WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T23:09:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Preusmjerava|Prokopije|istoimenog rimskog uzurpatora|[[Prokopije (uzurpator)]]}}
{{Infookvir znanstvenik
| ime = Prokopije iz Cezareje
| slika =
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = oko [[490.]]
| mjesto_rođenja = [[Cezareja Palestinska|Cezareja]], [[Palestina Prima]], [[Bizant]]
| datum_smrti = oko [[565.]]
| mjesto_smrti = ?
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[povijest]]
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po = djelima ''Povijest ratova'', ''O građevinama'' i ''Tajna povijest''
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| web_stranica =
| fusnote =
}}
'''Prokopije iz Cezareje''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Προϰόπιος ὁ Καισαρεύς, Prokópios ho Kaisareús, latinizirano: ''Procopius Caesariensis'') ([[Cezareja Palestinska|Cezareja]], [[Palestina Prima]], oko [[490.]] – ?, oko [[565.]]) bio je [[bizant]]ski [[povjesničar]]. Autor je djela: ''Povijest ratova'', ''O građevinama'' i ''Tajna povijest''. Njegova su djela [[primarni izvori]] za vladavinu bizantskog cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikoga]].<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50599 Prokopije iz Cezareje], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 20. srpnja 2020.</ref>

== Životopis ==
Prokopije iz Cezareje rođen je u [[Cezareja Palestinska|Cezareji]] oko [[490.]] godine. Nakon stjecanja retorskoga i pravničkoga obrazovanja, od [[527.]] do [[540.]] godine bio je u službi vojskovođe [[Belizar]]a, kojega je pratio u vojnim pohodima od [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]] do [[Italija|Italije]]. Od [[540.]] godine većinom je boravio u Carigradu. Umro je oko [[565.]] godine.<ref name="HE" />

== Djela ==
=== Povijest ratova ===
'''Povijest ratova''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Ἱστορίαι ili Ὑπὲρ τῶν πολέμων λόγοι, [[Latinski jezik|latinski]]: ''De bellis''), nastalo vjerojatno po Belizarovu nalogu, u kojem je, u osam knjiga, opisao ratove protiv [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Perzijanaca]] (I. i II knjiga., [[530.]] – [[532.]], [[540.]] – [[549.]]), [[Vandalsko Kraljevstvo|Vandala]] (III. i IV. knjiga, [[533.]] – [[535.]]) i [[Ostrogotsko Kraljevstvo|Ostrogota]], uključujući provale [[Barbari|barbara]] na [[Balkanski poluotok|Balkan]] (od V. do VII. knjige, [[545.]] – [[553.]]), ratove u Italiji te na dunavskoj i istočnoj granici (VIII. knjiga, do [[552.]]). Unatoč pristranomu pozitivnomu stavu prema Belizaru, djelo je izvanredno vrijedno kao povijesni izvor za suvremena zbivanja, premda kronologija nije uvijek pouzdana. Za hrvatsku su povijest osobito važni podatci o upadima [[Slaveni|Slavena]].<ref name="HE" />

=== O građevinama ===
U djelu '''O građevinama''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Περὶ ϰτισμάτων, [[Latinski jezik|latinski]]: ''De aedificiis''), koje je prema Justinijanovoj zapovijedi napisao od [[553.]] do [[555.]] godine, [[panegirik|panegirički]] je uzveličao cara i njegovu građevnu djelatnost.<ref name="HE" />

=== Tajna povijest ===
Potpuno su oprječni po stavu '''Neobjavljeni spisi''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Ἀνέϰδοτα), poznati i kao '''Tajna povijest''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Historia arcana''), nastali [[550.]] ili od [[558.]] do [[559.]] godine. Taj oštri pamflet, izrađen na temelju dvorskih priča, usmjeren je u prvome redu protiv Justinijana I. i [[Teodora, bizantska carica|carice Teodore]], ali i protiv Belizara i njegove supruge [[Antonina|Antonine]]. Njime je iskazao neraspoloženje bizantske aristokracije prema Justinijanovoj politici.<ref name="HE" />

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bizantski povjesničari]]

Prokopije - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica