WikiSysop: bnz

2022-03-24T05:55:47Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 05:55, 24. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Proterozoik'''-->'''~~Proterozoik''' je [[geologija\|geološki]] [[eon]] koji predstavlja razdoblje prije raširenosti kompleksnog [[život]]a na [[Zemlja\|Zemlji]]. Proterozoik je trajao od prije 2,5 milijardi godina do 542 milijuna godina. Granica između [[arhaik]]a i proterozoika postavljena je približno na početak [[tektonika ploča\|tektonike ploča]] slične današnjoj, tj. na početak izrazitijeg formiranja [[sedimentne stijene\|sedimentnih stijena]] na prostorima plitkomorskih šelfova. Proterozojske stijene najčešće su [[stijena\|stijene]] nekadašnjeg neslužbenog [[prekambrij]]a.		Proterozoik''' je [[geologija\|geološki]] [[eon]] koji predstavlja razdoblje prije raširenosti kompleksnog [[život]]a na [[Zemlja\|Zemlji]]. Proterozoik je trajao od prije 2,5 milijardi godina do 542 milijuna godina. Granica između [[arhaik]]a i proterozoika postavljena je približno na početak [[tektonika ploča\|tektonike ploča]] slične današnjoj, tj. na početak izrazitijeg formiranja [[sedimentne stijene\|sedimentnih stijena]] na prostorima plitkomorskih šelfova. Proterozojske stijene najčešće su [[stijena\|stijene]] nekadašnjeg neslužbenog [[prekambrij]]a.
	Najvažniji proterozojski događaji bili su:		Najvažniji proterozojski događaji bili su:
	*prijelaz u oksigeniziranu [[atmosfera\|atmosferu]] tijekom [[mezoproterozoik]]a;		*prijelaz u oksigeniziranu [[atmosfera\|atmosferu]] tijekom [[mezoproterozoik]]a;

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T04:46:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Proterozoik''' je [[geologija|geološki]] [[eon]] koji predstavlja razdoblje prije raširenosti kompleksnog [[život]]a na [[Zemlja|Zemlji]]. Proterozoik je trajao od prije 2,5 milijardi godina do 542 milijuna godina. Granica između [[arhaik]]a i proterozoika postavljena je približno na početak [[tektonika ploča|tektonike ploča]] slične današnjoj, tj. na početak izrazitijeg formiranja [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]] na prostorima plitkomorskih šelfova. Proterozojske stijene najčešće su [[stijena|stijene]] nekadašnjeg neslužbenog [[prekambrij]]a.
Najvažniji proterozojski događaji bili su:
*prijelaz u oksigeniziranu [[atmosfera|atmosferu]] tijekom [[mezoproterozoik]]a;
*nekoliko [[glacijacija]], uključujući i pretpostavljenu Grudu snijega tijekom [[period]]a [[kriogenij]]a u kasnome [[neoproterozoik]]u
*period [[ediakarij]] (635 – 542 milijuna godina) koji je karakteriziran razvojem višestaničnih organizama bez skeleta.

==Porast razine kisika u atmosferi==
Jedan od najvažnijih događaja u proterozoiku bio je porast udjela [[kisik]]a u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]]. Iako se kisik [[fotosinteza|fotosintezom]] proizvodio već u arhaiku, do značajnog porasta njegove koncentracije u tom razdoblju nije došlo iz dva razloga:
*sve do prije 2,5 milijardi godina na Zemlji nije bilo dovoljno [[cijanobakterija]], zbog nedostatka prostranih plitkomorskih prostora, ali i zbog slabog strujanja vode bogate nutrijentima iz dubokomorskih prostora;
*sav kisik nastao fotokemijskim reakcijama i procesom fotosinteze morao se najprije potrošiti na oksidaciju [[željezo|željeza]].
Pretpostavlja se da je sve do prije negdje oko 2,3 milijarde godina razina kisika u atmosferi iznosila samo jedan ili dva postotka današnje.

Na anoksične uvjete jasno ukazuju sedimentne stijene iz tog razdoblja, tj. prisutnost minerala [[uraninit]]a (<tt>UO2</tt>) i [[pirit]]a (<tt>FeS2</tt>) te [[trakaste željezovite formacije|trakastih željezovitih formacija]] (eng. ''Banded Iron Formations''). Naime, pirit i uraninit brzo se raspadaju u atmosferskim uvjetima s kiskom, pa su vrlo rijetki u [[sediment]]ima do starosti 2 milijarde godina, dok su u starijim razdobljima vrlo česti, a trakaste željezovite formacije izgrađene su od obojenih lamina [[rožnjak]]a, kojima boju daju neoksidirani minerali željeza. Trakaste željezovite formacije gospodarski su vrlo značajne jer predstavljaju glavna svjetska ležišta željeza.

Na porast razine kisika u atmosferi ukazuju tzv. crveni slojevi (eng. ''red beds''), kojima crvenu boju daje mineral [[hematit]] (<tt>Fe2O3</tt>), koji nastaje potpunom oksidacijom željezovitih minerala.
U razdoblju između 2,2 – 1,8 milijardi godina na nekim mjestima taložile su se trakaste željezovite formacije, a na drugim crveni slojevi, što ukazuje na neravnomjernu raspodjelu kisika u atmosferi. Međutim, u naslagama mlađim od 1,8 milijardi godina nisu prisutne trakaste željezovite formacije.
{{Proterozoik}}
{{Eoni}}

{{Mrva-geol}}

[[Kategorija:Eoni (geologija)]]
[[Kategorija:Proterozoik]]

Proterozoik - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica