Proksima Centaura b - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T05:25:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 05:25, 6. prosinca 2021.
Redak 66:		Redak 66:
	[[Brzina]] [[vrtnja\|vrtnje]] (rotacije) Proksime b, jako zračenje Proksime Centauri, te povijest stvaranja planeta čini njegovu [[klima\|klimu]] bitno drugačijom od one na Zemlji, a nije ni izvjesno ima li Proksima b [[godišnja doba]].		[[Brzina]] [[vrtnja\|vrtnje]] (rotacije) Proksime b, jako zračenje Proksime Centauri, te povijest stvaranja planeta čini njegovu [[klima\|klimu]] bitno drugačijom od one na Zemlji, a nije ni izvjesno ima li Proksima b [[godišnja doba]].

	Iako je Proxima b nama najbliži egzoplanet, zbog svega što je gore navedeno, posebice zbog mogućeg jakog zračenja, mala je mogućnost da je naseljen sa živim svijetom. <ref name=BBC>{{~~cite news~~ \|last=Amos \|first=Jonathan \|url=http://www.bbc.com/news/science-environment-37167390 \|title=Neighbouring star Proxima Centauri has Earth-sized planet \|work=BBC News \|date=24 August 2016 \|accessdate=25 August 2016 \|quote=Just how "habitable" this particular planet really is, one has to say is pure speculation for the time being. }}</ref><ref name="AandA Habitability2016">{{cite journal \|title=The habitability of Proxima Centauri b: I. Irradiation, rotation and volatile inventory from formation to the present \|journal=Astronomy & Astrophysics \|date=25 August 2016 \|last=Ribas \|first=Ignasi \|last2=Bolmont \|first2=Emeline \|last3=Selsis \|first3=Franck \|last4=etal \|url=https://arxiv.org/pdf/1608.06813.pdf \|format=PDF \|accessdate=28 August 2016 }}</ref>		Iako je Proxima b nama najbliži egzoplanet, zbog svega što je gore navedeno, posebice zbog mogućeg jakog zračenja, mala je mogućnost da je naseljen sa živim svijetom. <ref name=BBC>{{Citiranje novina \|last=Amos \|first=Jonathan \|url=http://www.bbc.com/news/science-environment-37167390 \|title=Neighbouring star Proxima Centauri has Earth-sized planet \|work=BBC News \|date=24 August 2016 \|accessdate=25 August 2016 \|quote=Just how "habitable" this particular planet really is, one has to say is pure speculation for the time being. }}</ref><ref name="AandA Habitability2016">{{cite journal \|title=The habitability of Proxima Centauri b: I. Irradiation, rotation and volatile inventory from formation to the present \|journal=Astronomy & Astrophysics \|date=25 August 2016 \|last=Ribas \|first=Ignasi \|last2=Bolmont \|first2=Emeline \|last3=Selsis \|first3=Franck \|last4=etal \|url=https://arxiv.org/pdf/1608.06813.pdf \|format=PDF \|accessdate=28 August 2016 }}</ref>

	== Pogled s planeta ==		== Pogled s planeta ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T00:32:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 00:32, 2. prosinca 2021.
Redak 27:		Redak 27:
	[[datoteka:Najblize zvijezde.png\|mini\|desno\|300px\|Najbliže [[zvijezde]] [[Sunce\|Suncu]], uključujući [[Barnardova zvijezda\|Barnardovu zvijezdu]].]]		[[datoteka:Najblize zvijezde.png\|mini\|desno\|300px\|Najbliže [[zvijezde]] [[Sunce\|Suncu]], uključujući [[Barnardova zvijezda\|Barnardovu zvijezdu]].]]

	'''Proksima Centaura b''' ili '''Proxima Centauri b''' (ponekad jednostavnije '''Proxima b''' <ref name=":0">{{~~cite~~ web\|url=http://www.cnn.com/videos/world/2016/08/24/earth-like-planet-discovered-orig-nws.cnn?adkey=bn\|publisher=[[CNN]]\|date=24 August 2016\|title=Earth-like planet discovered orbiting sun's neighbor\|accessdate=24 August 2016\|quote=A planet named Proxima b has been discovered orbiting the closest star to our sun.}}</ref><ref>{{~~cite~~ web\|url=https://www.theguardian.com/science/2016/aug/24/earth-like-planet-found-orbiting-our-suns-nearest-star-raises-hopes-for-life-proxima-b\|title=Discovery of potentially Earth-like planet Proxima b raises hopes for life\|work=[[The Guardian]]\|last=Davis\|first=Nicola\|date=24 August 2016\|accessdate=24 August 2016}}</ref>) je [[Ekstrasolarni planeti\|ekstrasolarni planet]] koji ima [[putanja\|putanju]] oko [[Crveni patuljak\|crvenog patuljka]] [[Proksima Centaura]], najbliže [[zvijezde]] našem [[Sunce\|Suncu]]. Udaljen je oko 4,2 [[Svjetlosna godina\|svjetlosne godine]] (1,3 [[parsek]]) od [[Zemlja\|Zemlje]] u [[Centaur (zviježđe)\|zviježđu Centaur]]. To je najbliži poznati ekstrasolarni planet.		'''Proksima Centaura b''' ili '''Proxima Centauri b''' (ponekad jednostavnije '''Proxima b''' <ref name=":0">{{Citiranje web\|url=http://www.cnn.com/videos/world/2016/08/24/earth-like-planet-discovered-orig-nws.cnn?adkey=bn\|publisher=[[CNN]]\|date=24 August 2016\|title=Earth-like planet discovered orbiting sun's neighbor\|accessdate=24 August 2016\|quote=A planet named Proxima b has been discovered orbiting the closest star to our sun.}}</ref><ref>{{Citiranje web\|url=https://www.theguardian.com/science/2016/aug/24/earth-like-planet-found-orbiting-our-suns-nearest-star-raises-hopes-for-life-proxima-b\|title=Discovery of potentially Earth-like planet Proxima b raises hopes for life\|work=[[The Guardian]]\|last=Davis\|first=Nicola\|date=24 August 2016\|accessdate=24 August 2016}}</ref>) je [[Ekstrasolarni planeti\|ekstrasolarni planet]] koji ima [[putanja\|putanju]] oko [[Crveni patuljak\|crvenog patuljka]] [[Proksima Centaura]], najbliže [[zvijezde]] našem [[Sunce\|Suncu]]. Udaljen je oko 4,2 [[Svjetlosna godina\|svjetlosne godine]] (1,3 [[parsek]]) od [[Zemlja\|Zemlje]] u [[Centaur (zviježđe)\|zviježđu Centaur]]. To je najbliži poznati ekstrasolarni planet.

	U kolovozu 2016., [[Europski južni opservatorij]] je objavio da su otkrili taj [[planet]]. <ref name="Pale Red Dot campaign reveals Earth-mass world in orbit around Proxima Centauri">'''Planet Found in Habitable Zone Around Nearest Star''', [http://www.eso.org/public/news/eso1629/], 24 August 2016, European Southern Observatory, 24 August 2016</ref><ref name="Space.com Proxima Centauri earth-like planet">'''Found! Potentially Earth-Like Planet at Proxima Centauri Is Closest Ever''', [http://www.space.com/33834-discovery-of-planet-proxima-b.html], 24 August 2016, Space.com,24 August 2016 </ref> <ref> Knapton, Sarah: '''Proxima b: Alien life could exist on 'second Earth' found orbiting our nearest star in Alpha Centauri system''',[http://www.telegraph.co.uk/science/2016/08/24/proxima-b-alien-life-could-exist-on-second-earth-found-orbiting/],The Telegraph, Telegraph Media Group, 24 August 2016</ref> [[Vrlo veliki teleskop]] ili VLT u suradnji s drugim institucijama nedvojbeno je dokazao kako se oko nama najbliže zvijezde ([[Proksima Centaura]]) nalazi planet veoma sličan Zemlji. Znanstveni rad o tome objavljen je u časopisu ''[[Nature]]'' od 25. kolovoza 2016. Bile su potrebne 3 pune godine mukotrpnog rada od prvih nagovještaja da bi se oko Proksime Centaura ''nešto zanimljivo'' moglo nalaziti do potvrde otkrića. Proxima b udaljena je od zvijezde 7 milijuna [[kilometar]]a, a njezina je [[masa]] 1,3 puta veća od Zemljine. Iako se ova značajke ne poklapaju sa Zemljinim, imajući u vidu svojstva Proksime Centaura, dolazimo do činjenica kako se otkriveni planet nalazi u ''nastanjivoj zoni''. <ref> '''Nova Zemlja pronađena oko nama najbliže zvijezde''', [http://www.zvjezdarnica.com/astronomija/istrazivanja/nova-zemlja-pronadena-oko-nama-najblize-zvijezde/2450], autor Marino Tumpić, www.zvjezdarnica.com, 2016.</ref>		U kolovozu 2016., [[Europski južni opservatorij]] je objavio da su otkrili taj [[planet]]. <ref name="Pale Red Dot campaign reveals Earth-mass world in orbit around Proxima Centauri">'''Planet Found in Habitable Zone Around Nearest Star''', [http://www.eso.org/public/news/eso1629/], 24 August 2016, European Southern Observatory, 24 August 2016</ref><ref name="Space.com Proxima Centauri earth-like planet">'''Found! Potentially Earth-Like Planet at Proxima Centauri Is Closest Ever''', [http://www.space.com/33834-discovery-of-planet-proxima-b.html], 24 August 2016, Space.com,24 August 2016 </ref> <ref> Knapton, Sarah: '''Proxima b: Alien life could exist on 'second Earth' found orbiting our nearest star in Alpha Centauri system''',[http://www.telegraph.co.uk/science/2016/08/24/proxima-b-alien-life-could-exist-on-second-earth-found-orbiting/],The Telegraph, Telegraph Media Group, 24 August 2016</ref> [[Vrlo veliki teleskop]] ili VLT u suradnji s drugim institucijama nedvojbeno je dokazao kako se oko nama najbliže zvijezde ([[Proksima Centaura]]) nalazi planet veoma sličan Zemlji. Znanstveni rad o tome objavljen je u časopisu ''[[Nature]]'' od 25. kolovoza 2016. Bile su potrebne 3 pune godine mukotrpnog rada od prvih nagovještaja da bi se oko Proksime Centaura ''nešto zanimljivo'' moglo nalaziti do potvrde otkrića. Proxima b udaljena je od zvijezde 7 milijuna [[kilometar]]a, a njezina je [[masa]] 1,3 puta veća od Zemljine. Iako se ova značajke ne poklapaju sa Zemljinim, imajući u vidu svojstva Proksime Centaura, dolazimo do činjenica kako se otkriveni planet nalazi u ''nastanjivoj zoni''. <ref> '''Nova Zemlja pronađena oko nama najbliže zvijezde''', [http://www.zvjezdarnica.com/astronomija/istrazivanja/nova-zemlja-pronadena-oko-nama-najblize-zvijezde/2450], autor Marino Tumpić, www.zvjezdarnica.com, 2016.</ref>
Redak 39:		Redak 39:
	=== Masa, polumjer i temperatura ===		=== Masa, polumjer i temperatura ===

	[[Inklinacija]] [[putanja\|putanje]] Proksime b još nije izmjerena. Najmanja moguća [[masa]] planeta je 1,27 [[Zemlja\|Zemljine mase]]. <ref name=nature_paper>{{cite journal\|last1=Anglada-Escudé\|first1= G.\| last2= Amado\|first2=P. J.\|last3=Barnes\|first3= J.\|last4= Berdiñas\| first4= Z. M.\|last5=Butler\|first5=R. P.\|last6=Coleman\|first6= G. A. L.\|last7=de la Cueva\| first7 =I.\|last8= Dreizler\|first8=S.\|last9= Endl\|first9= M.\|last10= Giesers\|first10= B.\|last11=Jeffers\|first11=S. V.\|last12=Jenkins\|first12= J. S.\|last13=Jones\|first13=H. R. A.\|last14=Kiraga\|first14= M.\|last15= Kürster\|first15=M.\|last16=López-González\| first16= M. J.\|last17= Marvin\|first17= C. J.\|last18=Morales\|first18= N.\|last19= Morin\|first19=J.\|last20= Nelson\|first20=R. P.\|last21=Ortiz\|first21=J. L.\|last22= Ofir\|first22= A.\| last23= Paardekooper\|first23=S.-J.\|last24=Reiners\|first24= A.\|last25= Rodríguez\|first25= E.\|last26=Rodrίguez-López\|first26= C.\|last27= Sarmiento\| first27= L. F.\|last28=Strachan\|first28=J. P.\|last29=Tsapras\|first29= Y.\| last30=Tuomi\|first30=M.\|last31=Zechmeister\|first31=M.\|title=A terrestrial planet candidate in a temperate orbit around Proxima Centauri\|journal=Nature\|date=25 August 2016\|volume=536\|issue=7617\|pages=437–440\|doi=10.1038/nature19106\|url=http://www.eso.org/public/archives/releases/sciencepapers/eso1629/eso1629a.pdf\|language= en\|issn= 0028-0836}}</ref> Kada se izmjeri inklinacija i masa novootkrivenog planeta će biti točnije izračuanata. Najveća moguća njena masa je 3 Zemljine mase. <ref>{{~~cite~~ web \|url=http://www.planetary.org/blogs/guest-blogs/2016/0824-proxima-centauri-b-have-we.html \|title=Proxima Centauri b: Have we just found Earth’s cousin right on our doorstep? \|first1=Franck \|last1=Marchis \|date=24 August 2016 \|publisher=''The Planetary Society'' \|access-date=24 August 2016 }}</ref> Ako planet ima čvrstu površinu ([[terestrički planet]]) i [[gustoća\|gustoću]] poput Zemlje, onda bi njegov [[polumjer]] bio najmanje 1,1 Zemljinog. Normalno, polumjer bi bio veći ako je gustoća manja od Zemljine. <ref name="PHL">[http://phl.upr.edu/press-releases/proxb A Potentially Habitable World in Our Nearest Star]. ''Planetary Habitability Laboratory''. 24 August 2016.</ref> Prosječna [[temperatura]] planeta je 234 [[kelvin\|K]] (−39 [[celzij\|°C]]). <ref name=nature_paper /> To ga stavlja u ''nastanjivu zonu'' u odnosu na njegovo sunce.		[[Inklinacija]] [[putanja\|putanje]] Proksime b još nije izmjerena. Najmanja moguća [[masa]] planeta je 1,27 [[Zemlja\|Zemljine mase]]. <ref name=nature_paper>{{cite journal\|last1=Anglada-Escudé\|first1= G.\| last2= Amado\|first2=P. J.\|last3=Barnes\|first3= J.\|last4= Berdiñas\| first4= Z. M.\|last5=Butler\|first5=R. P.\|last6=Coleman\|first6= G. A. L.\|last7=de la Cueva\| first7 =I.\|last8= Dreizler\|first8=S.\|last9= Endl\|first9= M.\|last10= Giesers\|first10= B.\|last11=Jeffers\|first11=S. V.\|last12=Jenkins\|first12= J. S.\|last13=Jones\|first13=H. R. A.\|last14=Kiraga\|first14= M.\|last15= Kürster\|first15=M.\|last16=López-González\| first16= M. J.\|last17= Marvin\|first17= C. J.\|last18=Morales\|first18= N.\|last19= Morin\|first19=J.\|last20= Nelson\|first20=R. P.\|last21=Ortiz\|first21=J. L.\|last22= Ofir\|first22= A.\| last23= Paardekooper\|first23=S.-J.\|last24=Reiners\|first24= A.\|last25= Rodríguez\|first25= E.\|last26=Rodrίguez-López\|first26= C.\|last27= Sarmiento\| first27= L. F.\|last28=Strachan\|first28=J. P.\|last29=Tsapras\|first29= Y.\| last30=Tuomi\|first30=M.\|last31=Zechmeister\|first31=M.\|title=A terrestrial planet candidate in a temperate orbit around Proxima Centauri\|journal=Nature\|date=25 August 2016\|volume=536\|issue=7617\|pages=437–440\|doi=10.1038/nature19106\|url=http://www.eso.org/public/archives/releases/sciencepapers/eso1629/eso1629a.pdf\|language= en\|issn= 0028-0836}}</ref> Kada se izmjeri inklinacija i masa novootkrivenog planeta će biti točnije izračuanata. Najveća moguća njena masa je 3 Zemljine mase. <ref>{{Citiranje web \|url=http://www.planetary.org/blogs/guest-blogs/2016/0824-proxima-centauri-b-have-we.html \|title=Proxima Centauri b: Have we just found Earth’s cousin right on our doorstep? \|first1=Franck \|last1=Marchis \|date=24 August 2016 \|publisher=''The Planetary Society'' \|access-date=24 August 2016 }}</ref> Ako planet ima čvrstu površinu ([[terestrički planet]]) i [[gustoća\|gustoću]] poput Zemlje, onda bi njegov [[polumjer]] bio najmanje 1,1 Zemljinog. Normalno, polumjer bi bio veći ako je gustoća manja od Zemljine. <ref name="PHL">[http://phl.upr.edu/press-releases/proxb A Potentially Habitable World in Our Nearest Star]. ''Planetary Habitability Laboratory''. 24 August 2016.</ref> Prosječna [[temperatura]] planeta je 234 [[kelvin\|K]] (−39 [[celzij\|°C]]). <ref name=nature_paper /> To ga stavlja u ''nastanjivu zonu'' u odnosu na njegovo sunce.

	=== Matična zvijezda ===		=== Matična zvijezda ===

	[[Planet]] ima putanju oko crvenog patuljka Proksima Centaura ([[Spektralni razred\|razred M]]). Zvijezda ima masu 0,12 [[masa\|mase]] našeg [[Sunce\|Sunca]] i [[polumjer]] 0,14 našeg Sunca. <ref name=nature_paper /> [[Temperatura]] na površini zvijezde je 3 042 K <ref>{{cite journal \| last1=Ségransan \| first1=D. \| last2=Kervella \| first2=P. \| last3=Forveille \| first3=T. \| last4=Queloz \| first4=D. \| title=First radius measurements of very low mass stars with the VLTI \| journal=Astronomy and Astrophysics \| date=2003 \| volume=397 \| issue=3 \| pages=L5–L8 \| doi=10.1051/0004-6361:20021714 \| bibcode=2003A&A...397L...5S \|arxiv = astro-ph/0211647 }}</ref> i stara je 4,85 milijarde godina. <ref name="spacecom">{{~~cite~~ web \|url=http://www.space.com/33837-earth-like-planet-proxima-centauri-numbers.html \|title=Proxima b By the Numbers: Possibly Earth-Like World at the Next Star Over \|first1=Samantha \|last1=Mathewson \|date=24 August 2016\|publisher=Space.com \|access-date=25 August 2016 }}</ref> Za usporedbu, naše Sunce je staro 4,6 milijarde godina <ref>{{~~cite~~ web \|url=http://www.universetoday.com/18237/how-old-is-the-sun/ \|title=How Old is the Sun? \|author=Fraser Cain \|date=16 September 2008 \|work= \|publisher=Universe Today \|accessdate=19 February 2011}}</ref> i ima temperatura na površini 5 778 K. <ref>{{~~cite~~ web \|url=http://www.universetoday.com/18092/temperature-of-the-sun/ \|title=Temperature of the Sun \|author=Fraser Cain \|date=15 September 2008 \|work= \|publisher=Universe Today \|accessdate=19 February 2011}}</ref> Proksima Centaura napravi puni krug za 83 dana i ima [[svjetljivost]] ili [[luminancija\|luminanciju]] oko 0,0015 Sunčeve. <ref name=nature_paper /> Zvijezda je bogata [[metal]]ima, što nije uobičajeno za zvijezde te veličine. [[Metaličnost]] (odnos željeza prema vodiku) je 0,21, ili 1,62 puta više nego što se može naći u atmosferi Sunca.		[[Planet]] ima putanju oko crvenog patuljka Proksima Centaura ([[Spektralni razred\|razred M]]). Zvijezda ima masu 0,12 [[masa\|mase]] našeg [[Sunce\|Sunca]] i [[polumjer]] 0,14 našeg Sunca. <ref name=nature_paper /> [[Temperatura]] na površini zvijezde je 3 042 K <ref>{{cite journal \| last1=Ségransan \| first1=D. \| last2=Kervella \| first2=P. \| last3=Forveille \| first3=T. \| last4=Queloz \| first4=D. \| title=First radius measurements of very low mass stars with the VLTI \| journal=Astronomy and Astrophysics \| date=2003 \| volume=397 \| issue=3 \| pages=L5–L8 \| doi=10.1051/0004-6361:20021714 \| bibcode=2003A&A...397L...5S \|arxiv = astro-ph/0211647 }}</ref> i stara je 4,85 milijarde godina. <ref name="spacecom">{{Citiranje web \|url=http://www.space.com/33837-earth-like-planet-proxima-centauri-numbers.html \|title=Proxima b By the Numbers: Possibly Earth-Like World at the Next Star Over \|first1=Samantha \|last1=Mathewson \|date=24 August 2016\|publisher=Space.com \|access-date=25 August 2016 }}</ref> Za usporedbu, naše Sunce je staro 4,6 milijarde godina <ref>{{Citiranje web \|url=http://www.universetoday.com/18237/how-old-is-the-sun/ \|title=How Old is the Sun? \|author=Fraser Cain \|date=16 September 2008 \|work= \|publisher=Universe Today \|accessdate=19 February 2011}}</ref> i ima temperatura na površini 5 778 K. <ref>{{Citiranje web \|url=http://www.universetoday.com/18092/temperature-of-the-sun/ \|title=Temperature of the Sun \|author=Fraser Cain \|date=15 September 2008 \|work= \|publisher=Universe Today \|accessdate=19 February 2011}}</ref> Proksima Centaura napravi puni krug za 83 dana i ima [[svjetljivost]] ili [[luminancija\|luminanciju]] oko 0,0015 Sunčeve. <ref name=nature_paper /> Zvijezda je bogata [[metal]]ima, što nije uobičajeno za zvijezde te veličine. [[Metaličnost]] (odnos željeza prema vodiku) je 0,21, ili 1,62 puta više nego što se može naći u atmosferi Sunca.

	[[Prividna magnituda]] je 11,13. <ref name=jao2014>{{cite journal\|last1=Jao\|first1=Wei-Chun\|last2=Henry\|first2=Todd J.\|last3=Subasavage\|first3=John P.\|last4=Winters\|first4=Jennifer G.\|last5=Gies\|first5=Douglas R.\|last6=Riedel\|first6=Adric R.\|last7=Ianna\|first7=Philip A.\|title=The Solar Neighborhood. XXXI. Discovery of an Unusual Red+White Dwarf Binary at ~25 pc via Astrometry and UV Imaging\|journal=The Astronomical Journal\|volume=147\|issue=1\|year=2014\|pages=21\|issn=0004-6256\|doi=10.1088/0004-6256/147/1/21\|bibcode=2014AJ....147...21J\|arxiv = 1310.4746 }}</ref> To znači da se ne može vidjeti prostim okom sa Zemlje, bez obzira na blizinu Zemlji. Uzrok je vrlo mala [[svjetljivost]]. Proksima Centauri spada u grupu [[Bljeskovita zvijezda\|bljeskovitih zvijezda]], a to znači da povremeno u sekundi povećaju svoj sjaj i vrate se na uobičajenu emisiju u nekoliko minuta. <ref name=apj612>{{cite journal		[[Prividna magnituda]] je 11,13. <ref name=jao2014>{{cite journal\|last1=Jao\|first1=Wei-Chun\|last2=Henry\|first2=Todd J.\|last3=Subasavage\|first3=John P.\|last4=Winters\|first4=Jennifer G.\|last5=Gies\|first5=Douglas R.\|last6=Riedel\|first6=Adric R.\|last7=Ianna\|first7=Philip A.\|title=The Solar Neighborhood. XXXI. Discovery of an Unusual Red+White Dwarf Binary at ~25 pc via Astrometry and UV Imaging\|journal=The Astronomical Journal\|volume=147\|issue=1\|year=2014\|pages=21\|issn=0004-6256\|doi=10.1088/0004-6256/147/1/21\|bibcode=2014AJ....147...21J\|arxiv = 1310.4746 }}</ref> To znači da se ne može vidjeti prostim okom sa Zemlje, bez obzira na blizinu Zemlji. Uzrok je vrlo mala [[svjetljivost]]. Proksima Centauri spada u grupu [[Bljeskovita zvijezda\|bljeskovitih zvijezda]], a to znači da povremeno u sekundi povećaju svoj sjaj i vrate se na uobičajenu emisiju u nekoliko minuta. <ref name=apj612>{{cite journal

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T21:40:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Egzoplanet
| name = Proksima Centaura b
| image = [[Slika:Artist’s impression of Proxima Centauri b shown hypothetically as an arid rocky super-earth.jpg|300px]]
| tekst = Umjetnički prikaz planeta, kao i površine, te triju sunca u blizini
| zviježđe = [[Kentaur (zviježđe)|Kentaur]]
| zvijezda = [[Proksima Centaura]]
| rektascenzija = 14h 29m 42,9487s
| deklinacija = -62° 40′ 46,141′′
| spektralni tip = M5.5Ve
| semimajor = 0,39
| eccentricity =
| period = 11
| inclination = nepoznato
| long_peri =
| t_peri =
| mass =
| mass e = 1,3
| radius =
| radius e =
| density =
| temperature =
| discovery_date = [[24. kolovoza]] [[2016.]] (objavljeno)
| discovery_method =
| discoverers = [[Europski južni opservatorij]]
}}

[[datoteka:Najblize zvijezde.png|mini|desno|300px|Najbliže [[zvijezde]] [[Sunce|Suncu]], uključujući [[Barnardova zvijezda|Barnardovu zvijezdu]].]]

'''Proksima Centaura b''' ili '''Proxima Centauri b''' (ponekad jednostavnije '''Proxima b''' <ref name=":0">{{cite web|url=http://www.cnn.com/videos/world/2016/08/24/earth-like-planet-discovered-orig-nws.cnn?adkey=bn|publisher=[[CNN]]|date=24 August 2016|title=Earth-like planet discovered orbiting sun's neighbor|accessdate=24 August 2016|quote=A planet named Proxima b has been discovered orbiting the closest star to our sun.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/science/2016/aug/24/earth-like-planet-found-orbiting-our-suns-nearest-star-raises-hopes-for-life-proxima-b|title=Discovery of potentially Earth-like planet Proxima b raises hopes for life|work=[[The Guardian]]|last=Davis|first=Nicola|date=24 August 2016|accessdate=24 August 2016}}</ref>) je [[Ekstrasolarni planeti|ekstrasolarni planet]] koji ima [[putanja|putanju]] oko [[Crveni patuljak|crvenog patuljka]] [[Proksima Centaura]], najbliže [[zvijezde]] našem [[Sunce|Suncu]]. Udaljen je oko 4,2 [[Svjetlosna godina|svjetlosne godine]] (1,3 [[parsek]]) od [[Zemlja|Zemlje]] u [[Centaur (zviježđe)|zviježđu Centaur]]. To je najbliži poznati ekstrasolarni planet.

U kolovozu 2016., [[Europski južni opservatorij]] je objavio da su otkrili taj [[planet]]. <ref name="Pale Red Dot campaign reveals Earth-mass world in orbit around Proxima Centauri">'''Planet Found in Habitable Zone Around Nearest Star''', [http://www.eso.org/public/news/eso1629/], 24 August 2016, European Southern Observatory, 24 August 2016</ref><ref name="Space.com Proxima Centauri earth-like planet">'''Found! Potentially Earth-Like Planet at Proxima Centauri Is Closest Ever''', [http://www.space.com/33834-discovery-of-planet-proxima-b.html], 24 August 2016, Space.com,24 August 2016 </ref> <ref> Knapton, Sarah: '''Proxima b: Alien life could exist on 'second Earth' found orbiting our nearest star in Alpha Centauri system''',[http://www.telegraph.co.uk/science/2016/08/24/proxima-b-alien-life-could-exist-on-second-earth-found-orbiting/],The Telegraph, Telegraph Media Group, 24 August 2016</ref> [[Vrlo veliki teleskop]] ili VLT u suradnji s drugim institucijama nedvojbeno je dokazao kako se oko nama najbliže zvijezde ([[Proksima Centaura]]) nalazi planet veoma sličan Zemlji. Znanstveni rad o tome objavljen je u časopisu ''[[Nature]]'' od 25. kolovoza 2016. Bile su potrebne 3 pune godine mukotrpnog rada od prvih nagovještaja da bi se oko Proksime Centaura ''nešto zanimljivo'' moglo nalaziti do potvrde otkrića. Proxima b udaljena je od zvijezde 7 milijuna [[kilometar]]a, a njezina je [[masa]] 1,3 puta veća od Zemljine. Iako se ova značajke ne poklapaju sa Zemljinim, imajući u vidu svojstva Proksime Centaura, dolazimo do činjenica kako se otkriveni planet nalazi u ''nastanjivoj zoni''. <ref> '''Nova Zemlja pronađena oko nama najbliže zvijezde''', [http://www.zvjezdarnica.com/astronomija/istrazivanja/nova-zemlja-pronadena-oko-nama-najblize-zvijezde/2450], autor Marino Tumpić, www.zvjezdarnica.com, 2016.</ref>

Relativna blizina planeta znanstvencima omogućuje da ga detaljnije istraže i otkriju ima li [[atmosfera|atmosferu]] i tekuću vodu, za koje se vjeruje da su neophodni za razvoj i održavanje [[život]]a. Buduća istraživanja također bi mogla utvrditi ima li u atmosferi tragova kemijskih spojeva poput [[metan]]a koji su rezultat životnih procesa, navodi se u članku objavljenom u časopisu ''Nature''. Planet koji je udaljen od Zemlje 4,2 svjetlosne godine, odnosno oko 40 bilijuna kilometara, najbliži je od oko 3 500 planeta koji su dosad otkriveni u drugim zvjezdanim sustavima od 1995.Do otkrića Proksime b, najbliži otkriveni planet sličan Zemlji [[Wolf 1061c]], kruži oko zvijezde poznate pod imenom [[Wolf 1061]], udaljene oko 13,8 svjetlosnih godina. <ref> '''Planet sličan Zemlji otkriven u orbiti najbliže zvijezde Proxima Centauri''', [http://direktno.hr/en/2014/zivot/58988/Planet-sličan-Zemlji-otkriven-u-orbiti-najbliže-zvijezde-Proxima-Centauri.htm], www.direktno.hr/, 2016.</ref>

Planet je otkriven [[mjerni instrument|mjernim instrumentima]] na osnovu [[Dopplerov efekt|Dopplerovog učinka]] ([[crveni pomak]]).

== Svojstva ==
[[datoteka:The location of Proxima Centauri in the southern skies.tif|mini|desno|400px|Položaj [[zvijezda]] [[Alpha Centauri|Alfa Centaura]] i [[Proksima Centaura]] na [[Nebeska sfera|nebu]].]]
=== Masa, polumjer i temperatura ===

[[Inklinacija]] [[putanja|putanje]] Proksime b još nije izmjerena. Najmanja moguća [[masa]] planeta je 1,27 [[Zemlja|Zemljine mase]]. <ref name=nature_paper>{{cite journal|last1=Anglada-Escudé|first1= G.| last2= Amado|first2=P. J.|last3=Barnes|first3= J.|last4= Berdiñas| first4= Z. M.|last5=Butler|first5=R. P.|last6=Coleman|first6= G. A. L.|last7=de la Cueva| first7 =I.|last8= Dreizler|first8=S.|last9= Endl|first9= M.|last10= Giesers|first10= B.|last11=Jeffers|first11=S. V.|last12=Jenkins|first12= J. S.|last13=Jones|first13=H. R. A.|last14=Kiraga|first14= M.|last15= Kürster|first15=M.|last16=López-González| first16= M. J.|last17= Marvin|first17= C. J.|last18=Morales|first18= N.|last19= Morin|first19=J.|last20= Nelson|first20=R. P.|last21=Ortiz|first21=J. L.|last22= Ofir|first22= A.| last23= Paardekooper|first23=S.-J.|last24=Reiners|first24= A.|last25= Rodríguez|first25= E.|last26=Rodrίguez-López|first26= C.|last27= Sarmiento| first27= L. F.|last28=Strachan|first28=J. P.|last29=Tsapras|first29= Y.| last30=Tuomi|first30=M.|last31=Zechmeister|first31=M.|title=A terrestrial planet candidate in a temperate orbit around Proxima Centauri|journal=Nature|date=25 August 2016|volume=536|issue=7617|pages=437–440|doi=10.1038/nature19106|url=http://www.eso.org/public/archives/releases/sciencepapers/eso1629/eso1629a.pdf|language= en|issn= 0028-0836}}</ref> Kada se izmjeri inklinacija i masa novootkrivenog planeta će biti točnije izračuanata. Najveća moguća njena masa je 3 Zemljine mase. <ref>{{cite web |url=http://www.planetary.org/blogs/guest-blogs/2016/0824-proxima-centauri-b-have-we.html |title=Proxima Centauri b: Have we just found Earth’s cousin right on our doorstep? |first1=Franck |last1=Marchis |date=24 August 2016 |publisher=''The Planetary Society'' |access-date=24 August 2016 }}</ref> Ako planet ima čvrstu površinu ([[terestrički planet]]) i [[gustoća|gustoću]] poput Zemlje, onda bi njegov [[polumjer]] bio najmanje 1,1 Zemljinog. Normalno, polumjer bi bio veći ako je gustoća manja od Zemljine. <ref name="PHL">[http://phl.upr.edu/press-releases/proxb A Potentially Habitable World in Our Nearest Star]. ''Planetary Habitability Laboratory''. 24 August 2016.</ref> Prosječna [[temperatura]] planeta je 234 [[kelvin|K]] (−39 [[celzij|°C]]). <ref name=nature_paper /> To ga stavlja u ''nastanjivu zonu'' u odnosu na njegovo sunce.

=== Matična zvijezda ===

[[Planet]] ima putanju oko crvenog patuljka Proksima Centaura ([[Spektralni razred|razred M]]). Zvijezda ima masu 0,12 [[masa|mase]] našeg [[Sunce|Sunca]] i [[polumjer]] 0,14 našeg Sunca. <ref name=nature_paper /> [[Temperatura]] na površini zvijezde je 3 042 K <ref>{{cite journal | last1=Ségransan | first1=D. | last2=Kervella | first2=P. | last3=Forveille | first3=T. | last4=Queloz | first4=D. | title=First radius measurements of very low mass stars with the VLTI | journal=Astronomy and Astrophysics | date=2003 | volume=397 | issue=3 | pages=L5–L8 | doi=10.1051/0004-6361:20021714 | bibcode=2003A&A...397L...5S |arxiv = astro-ph/0211647 }}</ref> i stara je 4,85 milijarde godina. <ref name="spacecom">{{cite web |url=http://www.space.com/33837-earth-like-planet-proxima-centauri-numbers.html |title=Proxima b By the Numbers: Possibly Earth-Like World at the Next Star Over |first1=Samantha |last1=Mathewson |date=24 August 2016|publisher=Space.com |access-date=25 August 2016 }}</ref> Za usporedbu, naše Sunce je staro 4,6 milijarde godina <ref>{{cite web |url=http://www.universetoday.com/18237/how-old-is-the-sun/ |title=How Old is the Sun? |author=Fraser Cain |date=16 September 2008 |work= |publisher=Universe Today |accessdate=19 February 2011}}</ref> i ima temperatura na površini 5 778 K. <ref>{{cite web |url=http://www.universetoday.com/18092/temperature-of-the-sun/ |title=Temperature of the Sun |author=Fraser Cain |date=15 September 2008 |work= |publisher=Universe Today |accessdate=19 February 2011}}</ref> Proksima Centaura napravi puni krug za 83 dana i ima [[svjetljivost]] ili [[luminancija|luminanciju]] oko 0,0015 Sunčeve. <ref name=nature_paper /> Zvijezda je bogata [[metal]]ima, što nije uobičajeno za zvijezde te veličine. [[Metaličnost]] (odnos željeza prema vodiku) je 0,21, ili 1,62 puta više nego što se može naći u atmosferi Sunca.

[[Prividna magnituda]] je 11,13. <ref name=jao2014>{{cite journal|last1=Jao|first1=Wei-Chun|last2=Henry|first2=Todd J.|last3=Subasavage|first3=John P.|last4=Winters|first4=Jennifer G.|last5=Gies|first5=Douglas R.|last6=Riedel|first6=Adric R.|last7=Ianna|first7=Philip A.|title=The Solar Neighborhood. XXXI. Discovery of an Unusual Red+White Dwarf Binary at ~25 pc via Astrometry and UV Imaging|journal=The Astronomical Journal|volume=147|issue=1|year=2014|pages=21|issn=0004-6256|doi=10.1088/0004-6256/147/1/21|bibcode=2014AJ....147...21J|arxiv = 1310.4746 }}</ref> To znači da se ne može vidjeti prostim okom sa Zemlje, bez obzira na blizinu Zemlji. Uzrok je vrlo mala [[svjetljivost]]. Proksima Centauri spada u grupu [[Bljeskovita zvijezda|bljeskovitih zvijezda]], a to znači da povremeno u sekundi povećaju svoj sjaj i vrate se na uobičajenu emisiju u nekoliko minuta. <ref name=apj612>{{cite journal
| last=Christian | first=D. J.
|author2=Mathioudakis, M. |author3=Bloomfield, D. S. |author4=Dupuis, J. |author5= Keenan, F. P.
| title=A Detailed Study of Opacity in the Upper Atmosphere of Proxima Centauri
| journal=The Astrophysical Journal
| date=2004 | volume=612 | issue=2 | pages=1140–1146
| doi=10.1086/422803
| bibcode=2004ApJ...612.1140C }}</ref> Smatra se da su bljeskovi povezani s njihovim snažnim [[magnetsko polje|magnetskim poljima]].

=== Putanja ===

Proksima b se okrene oko svoje zvijezde svakih 11,186 [[dan]]a s velikom poluosi [[elipsa|elipse]] od približno 0,05 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]] (7 000 000 [[kilometar]]a), a to znači da je udaljenost planeta u odnosu na zvijezdu oko 1/20 udaljenosti Zemlje od Sunca. <ref name=nature_paper /> Za usporedbu, [[Merkur]], najbliži planet Suncu, ima veliku poluos elipse od 0,39 [[AJ]]. Proksima b prima od zvijezde oko 65% količine [[Ozračenje|ozračenja]] što prima Zemlja od Sunca. Ipak, zbog blizine svoje putanje, Proksima b prima oko 400 puta veću količinu [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]] od Zemlje. <ref name=nature_paper />

== Nastanjivost ==
[[datoteka:Artist's impression of the planet orbiting Proxima Centauri.jpg|mini|lijevo|300px|Umjetnički prikaz Proksime b.]]
Proksima b nalazi se unutar ''nastanjive zone''. Ipak, uvjeti na njegovoj površini mogli bi biti pod snažnijim utjecajem štetnih [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastih]] i [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]], negoli što takve zrake sa Sunca imaju utjecaj na Zemlju. Znanstvenici nisu sigurni može li se život razviti na planetima koji kruže oko zvijezda klase crvenih patuljaka, poput Proksime Centaura, jer se pretpostavlja da su takvi planeti na meti snažnog [[zračenje|zračenja]]. [[Magnetno polje]] i atmosfera mogli bi zaštititi mogući život od tako snažnog zračenja, ali zasad nije poznato ima li Proksima b ijedno od toga.

Proxima b napravi krug oko svoje zvijezde za samo 11 dana, u usporedbi sa [[Zemljina putanja|Zemljinom putanjom]] od 365 [[dan]]a. To znači da je taj planet puno bliži svojoj matičnoj zvijezdi od Zemlje. No Proksima Centaura je puno manja i manje sjajna od Sunca, pa je putanja planeta na pravoj udaljenosti kako bi se na njemu mogla održati tekuća [[voda]].

[[Brzina]] [[vrtnja|vrtnje]] (rotacije) Proksime b, jako zračenje Proksime Centauri, te povijest stvaranja planeta čini njegovu [[klima|klimu]] bitno drugačijom od one na Zemlji, a nije ni izvjesno ima li Proksima b [[godišnja doba]].

Iako je Proxima b nama najbliži egzoplanet, zbog svega što je gore navedeno, posebice zbog mogućeg jakog zračenja, mala je mogućnost da je naseljen sa živim svijetom. <ref name=BBC>{{cite news |last=Amos |first=Jonathan |url=http://www.bbc.com/news/science-environment-37167390 |title=Neighbouring star Proxima Centauri has Earth-sized planet |work=BBC News |date=24 August 2016 |accessdate=25 August 2016 |quote=Just how "habitable" this particular planet really is, one has to say is pure speculation for the time being. }}</ref><ref name="AandA Habitability2016">{{cite journal |title=The habitability of Proxima Centauri b: I. Irradiation, rotation and volatile inventory from formation to the present |journal=Astronomy & Astrophysics |date=25 August 2016 |last=Ribas |first=Ignasi |last2=Bolmont |first2=Emeline |last3=Selsis |first3=Franck |last4=etal |url=https://arxiv.org/pdf/1608.06813.pdf |format=PDF |accessdate=28 August 2016 }}</ref>

== Pogled s planeta ==
Gledano iz blizine sustava Alfa Centaura, nebo će se činiti jednako kao i promatraču na Zemlji, osim što će Kentauru nedostajati njegova najsjajnija zvijezda. [[Sunce]] bi bila žuta zvijezda očite magnitude +0,5 u istočnoj Kasiopeji , u antipodalnoj točki trenutnog desnog uspona i deklinacije Alfe Centaura , u 02 h 39 m 35 s + 60° 50′ (2000). Ovo je mjesto blizu zvijezde 3.4 magnetske ε Cassiopeiae . Zbog postavljanja Sunca, međuzvjezdani ili vanzemaljski promatrač ustanovio bi da je Kasiopeja postala / / / / / oblik [bilješka 3] gotovo ispredSrčana maglica u Kasiopeji. Sirius leži manje od stupnja od Betelgeusea u inače nemodificiranom Orionu i magnitude -1,2 je malo blijedi nego sa Zemlje, ali još uvijek je najsjajnija zvijezda na nebu Alpha Centauri. Procyon je također raseljen u sredinu Blizanca, prekrivajući Polluxa, dok su i [[Vega]] i [[Altair]] pomaknuti prema sjeverozapadu u odnosu na Deneb (koji se jedva kreće, zbog velike udaljenosti), što daje Ljetnom trokutu više ravnopravan izgled.

Naglasimo, kako je [[Alpha Centauri|Alfa Centaura]], [[Dvojna zvijezda|trostruki sustav zvijezda]], pa bi stanovnici planeta Proksima b mogli na nebu vidjeti 3 sunca. Iz Proxime Centauri b, Alpha Centauri AB će se činiti poput dvije bliske svijetle zvijezde, s kombiniranom prividnom magnitude -6,8. Ovisno o binarnom orbitalnom položaju, svijetle zvijezde će se činiti primjetno djeljivim golim okom, ili povremeno, ali nakratko, kao jedna nerazriješena zvijezda. Na temelju izračunatih apsolutnih veličina , prividne veličine Alpha Centauri A i B bile bi –6,5, odnosno –5,2. [napomena 4]

== Istraživanje letjelicama ==
Zbog njegove ogromne udaljenosti u odnosu na ostala posjećena tjela (najmanje 8000 puta od dosadašnjeg), dosada nije posjećen niti jednom misijom.

To ne znači da neće. Zapravo na Zemlji već postoji projekt ''Breakthrough Starshot'', čiji je cilj čovjeka prvi put odvesti u drugi zvjezdani sustav, konkretno baš u [[Alpha Centauri|Alfa Centauri]]. [[Projekt]] predviđa kako će se do tog sustava putovati brzinom 15 do 20 % [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. Po toj računici, inovativnoj [[Svemirske letjelice|svemirskoj letjelici]] trebalo bi između 20 i 30 [[godina]] da tamo stigne, te još četiri da na Zemlju stigne obavijest kako je putovanje proteklo kako treba. U travnju 2016. ''StarShot'' predstavio je nitko drugi doli [[Stephen Hawking]] u društvu investitora Yurija Millera. U upravnom odboru tvrtke pod čijim se okriljem razvija ''StarShot'' sjedi [[Mark Zuckerberg]], vlasnik[[ Facebook]]a. Računa se da će ukupni trošak projekta biti između 5 i 10 milijardi [[američki dolar|američkih dolara]], a prvo pokusno polijetanje moglo bi biti oko 2036. godine. <ref> '''Možda i najveće otkriće posljednjih stoljeća: Proxima b - planet sličan Zemlji''', [http://www.vecernji.hr/znanost/mozda-i-najvece-otkrice-posljednjih-stoljeca-proxima-b-planet-slican-zemlji-1108599], www.vecernji.hr/, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

[[Kategorija:Kentaur (zviježđe)]]
[[Kategorija:Egzoplaneti]]