WikiSysop: bnz

2022-04-12T00:39:49Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 00:39, 12. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Primulin'''-->~~{{Infookvir kemijski spoj		{{Infookvir kemijski spoj
	\| formula = <chem> C21H15N3O3S3 </chem> (slobodna kiselina)		\| formula = <chem> C21H15N3O3S3 </chem> (slobodna kiselina)
	\| slika = Primuline.svg		\| slika = Primuline.svg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T08:18:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = <chem> C21H15N3O3S3 </chem> (slobodna kiselina)
| slika = Primuline.svg
| slika_opis = Kemijska struktura primulina
| slika1 = Primuline-3D-balls.png
| slika_opis1 =
| IUPAC nomenklatura = Primulin
| ostala imena = Direktna žuta 7 <br/> Karnotin <br/> C.I. 49010
| CAS = 8064-60-6
| EC =
| UN =
| RTECS =
| molarna masa = 453,557 g·mol<sup>−1</sup>
| molekulska masa =
| izgled =
| gustoća =
| tališteK =
| tališteC = > 300 °C
| vrelišteK =
| vrelišteC =
| tlak para =
| topljivost =
| dipolni moment =
| slika2 =
| slika_opis2 =
| oblik molekule =
| izvor znkops =
| znakovi opasnosti =
| NFPA 704 =
}}

'''Primulin''' je [[bojilo]] koja sadrži benzotiazolski prstenasti sustav. Sam primulin poznat je i pod nazivom direktna žuta 7, karnotin ili [[indeks boje|C.I.]] 49010. Primulini se smatraju derivatima dehidrotiotoluidina (aminobenzeniltoluilmerkaptana), koji se dobiva kada se para toluidina zagrijava [[sumpor]]om osamnaest sati na 180 do 190 ° C, a zatim sljedećih šest sati na 200 do 220 ° C. <ref>{{cite journal| title=N/A| author=P. Jacobson| journal= Chemische Berichte | date=1889 |volume = 22| pages =333}} L. Gatterrnann, ibid. p. 1084</ref> Dehidrotiotoluidin nije sam po sebi je bojilo, ali ako se zagrijavanje izvodi na višoj temperaturi u prisutnosti više sumpora, tada se stvara baza koja daje sulfoniranje primarne žute boje. <ref>{{cite journal| title=N/A| author=Arthur George Green| journal=J. Soc. Chem. Ind.| year= 1888| volume= 1| pages=194}}</ref>

Primulinska žuta smjesa je [[natrij]]evih [[soli]] i vjerojatno u kombinaciji sadrži najmanje tri [[tiazol]]na prstena. Riječ je o važnom bojilu za [[pamuk]], ali se može dijazotirati na vlaknu, a zatim razviti s drugim komponentama, dajući niz čvrstih bojila. Primulin je obično dostupan u obliku natrijeve soli. Primulin je [[Fluorescencija|fluorescentan]]. Tioflavin T dobiva se metilacijom dehidrotiotoluidina s [[metanol]]om u prisutnosti [[Klorovodična kiselina|klorovodične kiseline]]. Tioflavin S je rezultat metilacije dehidrotiotoluidina sa sulfonskom kiselinom. Ova [[sulfonska kiselina]] [[oksidacija|oksidacijskim]] praškom za [[Bijeljenje|izbjeljivanje]] ili [[Olovo (element)|olovnim]] [[peroksidi |peroksidom]], u [[Alkalije|alkalnoj]] [[otopina|otopini]] daje [[kloramin]] žutu boju, koja [[pamuk]] boji u prelijepu žutu boju. <ref> EB1911: Primuline, volume=22, page=342. </ref>

== Tiazolska bojila ==
{{glavni|Bojilo}}

'''Tiazolska bojila''' sadrže kao [[kromofor]] tiazolski prsten koji je u položaju 2 vezan na aromatski prsten, a u položaju 4,5 [[kondenzacija|kondenziran]] s aromatskim prstenom. [[Auksokromne skupine|Auksokrom]] im je aminogrupa. Osnovni proizvod za ova bojila, dehidrotio-p-toluidin, dobiva se grijanjem p-toluidina sa sumporom. Dehidrotio-p-toluidin se može upotrijebiti kao diazotacijska komponenta, no tako dobivena bojila svrstavaju se u [[azo-bojila]]. Daljim djelovanjem sumpora na višim [[temperatura]]ma nastaju kondenzacijski produkti koji sadrže više tiazolskih prstena, takozvane primulinske baze. Djelovanjem sredstva za sulfoniranje na te baze nastaju direktna bojila za [[pamuk]], koja se mogu na vlaknu diazotirati i kopulirati s [[amin]]ima i [[fenoli]]ma u azo-bojila. Postignuta obojenja su žuta, narančasta, crvena ili smeđa. Takva se bojila mogu pripremiti i u supstanciji, i onda se ubrajaju u azo-bojila. Prisutnost tiazolskog prstena povećava supstantivnost, pa se on ugrađuje u molekule azo-bojila, metinskih, antrakinonskih, cijaninskih i sumpornih bojila. Tiazolska su bojila otporna prema blagim [[redukcija|reduktivnim]] sredstvima i upotrebljavaju se zbog toga u obojenom [[tisak|tiskanju]] za bojanje [[Jetkanje|jetkanih]] mjesta. Najvažniji je proizvod ove malobrojne grupe bojila primulin, [[indeks boje|C.I.]] 49000. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]

Primulin - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica