WikiSysop: bnz

2022-04-12T00:56:35Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 00:56, 12. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Priroda'''-->~~{{mrva}}		{{mrva}}
	[[Datoteka:Hopetoun falls.jpg\|thumb\|300px\|[[Hopetounski slapovi]], [[Australija]]]]		[[Datoteka:Hopetoun falls.jpg\|thumb\|300px\|[[Hopetounski slapovi]], [[Australija]]]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:28:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{mrva}}
[[Datoteka:Hopetoun falls.jpg|thumb|300px|[[Hopetounski slapovi]], [[Australija]]]]

[[Datoteka:Galunggung.jpg|thumb|right|300px|Udar [[munja|munje]] tijekom erupcije [[vulkan]]a [[Galunggung]]a na [[Zapadna Java|Zapadnoj Javi]] 1982.]]
'''Priroda''' je, u najširem smislu, ekvivalent za '''prirodni''', '''fizički''' ili '''materijalni svijet''' ili '''svemir'''. ''Priroda'' označava [[fenomen]]e fizičkog svijeta, ali i [[život]] uopće. Njezin raspon seže od [[subatomska čestica|subatomskog]] do [[svemir|kozmičkog]].

[[Latinski jezik|Latinska]] riječ za prirodu ili narav jest ''natura'', tj. "esencijalne kvalitete, urođena dispozicija", a u drevna je vremena doslovce značila "rođenje".<ref name="etymonline-nature">Harper, Douglas. [http://www.etymonline.com/index.php?term=nature "nature"]. ''[[Online Etymology Dictionary]]''. Pristupljeno 23. rujna 2006.</ref> ''Natura'' je bila latinski prijevod grčke riječi ''[[physis]]'' (φύσις), koja se izvorno povezivala s intrinzičnim karakteristikama koje biljke, životinje i ostale osobine svijeta razvijaju u skladu sa sobom.<ref>Koristan premda donekle pogrešno predstavljen prikaz predsokratske uporabe koncepta φύσις može se naći u Naddaf, Gerard ''The Greek Concept of Nature'', SUNY Press, 2006. Riječ φύσις, premda prvi put uporabljena u vezi s biljkom u Homera, javlja se vrlo rano u grčkoj filozofiji i u nekoliko značenja. Ova se značenja općenito podudaraju s trenutačnim značenjima u kojima se riječ ''priroda'' ili ''narav'' rabi, kao što je potvrđeno u Guthrie, W. K. C. ''Presocratic Tradition from Parmenides to Democritus'' (drugi svezak njegova djela ''History of Greek Philosophy''), Cambridge UP, 1965.</ref><ref>Prva poznata uporaba riječi ''physis'' zabilježena je u [[Homer]]a kao referencija na intrinzične kvalitete biljke: ὣς ἄρα φωνήσας πόρε φάρμακον ἀργεϊφόντης ἐκ γαίης ἐρύσας, καί μοι '''φύσιν''' αὐτοῦ ἔδειξε. (So saying, Argeiphontes [=Hermes] gave me the herb, drawing it from the ground, and showed me its '''nature'''.) ''[[Odiseja|Odyssey]]'' 10.302-3 (ed. A. T. Murray). (O riječi se podrobnije govori u Liddellovu i Scottovu djelu ''[http://archimedes.fas.harvard.edu/pollux Greek Lexicon]''.) Za kasniju, ali još vrlo ranu grčku uporabu ovog pojma vidi prethodnu bilješku.</ref> Koncept prirode u cjelini, fizički [[svemir]], jedan je od nekoliko proširenja izvorne ideje; predsokratski filozofi počeli su primjenjivati riječ φύσις u određenom jezgrovitom značenju i otada je ona počela stjecati svoje značenje. Ova je uporaba bila potvrđena dolaskom moderne [[znanstvena metoda|znanstvene metode]] tijekom posljednjih nekoliko stoljeća.<ref>[[Philosophiae Naturalis Principia Mathematica]] (1687.) Isaaca Newtona prevodi se, primjerice, kao "Matematički principi prirodne filozofije", a odražava tadašnju suvremenu uporabu riječi "[[prirodna filozofija|prirodne filozofije]]" što je srodno "sustavnom proučavanju prirode"</ref><ref>Etimologija riječi "fizički" ukazuje na njezinu uporabu kao sinonima za "prirodno" već od oko sredine 15. stoljeća: Harper, Douglas. [http://www.etymonline.com/index.php?term=physical "physical"]. ''[[Online Etymology Dictionary]]''. Pristupljeno 20. rujna 2006.</ref>

Danas u raznim uporabama ove riječi "priroda" često označava [[geologija|geologiju]] i [[divljina|divljinu]]. Priroda može označivati opće carstvo raznih tipova živućih biljaka i životinja, a u nekim slučajevima procese povezane s neživim objektima – način na koji pojedini tipovi stvari postoje i mijenjaju se u skladu sa sobom, poput [[vrijeme (klima)|vremena]] i [[geologija|geologije]] Zemlje te [[materija|materije]] i [[energija|energije]] od kojih su sve stvari sastavljene. Često se pod prirodom razumijeva "[[prirodni okoliš]]" ili [[divljina]] koju čine divlje životinje, stijene, šume, plaže i općenito sve stvari koje nisu znatno izmijenjene čovječjom intervencijom ili one koje traju usprkos čovječjoj intervenciji. Primjerice, izrađeni predmeti i čovječja interakcija općenito se ne smatraju dijelom prirode osim ako nisu, primjerice, označeni kao "čovječja priroda" ili "čitava priroda". Ovaj tradicionalniji koncept prirodnih stvari, koji se još može sresti, implicira razlikovanje prirodnog i umjetnog tako da se umjetno razumijeva kao ono što je nastalo čovječjom [[svijest|sviješću]] ili čovječjim [[um]]om. Ovisno o pojedinom kontekstu pojam "prirodan" ili "naravan" može se također razlikovati od [[wikt:neprirodan|neprirodnog]] (nenaravnog), [[natprirodno]]g (nadnaravnog) ili [[artefakt|sintetskog]].

== Galerija ==
<gallery>
Slika:NGC 4414 (NASA-med).jpg|[[spiralna galaksija]]
Slika:A_storm_at_Pors-Loubous.jpg|[[val]]ovi
Slika:Dszpics1.jpg|[[tornado]]
Slika:Lake mapourika NZ.jpeg|jezero Mapourika na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]
Slika:Biogradska suma.jpg|biogradska šuma u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]
</gallery>

== Više informacija ==
* [[prirodne znanosti]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|nature}}

*[http://www.nn.hr/clanci%5Csluzbeno%5C2005%5C1370.htm Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske iz 2005. godine]

[[Kategorija:Znanost]]
[[Kategorija:Prirodne znanosti]]

Priroda - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica