https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Problemska_nastava 2026-05-23T22:10:48Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Problemska_nastava&diff=445553&oldid=prev 2022-03-24T04:59:24Z

<p>bnz</p> <table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface"> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <tr class="diff-title" lang="hr"> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 04:59, 24. ožujka 2022.</td> </tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td> <td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr> <tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">&lt;!--'''Problemska nastava'''--&gt;'''</del>Problemska [[nastava]]''' nastala je iz potrebe da se poveća efikasnost [[obrazovanje|obrazovnog]] rada. Danas je općeprihvaćeno da je rješavanje problema jedan od najviših oblika [[strategije učenja|učenja]]. U problemskoj situaciji pokreće se učenikovo stvaralačko mišljenje, razvija inicijativa, [[inteligencija|intelektualni]] nemir i [[osjećaji|emocionalna]] napetost. Funkcija učenika u problemskoj nastavi prvenstveno je stavljena u subjektnu, istraživačku i aktivnu poziciju. Učenik je istraživač i kreator, dok je [[učitelj]] organizator, [[motivacija|motivator]] i programer.</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Problemska [[nastava]]''' nastala je iz potrebe da se poveća efikasnost [[obrazovanje|obrazovnog]] rada. Danas je općeprihvaćeno da je rješavanje problema jedan od najviših oblika [[strategije učenja|učenja]]. U problemskoj situaciji pokreće se učenikovo stvaralačko mišljenje, razvija inicijativa, [[inteligencija|intelektualni]] nemir i [[osjećaji|emocionalna]] napetost. Funkcija učenika u problemskoj nastavi prvenstveno je stavljena u subjektnu, istraživačku i aktivnu poziciju. Učenik je istraživač i kreator, dok je [[učitelj]] organizator, [[motivacija|motivator]] i programer.</div></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>== Obilježja ==</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>== Obilježja ==</div></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Bit problemske nastave svodi se na usvajanje činjenica poput naučnog [[istraživanje|istraživača]], gdje [[učenik|učenici]] samostalno istražuju i otkrivaju, a u tom procesu zastupljeni su svi oblici misaone aktivnosti. U početnoj situaciji su dani osnovni podaci, ali se na osnovu njih moraju pronaći novi, dotle nepoznati podaci za konkretnog učenika. Zahtjevi koji se postavljaju u zadatku trebaju biti nešto viši nego što su to učeničke optimalne mogućnosti, kako bi se kod učenika potaknula želja rješavanja zadatka.</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Bit problemske nastave svodi se na usvajanje činjenica poput naučnog [[istraživanje|istraživača]], gdje [[učenik|učenici]] samostalno istražuju i otkrivaju, a u tom procesu zastupljeni su svi oblici misaone aktivnosti. U početnoj situaciji su dani osnovni podaci, ali se na osnovu njih moraju pronaći novi, dotle nepoznati podaci za konkretnog učenika. Zahtjevi koji se postavljaju u zadatku trebaju biti nešto viši nego što su to učeničke optimalne mogućnosti, kako bi se kod učenika potaknula želja rješavanja zadatka.</div></td></tr> </table>

WikiSysop https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Problemska_nastava&diff=42544&oldid=prev 2021-08-20T14:16:30Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Problemska nastava'''--&gt;'''Problemska [[nastava]]''' nastala je iz potrebe da se poveća efikasnost [[obrazovanje|obrazovnog]] rada. Danas je općeprihvaćeno da je rješavanje problema jedan od najviših oblika [[strategije učenja|učenja]]. U problemskoj situaciji pokreće se učenikovo stvaralačko mišljenje, razvija inicijativa, [[inteligencija|intelektualni]] nemir i [[osjećaji|emocionalna]] napetost. Funkcija učenika u problemskoj nastavi prvenstveno je stavljena u subjektnu, istraživačku i aktivnu poziciju. Učenik je istraživač i kreator, dok je [[učitelj]] organizator, [[motivacija|motivator]] i programer.<br /> == Obilježja ==<br /> Bit problemske nastave svodi se na usvajanje činjenica poput naučnog [[istraživanje|istraživača]], gdje [[učenik|učenici]] samostalno istražuju i otkrivaju, a u tom procesu zastupljeni su svi oblici misaone aktivnosti. U početnoj situaciji su dani osnovni podaci, ali se na osnovu njih moraju pronaći novi, dotle nepoznati podaci za konkretnog učenika. Zahtjevi koji se postavljaju u zadatku trebaju biti nešto viši nego što su to učeničke optimalne mogućnosti, kako bi se kod učenika potaknula želja rješavanja zadatka.<br /> <br /> Problemska nastava se planira i točno se predviđaju nastavne teme i jedinice koje će biti obrađene problemskom nastavom. Težina problema mora odgovarati uzrastu učenika, kao i njihovim sposobnostima. Problemska nastava može se primjenjivati u svim nastavnim predmetima, premda je efikasnija u prirodnoj skupini nastavnih predmeta. Rješavanje problema izrazito je efikasno kada se primjenjuje [[Oblici nastavnog rada|grupni oblik rada]], naročito kod učenika [[osnovna škola|osnovne škole]]. Kako bi uspjeh u učenju bio veći, učenicima se moraju pružiti jasne upute za rješavanje problema.<br /> <br /> == Tipologija ==<br /> Različiti autori daju različite tipologije problema, ali najčešća je podjela na:<br /> * misaone probleme<br /> * praktičke probleme.<br /> Rješavanjem problema učenici stječu nova znanja ili primjenjuju stečena. Do rješenja dolaze prikupljanjem činjenica ili prisjećanjem kojim objašnjavaju problemsku situaciju.<br /> <br /> == Faze problemske nastave ==<br /> * Postavljanje-definiranje problema, stvaranje (zapažanje) problemske situacije<br /> * Nalaženje principa rješenja, navođenje [[hipoteza|hipoteze]] (pretpostavke)<br /> * Dekomponiranje problema<br /> * Formuliranje pothipoteza<br /> * Proces rješavanja problema (prikupljanje podataka, sređivanje podataka, kvantitativna analiza, [[kvalitativno istraživanje|kvalitativna analiza]])<br /> * Izvođenje zaključaka i odgovora na pothipoteze<br /> * Bitni zaključci i odgovor na glavnu hipotezu<br /> * Generalni zaključak<br /> * Primjena zaključaka na novim problemskim situacijama<br /> * Vrjednovanje aktivnosti<br /> <br /> == Metode problemske nastave ==<br /> U problemskoj nastavi najčešće se susrećemo s sljedećim [[nastavne metode|metodskim]] postupcima:<br /> * Problemsko čitanje <br /> * Problemsko izlaganje<br /> * Heuristički razgovor<br /> * Istraživačka metoda<br /> * Metoda problemsko-stvaralačkih zadataka<br /> <br /> [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje]]</div>

WikiSysop