WikiSysop: bnz

2022-04-11T23:36:03Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23:36, 11. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Prevlaka'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	[[Datoteka:Prevlaka-okruzje-1a.png\|mini\|200px\|right]]		[[Datoteka:Prevlaka-okruzje-1a.png\|mini\|200px\|right]]
	'''Prevlaka''' je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u [[Boka kotorska\|Boku kotorsku]] u južnoj [[Dalmacija\|Dalmaciji]]. Nalazi se u jugoistočnome dijelu [[Konavle\|Konavala]] uz mjesto [[Vitaljina\|Vitaljinu]] za čiji je morski greben vezana 170 metara širokom i 3 do 4 metara (nadmorske visine) visokom kopnenom spojnicom koja se također naziva Prevlaka. Najviša točka te spojnice je 8,2 metara.		'''Prevlaka''' je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u [[Boka kotorska\|Boku kotorsku]] u južnoj [[Dalmacija\|Dalmaciji]]. Nalazi se u jugoistočnome dijelu [[Konavle\|Konavala]] uz mjesto [[Vitaljina\|Vitaljinu]] za čiji je morski greben vezana 170 metara širokom i 3 do 4 metara (nadmorske visine) visokom kopnenom spojnicom koja se također naziva Prevlaka. Najviša točka te spojnice je 8,2 metara.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T13:54:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:Prevlaka-okruzje-1a.png|mini|200px|right]]
'''Prevlaka''' je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] u južnoj [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Nalazi se u jugoistočnome dijelu [[Konavle|Konavala]] uz mjesto [[Vitaljina|Vitaljinu]] za čiji je morski greben vezana 170 metara širokom i 3 do 4 metara (nadmorske visine) visokom kopnenom spojnicom koja se također naziva Prevlaka. Najviša točka te spojnice je 8,2 metara.

Od uskog spoja s kopnom do krajnje točke poluotoka – [[rt]]a [[Oštra]] ima 2,5 km.
Rt Oštra, iako nije [[Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske|najjužnija točka Republike Hrvatske]], najjužnija je točka kopna.
Najjužnija točka Republike Hrvatske je otok [[Galijula]] u skupini [[Palagruža|palagruških otoka]].

Ranije se Prevlaka nazivala Ponta Oštra, ili samo Oštra prema nazivu rta, a prevlakama se nazivaju i dvije uvale oko morskoga grebena kojim je vezana za Vitaljinu. Nastavak tog grebena naziva se Obora i najviše je visine 187 metara.

Po nazivu rta Oštra naziva se i tjesnac Oštra koga još zovu Bokokotorska vrata, široka 1,25 do 3 km.

Površina poluotoka iznosi 93,33 [[hektar]]a.

Poluotok i njegovo neposredno okružje postalo je predmet spora između [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]].
Spor je u postupku rješavanja između Hrvatske i Crne Gore kao nasljednice privremenoga režima uspostavljenog temeljem Protokola o Prevlaci iz [[2002.]]


== Zemljopis ==

Zemljopisna posebnost Prevlake je u tome što je ona dio Bokokotorskog zaljeva, jedinstvenog [[fjord]]ovskog fenomena. Kao uska i izdužena kopnena prepreka, Prevlaka zatvara zapadnu stranu ulaza u zaljev pružajući mu zaštitu od najezde visokih valova s otvorene pučine Jadrana.

=== Promet ===

U sklopu utvrde na rtu Oštra je [[svjetionik]], postaja za odašiljanje znakova i vojne kućice.

Na vrhu Prevlake nalazi se pristanište za brodice, a u budućnosti bi trebao stajati i lađevni most koji će služiti kao [[luka|lučica]].

Do rta Oštra vodi cesta kroz cijelu Prevlaku.

[[Datoteka:Unmop05.jpg|desno|mini|300px|Pogled s kopna]]

== Povijest ==

Povijest Prevlake ujedno je povijest Konavala i povijest [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] te zbog geoprostornih razloga [[Boka kotorska|Boke kotorske]].

Dubrovačka Republika otkupila je [[24. lipnja]] [[1419.]] od [[Sandalj Hranić|Sandalja Hranića Velikoga]] istočni dio Konavala odnosno prostor od sela [[Popovići (Konavle)|Popovići]] prema utvrdi Soko te prostor [[Sutorina|Sutorine]] do rta Oštra na ulasku u [[Boka Kotorska|Bokokotorski zaljev]].

Do [[1426.]] kupljen je zapadni dio Konavala.

Zbog pogodnosti za pomorski prijevoz i strateškog položaja s kojeg se nadzire ulaz i izlaz u Bokokotorski zaljev za vrijeme [[Austrija|austrijske]] vlasti 1850-ih izgrađene su obrambene utvrde. Jedna na samom rtu Oštra, a druga na [[Mamula|Mamuli]] (Lastavica, Velika žanjica), ostale su dobro sačuvane sve do današnjih dana. Utvrda na Prevlaci je nakon kapitulacije Italije 1943. pretrpjela udarce koji su vidljivi i danas.

Utvrde su sagrađene na prijedlog Lazara Mamule, časnika u austrijskoj vojsci, po kome je otočić dobio jedno od svojih imena.

=== Prevlaka i njeno okružje u Domovinskome ratu ===
[[Datoteka:Croatian Prevlaka in occupation by Montenegro and Serbia.jpg|mini|]]

Temeljem sporazuma potpisanog u [[Ženeva|Ženevi]] [[30. rujna]] [[1992.]] nakon jednogodišnjega srbijansko-crnogorskoga zaposjednuća (u okupaciji nije sudjelovala samo [[JNA]], nego i postrojbe crnogorske [[teritorijalna obrana|teritorijalne obrane]]) njihove ''jedinice'' napustile su Konavle. Poluotok Prevlaku i okolicu posljednji jugoslavenski vojnik napustio je [[20. listopada]] [[1992.]] u 20 sati i 30 minuta.

Odaslanstvo promatrača Ujedinjenih naroda u Prevlaci (UNMOP) započelo je sa svojim djelovanjem [[1. veljače]] [[1996.]], iako su vojni promatrači [[OUN]]-a raspoređeni na područje Prevlake i njezina okružja još od 15. listopada [[1992.]] zajedno s Motriteljskim odaslanstvom [[Europska zajednica|Europske zajednice]].

[[Datoteka:Unmop95.jpg|mini|right]]
Odaslanstvo je bilo zaduženo za područje poluotoka Prevlake i okolice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te susjedna područja u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] (koja je tada bila dio [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]).
Sjedište UNMOP-a bilo je u [[Cavtat]]u, a kao glavni vojni promatrač služili su:

* pukovnik Göran Gunnarsson - ([[Švedska]])
* pukovnik Harold Mwakio Tangai - ([[Kenija]])
* pukovnik Graeme Williams - ([[Novi Zeland]])
* pukovnik Rodolfo Sergio Mujica - ([[Argentina]])

15. prosinca [[2002.]] [[Vijeće sigurnosti]] donijelo je odluku o prekidu ovlasti Ujedinjenih naroda nad područjem Prevlake i okružja te njegovoga ponovnog uključenja u sastav [[Hrvatska|Hrvatske]]. Pet dana kasnije povukli su se vojni promatrači i ukinuto je Odaslanstvo promatrača Ujedinjenih naroda na Prevlaci.

=== Budućnost Prevlake i njezina okružja ===

Otočić [[Mamula]], iako povijesno pripada [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nalazi se pod upravom Crne Gore te je stajalište [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] iz vremena [[Ivica Račan|Ivice Račana]] bilo da se na pripadnosti otočića Mamule ne zahtijeva. Otočić je visine 16 metara, nalazi se na sredini tjesnaca Oštra, bliže crnogorskoj obali. Do [[1947.]] nalazio se u zemljišniku i katastru [[Dubrovnik]]a.

[[Datoteka:Unmop99.png|mini|200px|[[Mamula]] i [[Mala Gospa]]]]

Očekuje se da će se nakon osamostaljenja Crne Gore postići dogovor o trajnoj granici koji će ukinuti ''privremeni režim'' uz južnu granicu dviju država. Protokolom je dogovorena mjerodavnost Hrvatske na kopnu jugozapadno od [[Konfin]]a, a Crne Gore sjeverno od istoga; gdje prestaje kopnena granica dviju država, a počinje granica na moru.

Dogovoreno je postojanje razvojačenoga područja 3 km u dubinu kopnene granice za Crnu Goru, a 5 km za Hrvatsku isključujući cestu za [[Molunat (Konavle)|Molunat]] kao i samo mjesto.

[[Datoteka:Prevlaka-3.JPG|mini|Utvrda na Prevlaci]]
Protokolom je predviđeno da se svake godine trajanja sporazuma - od 1. travnja do 31. listopada - sjeverno od crte koja spaja rt Žiganat i rt Veslo i južno od crte koja spaja [[rt Kobila]] i rt Kabala (Đurov kam) ne obavlja carinska i policijska granička kontrola uz pravo pristupa pripadajućim obalama, uz uvjet da istoga dana napuštaju područje.

== Naziv poluotoka ==

Poluotok je dobio sadašnji naziv prema činjenici da je dvjema [[uvala]]ma spojen s kopnom, a uvalama je naziv Prevlaka, ne obratno. Talijanski naziv bio je Pellegrino. Naziv rta Oštra bio je Punta di Pellegrino detta Ostra.

Rječju ''prevlaka'' uobičajeno se označava uzak kopneni pojas koji spaja dva kontinenta ili otok s kopnom, a čijim probijanjem nastaju prijevozno važni kanali. To u ovome slučaju nije od značaja.

== Biljne i životinjske vrste ==

Uz zimzelene šume i šikare značajne su i vrste mediteranskog šibljaka poznatog kao ''[[makija]]''. Također niski zeleni pokrov stručnoga naziva ''[[garig]]'' koji podnosi uvjete vjetra, [[posolica|posolice]] i suše. Površine pod [[rogač]]em i [[maslina|maslinama]] koriste se za gospodarski uzgoj.

Od ptica se spominju [[fazan]]i, a od zvjeradi [[divlja svinja]], [[čagalj]] i [[jazavac]]. Kao i drugdje na jadranskoj obali, nazočni su [[gušteri]].

== Zanimljivost ==

Jugoslavenska vojska na širem području izgradila je vojnu bazu s podzemnim prolazima koja je preko 50 godina bila skrivena od očiju javnosti.

== Galerija ==

<gallery>
Prizor s Prevlake.JPG
Spomenik u utvrdi na Prevlaci.JPG
Utvrda na Prevlaci.JPG
Utvrda na Prevlaci 29. ožujka 2015.JPG
Utvrda na Prevlaci (Hrvatska).JPG
Utvrda na Prevlaci 2015.JPG
Na Prevlaci 29. ožujka 2015.JPG
Natpis na zapuštenom vojnom objektu na Prevlaci.JPG
Ulaz u Zaljev hrvatskih svetaca.JPG
Boka kotorska (2015.).JPG
</gallery>

== Izvori ==
*Opća enciklopedija
*EuroCity : putna revija Hrvatskih željeznica, tematski broj posvećen Konavlama iz 2006.
*[http://www.prevlaka.hr/ Park Prevlaka d.o.o. Konavle]
*[http://www.lawofthesea.net/protokol_o_prevlaci.htm Tekst Protokola između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu dviju država]
*[http://www.lawofthesea.net/aneksi_protokola_o_prevlaci.htm Aneksi Protokolu]

== Vanjske poveznice ==

{{WProjekti
|commons=
|commonshr=
|commonscat= Prevlaka
|commonscathr=Prevlaka
}}

[[Kategorija:Dubrovačko-neretvanska županija]]
[[Kategorija:Povijest Crne Gore (1989. – 2006.)]]
[[Kategorija:Hrvatski poluotoci]]
[[Kategorija:Poluotoci Jadranskog mora]]
[[Kategorija:Boka kotorska]]

Prevlaka - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica