WikiSysop: bnz

2022-03-24T05:06:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 05:06, 24. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Programski jezik'''-->'''~~Programski jezik''' je određen skupom simbola i pravilima njihovog slaganja kojim se opisuje postupak računanja. Opis računanja u danom programskom jeziku interpretira,		Programski jezik''' je određen skupom simbola i pravilima njihovog slaganja kojim se opisuje postupak računanja. Opis računanja u danom programskom jeziku interpretira,
	odnosno tumači, stroj koje nazivamo ''računalo''.		odnosno tumači, stroj koje nazivamo ''računalo''.
	Poznati sinonimi za postupak računanja su ''algoritam'' i ''program''.		Poznati sinonimi za postupak računanja su ''algoritam'' i ''program''.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T05:43:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Programski jezik''' je određen skupom simbola i pravilima njihovog slaganja kojim se opisuje postupak računanja. Opis računanja u danom programskom jeziku interpretira,
odnosno tumači, stroj koje nazivamo ''računalo''.
Poznati sinonimi za postupak računanja su ''algoritam'' i ''program''.

Programski ''simbol'' je nedjeljiva cjelina koju računalo, odnosno tumač, "razumije" i prevodi u ''rad'' stroja.
Niz simbola, složeni po pravilima programskog jezika, čine ''jezične izraze'' (rečenice) tog programskog jezika koji se zatim zapisuju na podatkovni medij
i predaje računalu koje na svaki ''otkucaj sata'' čita i tumači jedan simbol programa zapisanog na podatkovnom mediju.

Da bi se jezik smatrao programskim jezikom mora ispunjavati uvjet poznat u svijetu matematike i računarske znanosti kao ''Turing potpunost'', što jamči da dani programski
jezik može opisati svaki računalni postupak (program/algoritam).

Osnovna podjela je na niže (strojne jezike) i više (orijentirane ljudima).

Viši jezici pak mogu biti:
* sekvencijalni
* proceduralni ([[Pascal (programski jezik)|Pascal]], [[C (programski jezik)|C]])
* funkcijski ([[Lisp]], [[Erlang]], [[ML]])
* objektno orijentirani ([[Java (programski jezik)|Java]], [[C Plus Plus|C<nowiki>++</nowiki>]])

== Programske paradigme ==
U užem smislu paradigma programskog jezika podrazumijeva konceptualizaciju opisa programa, odnosno sintakse, i izvođenja programa, odnosno semantike. Razvoj programskih jezika i cijelokupne kulture računarske znanosti, urodilo je sa više stotina jezika. Svaki od tih jezika je osmišljen i prilagođen za određenu svrhu, bilo to intuitivnije i tečnije izražavanje programerske ideje ili pak optimalno izvođenje napisanog programa.

Važno je istaknuti jednu činjenicu, od najjednostavnijeg programskog jezika niske razine apstrakcije do najkompleksnijih modernih jezika visoke razine apstrakcije, njihova izražajnost je u potpunosti ''jednaka''. Temelje dane tvrdnje 1936. godine postavio je britanski matematičar i otac računarske znanosti, Alan Turing, u revolucionarnom konceptu ''univerzalnog Turingovog stroja'' i ''Turingove potpunosti''. Svojstvo univerzalnosti stroja ukratko znači da može izvoditi svaki matematički račun, algoritam odnosno program.

Dvije dijametralno suprotne paradigme se smatraju krajnjim točkama na pravcu programskih paradigmi, ''imperativna'' i ''funkcijska''. Središnji koncept imperativne programske paradigme jest ''instrukcija'' ili ''naredba''. Stroj tumači svaku instrukciju u programu na način da mijenja globalno ''stanje'' stroja. Suprotno tome, u funkcijskoj paradigmi, temeljni gradivni blok programa jest ''funkcija''. S obzirom da se misli na matematičku funkciju, dijeljeno stanje ne postoji, ali se može simulirat. Tumačenje funkcijskog programa se svodi na zamjenu svake pojave ''primjene'' funkcije s njenom ''definicijom''.

== Povijest programskih jezika ==

Sve je počelo sa strojnim jezicima ([[asembler]]ima), koji su se brzo izvršavali, ali sporo pisali, te se danas samo kritični dijelovi operativnih sustava pišu na taj način.
* [[1954.]] pojavio se [[Fortran]], razvio ga je John Backus u [[IBM|IBM-u]].
* Iza Fortrana prvi se pojavio [[Algol (programski jezik)|Algol]], u kasnim 1950-im.
* bili su to jezici nezgrapne sintakse, zato su došli [[Cobol]] [[1960.]] i [[BASIC|Basic]] [[1964.]] godine sa svojom sintaksom koja sliči na engleski jezik.
* dolazi vrijeme za razvoj "pravih" programskih jezika: [[Pascal (programski jezik)|Pascal]] Niklausa Wirtha i [[C (programski jezik)|C]] Kena Thompsona i Dennisa Ritchie-a.
* [[1974.]] za potrebe vojske [[SAD]]a razvijena je [[Ada (programski jezik)|Ada]].
* OOP kuca na vrata: [[1980.]] tu je Smalltalk-80, a [[1985.]] pojavila se prva implementacija [[C Plus Plus|C<nowiki>++</nowiki>]] koji je zamislio [[Bjarne Stroustrup]].
* [[1987.]] Larry Wall je stvorio [[Perl]].
* [[1990.]] Guido van Rossum je izbacio konkurenciju Perlu, [[Python (programski jezik)|Python]].
* [[1994.]] pojavio se [[PHP]] Rasmusa Lerdorfa, koji je prvenstveno namijenjen kreiranju web aplikacija, (nešto poput [[JSP]]a i [[ASP]]-a za Javu i VisualBasic, respektivno).
* [[1996.]] pojavila se [[Java (programski jezik)|Java]] tvrtke Sun Microsystems.
* krajem [[1999.]] godine pojavio se [[D (programski jezik)|D]], koji je zanimljiva mješavina programskih jezika C, C++ i Jave.

==Pogledajte također==
*[[vremenska skala razvoja programskih jezika]]
*[[dijalekt (računalstvo)]]

== Poveznice ==
* [[Dodatak:Popis programskih jezika]]

[[Kategorija: Programski jezici| ]]

Programski jezik - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica