom ili bez njega, na kotačima ili gusjenicama, koja se kreću po tračnicama, cesti ili terenu.

=== Prenosila za prijevoz teških tereta ===
Za prijevoz teških tereta (više stotina [[tona]]), kao što su dijelovi velikih [[Elektrane i elektroenergetske mreže|energetskih postrojenja]], služe posebno građena prenosila (vozila) različitih konstrukcija koja se kreću po [[tračnica]]ma ili po [[cesta|cesti]].

Pomoću '''privjesnih platformi''' mogu se prevoziti čitave tvornice. Tako je iz [[Japan]]a preneseno u [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]] postrojenje za [[Odsoljavanje vode|desalinizaciju]] morske vode. Postrojenje [[masa|mase]] oko 4 000 tona moglo se rastaviti u 23 jedinice (modula). [[Vozilo]] za prijevoz sastojalo se od 12 pojedinačnih vozila, od kojih su 4 bila '''pogonske platforme za teške terete''', dok su ostala bila privjesne platforme za teške terete. Platforme su se mogle po želji sastavljati jedna pokraj druge ili jedna iza druge i s razmacima do 5 [[metar]]a. Tri međusobno povezane platforme činile su vozilo nosivosti 360 tona, duljine 29,55 metara, širine 3,3 metra i normalne radne visine 1,4 metar. Jasno je da se sastav od više platformi ne može kretati po normalnim cestama, nego je potrebno izgraditi specijalno proširenje ceste od tvornice do luke i od [[luka|luke]] do [[gradilište|gradilišta]]. Pomoću platformi prenesene su sve 23 jedinice postrojenja na palubu [[ponton]]a, a zatim je pontonom postrojenje prevezeno 7 500 [[Nautička milja|morskih milja]] do Saudijske Arabije. Tamo se istim postupkom jedinica po jedinica postrojenja prenijela na već priređene temelje udaljene oko 2 kilometara od obale. Budući da su bile na raspolaganju samo privjesne platforme, a ne i pogonske, to su za vuču upotrijebljeni teški podni tegljači.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Escalators}}

[[Kategorija:Strojevi]]
[[Kategorija:Građevinarstvo]]
[[Kategorija:Metaloprerađivačka industrija]]
[[Kategorija:Alati]]

Prenosilo - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica