WikiSysop: bnz

2022-04-12T00:26:41Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 00:26, 12. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Primati'''-->~~{{Taksokvir \| boja = pink		{{Taksokvir \| boja = pink
	\| naziv = Primati		\| naziv = Primati
	\| slika = Bonobo.jpg		\| slika = Bonobo.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T04:03:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Primati
| slika = Bonobo.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = [[Bonobo]]
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| subclassis = [[Viši sisavci|Eutheria]]
| superordo = [[Euarchonta]]
| ordo = '''Primates'''
| ordo_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]]
| razdioba_stupanj = [[Podred (biologija)|Podredovi]]
| razdioba =
*[[Haplorrhini]] ("Suhonosci")
*[[Strepsirrhini]] ("Mokronosci")
}}

'''Primati''' (Primates) su red iz podrazreda [[viši sisavci|viših sisavaca]]. Znanost koja se bavi proučavanjem primata naziva se [[primatologija]]. Izraz '''[[majmun]]''' koji se koristio za taj red bio je zbunjujući, jer se zatim dijelio na podred ''pravih majmuna'' i podred ''polumajmuna''. Danas se primati dijele na podred [[Strepsirrhini]] i [[Haplorrhini]], a u ovaj drugi podred se ubrajaju i [[čovjekoliki majmuni]] ([[Hominoidea]]) uključujući i [[čovjek]]a ([[Homo sapiens]]).

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Ring tailed lemurs.jpg|mini|250px|lijevo|[[Lemuri]] su primati koji žive samo na Madagaskaru]]
Osim [[čovjek|ljudi]] koji nastanjuju čitavu [[Zemlja|Zemlju]] izuzev [[Antartika|Antartike]] , područje na kojem obitavaju primati je najvećim dijelom ograničeno na [[tropi|tropske]] i [[suptropi|suptropske]] dijelove [[Amerika|Amerike]], [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Na području američkog kontinenta, primati žive od juga [[Meksiko|Meksika]] pa do sjevernih dijelova [[Argentina|Argentine]]. Majmuni koji su nekada živjeli na [[Karibi]]ma su izumrli, a danas tu žive samo primati koje su doveli ljudi. U Africi su široko rasprostranjeni, s tim da najveći broj različitih vrsta dosiže južno od [[Sahara|Sahare]]. Na [[Madagaskar]]u se razvila zasebna grupa primata, i svi su iz podreda [[polumajmuni neljenjivci|polumajmuna neljenjivaca]]. U Aziji žive na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]] (postoji mogućnost, da su jednu vrstu [[pavijani|pavijana]] koji žive na tom području tamo donijeli ljudi){{nedostaje izvor}}, [[Indija|indijskom]] potkontinentu, [[Kina|Kini]], [[Japan]]u i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Istočna granica područja gde žive u Aziji su otoci [[Sulawesi]] i [[Timor]]. U [[Europa|Europi]] žive vrste, [[Berberski majmun]] ili bezrepi magot ''(Macaca sylvanus)'' na [[Gibraltar]]u i Europski gibon (Hylobatidaeu) u Španjolskoj, i te su populacije vjerojatno ljudi donijeli u ta područja.

S izuzetkom ljudi, drugih primata nema u sjevernoj Americi, najvećem dijelu Europe, sjevernim i centralnim dijelovima Azije, na području [[Australija|Australije]] i [[Oceanija|Oceanije]], kao niti na zabačenim [[otok|otocima]] i polarnim područjima.

Za razliku od nekih drugih grupa [[sisavci|sisavaca]], ljudi primate nisu u većoj mjeri naseljavali na druga područja. Iznimka su pavijani u Arabiji, berberskih majmuna na Gibraltaru, nekih otoka [[Karibi|Kariba]] i jedne grupe [[celebeski makaki]] ''(Macaca mulatta)'' koji danas žive na [[Florida|Floridi]].

== Osobine ==
Iako su primati jednan relativno jasno određen red [[sisavci|sisavaca]], imaju vrlo malo takvih osobina koje se pojavljuju samo u tom redu i kod ni jednog drugog sisavca.

=== Veličina tijela ===
Veličina tijela se kreće od samo 12-14 [[cm]] dugog i 40 grama teškog roda [[Microcebus]]a koji živi na Madagaskaru, i [[gorila|gorile]] koji može imati i do 275 [[kg]]. Generalno, majmuni iz grupe [[Strepsirrhini]] (prosječna težina 500 grama) su manji od grupe [[Haplorrhini]] (prosječna težina 5 kg), to je činjenica koja se zasniva na različitom vremenu dnevnih aktivnost. Kod nekih vrsta je vrlo izražen [[spolni dimorfizam]], tako da su mužjaci i dvostruko teži od ženki, a uz to se često razlikuju i bojom.

=== Dlakavost ===
Tijelo većine primata je pokriveno [[krzno]]m, čija boja se kreće od bijele preko sive do smeđe i crne. Dlanovi i tabani su kod većine vrsta goli, a neke vrste nemaju dlake niti na licu ili im je čak i cijela glava gola (na primjer [[uakari]] ''(Cacajao)'' iz porodice Pitheciidae). Od svih primata najmanje izraženu dlakavost ima [[čovjek]].

=== Osjetila ===
[[Datoteka:Spectral Tarsier.jpg|mini|250px|desno|''[[Avetnjaci]]'' su grupa primata koji ima najveće oči]]
Za primate su tipične relativno velike i prema naprijed okrenute [[oko|oči]]. Imaju vrlo dobar [[oko|vid]] i u odnosu na veličinu tijela relativno velik [[mozak]]. Najveće oči od svih primata imaju vrste iz roda Tarsus. Velika većina majmuna iz podreda Strepsirrhini ([[polumajmuni neljenjivci]]) su noćne životinje i imaju [[oko|mrežnicu]] prevučenu slojem koji se naziva Tapetum lucidum a služi da reflektiranjem ostatka svjetla pojačava vidljivost u mraku.

Između podreda Strepsirrhini (koji se u nekim jezicima nazivaju "vlažnonosci") i podreda Haplorrhini (suprotno vlažnonoscima, ovu grupu nazivaju "suhonoscima") postoji razlika u građi rhinariuma. Kod "vlažnonosaca" on je pun žlijezda i vlažan i odraz je vrlo razvijenog osjetila [[nos|mirisa]]. Suprotno tome, suhonosci to nemaju, i njuh im je daleko manje razvijen.

=== Zubi ===
Najstariji [[fosil]]ni nalazi primata imaju formulu zuba 2-1-4-3 po jednoj polovini [[čeljust]]i, što znači da su imali dva [[zub|sjekutića]], jedan [[zub|očnjak]], četiri [[zub|prednja kutnjaka]] i tri [[zub|kutnjaka]], što znači da su imali ukupno 40 zubi. Najviše zubi [[recentna vrsta|recentnih vrsta]] primata imaju [[lemuri]] i [[kapucini (majmuni)|kapucini]] čija je formula 2-1-3-3. Neki rodovi su zbog svog načina ishrane izgubili još neke zube. [[Majmuni Starog svijeta]], uključujući [[čovjek]]a imaju formulu 2-1-2-3, što znači da imaju ukupno 32 [[zub]]a.

Prije svega iz oblika kutnjaka se može izvući puno zaključaka o načinu ishrane pojedine vrste. Tako vrste koje se hrane prije svega [[voće]]m, imaju kutnjake okruglastog oblika. Kutnjaci kod vrsta koje bi se mogle nazvati [[kukcožderi]]ma, su upadljivo šiljasti, dok kod vrsta koje se hrane prije svega lišćem, kutnjaci imaju oštre rubove kako bi lakše sažvakali tvrde listove.

=== Udovi ===
[[Datoteka:Weisshandgibbon tierpark berlin.jpg|mini|200px|lijevo|[[Giboni]] imaju najduže ruke među svim primatima]]
Kako većina primata živi na drveću, njihovi su udovi dobro prilagođeni takvom načinu života. Stražnji su im udovi gotovo uvijek duži i snažniji od prednjih (iznimka su [[giboni]] i [[čovjekoliki majmuni]]) i imaju najveću ulogu u kretanju. I prsti prednjih i zadnjih [[ekstremitet|udova]] su u najvećoj mjeri prilagođeni tim potrebama. Osobina svih vrsta primata (osim čovjeka) je [[nasuprotnost]] nožnog palca ostalim prstima na stopalu. Jednako tako, većina vrsta koja se kreće granama kroz krošnje ima i palac na šakama nasuprotan ostalim prstima, dok se kod vrsta koje se s grane na granu ovješeni o prednje udove i uz to se hvataju i repom o grane, palčevi su se povukli tako da ih više nemaju (primjer su [[sakati majmuni]] (Colobinae), kao i porodica Atelidae [[urlikavci]], [[hvataši]] i [[vunasti majmuni]]). Prsti i na prednjim i na zadnjim [[ekstremitet|udovima]] završavanju noktima umjesto [[kandža]]ma. Jedino [[polumajmuni neljenjivci]] imaju na drugom nožnom prstu kandžicu koja im služi za čišćenje i njegu [[krzno|krzna]]. Dlanovi i tabani nemaju dlake i imaju područja koja su vrlo osjetljiva na dodir.

=== Rep ===
Velikom broju [[sisavci|sisavaca]] koji žive na drveću rep je vrlo važan dio tijela koji služi balansiranju i održavanju ravnoteže u krošnjama, pa tako i primatima. Međutim, rep se može povući ili potpuno nestati. Osim [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]], koji generalno nemaju repove, dužina repa ili njegov nedostatak nema nikakvo značenje za utvrđivanje srodnosti među vrstama, jer se kod mnogih vrsta pojavljuje samo patrljak od repa sasvim nezavisno od razvoja. Čak unutar jednog roda postoje vrste nemaju rep ali i takve, kojima je rep duži od tijela. Rep kojim se mogu hvatati za grane razvili su samo neki rodovi [[majmuni Novog svijeta|majmuna Novog svijeta]], [[hvataši]] i [[urlikavci]]. Njihov rep s donje strane nema dlake, a snabdjeven je vrlo osjetljivim [[živac|živčanim]] stanicama.

== Način života ==
[[Datoteka:Macaca fascicularis in Tarutao National Marine Park.jpg|260px|minijatura|desno]]
Pretpostavlja se da su se primati razvili od životinja koje su nastanjivale drveće. Još i danas postoji veliki broj vrsta primata koji jedva da ponekad siđu na tlo. Druge vrste žive djelomično na tlu, a samo nekoliko vrsta žive isključivo na tlu.

Pojednostavljeno, [[Strepsirrhini]] su uglavnom aktivni noću (uz pojedine iznimke) dok su [[Haplorrhini]], opet uz neke iznimke, uglavnom dnevno aktivni.

U odnosu na načine kretanja, ukupno gledajući, primati koriste sve postojeće načine kretanja. Pri tome, od vrste do vrste postoje razlike.

Primati su u najvećem broju slučajeva razvili složene oblike socijalnog ponašanja. Pravi samotnjaci su među primatima rijetki, čak i kod vrsta koje pretežno žive same ([[orangutan]]) područja na kojima obitavaju, preklapaju se reviri ženki s revirom mužjaka, pa se kod parenja daje prednost partnerima s tih preklapajućih područja. Neke druge vrste žive u dugogodišnjim monogamnim vezama ([[giboni]], [[vunasti lemuri]]). No, većina primata ipak živi u grupama u kojima često vlada hijerarhija. Pri tom se mjesto na hijerarhijskoj ljestvici utvrđuje različito, ovisno o vrsti. To može biti rezultat borbi između takmaca, starost, rodbinske veze ili na druge načine.

I komunikacija i interakcija imaju vrlo značajnu ulogu u socijalnom životu primata. Većina vrsta je razvila niz glasova za obilježavanje teritorija, za potragu za članovima grupe, za prijetnju ili upozorenje hranidbenim konkurentima i slično. Posebno su poznati prašumski "koncerti" [[urlikavci|urlikavaca]], kao i "pjesma" u duetu parova [[giboni|gibona]].
[[Datoteka:Gorilla04.jpeg|mini|300px|lijevo|[[Gorila|Gorile]] su [[biljožderi]] specializirani na lišće]] Pretpostavlja se da su preci primata bili kukcožderi, no većina svih vrsta su danas [[biljožderi]]. Mnoge vrste se hrane pretežno [[voće]]m, a dopunjavaju ga lišćem, [[cvijet|cvjetovima]], [[gomolj]]em, [[gljive|gljivama]], [[sjeme]]njem i drugim dijelovima [[biljke|biljki]]. No mnoge vrste su [[svežder]]i, koji biljnu hranu dopunjavaju i životinjskom. [[Pavijani]] i [[čimpanze]] spadaju u rodove koji povremeno love i nešto veće sisavce ([[zečevi|zečeve]], male primate, mladunčad [[parnoprstaši|parnoprstaša]])

=== Razmnožavanje ===
Primate odlikuje relativno dugo razdoblje skotnosti, dugotrajno razdoblje odrastanja mladunaca i dug život. Strategija ovih životinja je investiranje puno vremena u podizanje mladunaca, stoga je i stopa razmnožavanja niska. Najkrace vrijeme skotnosti imaju [[patuljasti lemuri]] (Cheirogaleidae) a traje točno 60 dana, dok je to kod većina vrsta između četiri i sedam mjeseci. Najduža trudnoća je kod [[čovjek]]a i [[gorile|gorila]] a traje devet mjeseci.

Kod većine vrsta prevladava rađanje jednog mladunca. I kod vrsta koje rađaju više mladunaca rijetko se dogodi da ih bude više od dva, eventualno tri u jednom leglu.

== Sistematika ==

* '''RED PRIMATES (PRIMATI)'''
** '''podred [[Strepsirrhini]]''': polumajmuni mokronosci
*** podred Lemuriformes
**** natporodica Cheirogaleoidea
***** porodica Cheirogaleidae: [[patuljasti lemuri]] i dr.
**** natporodica Lemuroidea
***** porodica Lemuridae: [[lemuri]]
***** porodica Lepilemuridae: [[lepilemuri]]
***** porodica Indriidae: [[vunasti lemuri]] i dr.
*** podred Chiromyiformes
**** porodica Daubentoniidae: [[aye-aye]] (ugrožen)
*** podred Lorisiformes
**** porodica Lorisidae: [[lorisi]] i sl.
**** porodica Galagidae: [[galagiji]]
** '''podred [[Haplorrhini]]''': avetnjaci, majmuni i čovjekoliki majmuni
*** podred [[Tarsiiformes]]
**** porodica [[Tarsiidae]]: avetnjaci
*** podred Simiiformes
**** Platyrrhini: [[majmuni Novog svijeta]] - širokonosci
***** porodica [[Cebidae]]: marmoseti, tamarini, kapucini i "majmuni-vjeverice"
***** porodica [[Aotidae]]: noćni majmuni
***** porodica [[Pitheciidae]]: titiji, sakiji i uakariji
***** porodica [[Atelidae]]: urlikavci, hvataši i vunasti majmuni
***** porodica [[Callitrichidae]]: majmuni pandžaši
**** [[Catarrhini]] - uskonosci
***** natporodica Cercopithecoidea
****** porodica Cercopithecidae: [[majmuni Starog svijeta]], staro ime - "psoliki majmuni"
***** natporodica Hominoidea: [[čovjekoliki majmuni]]
****** porodica Hylobatidae: [[giboni]]
****** porodica Hominidae: [[čimpanze]], [[gorile]], [[orangutan]]i, [[čovjek|ljudi]]

{{Wikivrste|Primates}}

[[Kategorija: Viši sisavci]]
[[Kategorija:Primati| ]]

Primati - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica