WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T00:38:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 00:38, 2. prosinca 2021.
Redak 82:		Redak 82:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	#{{~~cite~~ web\|title=Ispovjed\| url=https://sites.google.com/site/doctrinalbase/ispovijed}} Google Books, 14. ožujka 2018.		#{{Citiranje web\|title=Ispovjed\| url=https://sites.google.com/site/doctrinalbase/ispovijed}} Google Books, 14. ožujka 2018.
	# [http://m.dw.com/hr/razlike-katoličke-i-protestantske-crkve/a-15392242 Razlike katoličke i protestantske Crkve], DW, pristupljeno 14. ožujka 2018.		# [http://m.dw.com/hr/razlike-katoličke-i-protestantske-crkve/a-15392242 Razlike katoličke i protestantske Crkve], DW, pristupljeno 14. ožujka 2018.
	# [https://www.medjugorje-info.com/hr/duhovni-kutak/razlike-izmedu-protestanata-i-katolika Razlike između protestanata i katolika], Medjgorje-info, pristupljeno 14. ožujka 2018.		# [https://www.medjugorje-info.com/hr/duhovni-kutak/razlike-izmedu-protestanata-i-katolika Razlike između protestanata i katolika], Medjgorje-info, pristupljeno 14. ožujka 2018.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-25T05:53:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kršćanstvo}}
'''Protestantizam''' je općenit naziv za sva [[Kršćanstvo|kršćanska]] vjerska učenja koja su se odijelila od [[Katolicizam|katolicizma]] nakon [[Reformacija|reformacije]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Izvorno je bila obilježena naglašavanjem vjerovanja u opravdanje po vjeri, u svećenstvo svih svetih, odnosno vjernika i u autoritet [[Biblija|Biblije]]. Redom odbacaju [[Papa#Stav o papi u protestantskim crkvama|autoritet Pape]].

Glavne protestantske grupe su:

* [[Luterani|Evangeličko-luteranske crkve]],
* [[reformirane crkve]] (koristi se ponekad termin "kalvinisti"),
* [[Anglikanstvo|Anglikanci]],
* [[Evangeličke slobodne crkve]] sebe ubrajaju u protestantizam, a i vide se kao "nasljednike reformacije". Tu se, primjerice, pribrajaju adventisti, [[baptisti]], [[metodisti]] i [[evanđeosko-pentekostna crkva|evanđeosko-pentekostne crkve]].

Pored navedenih glavnih denominacija, nazivom "protestanti" obuhvaćene su i razne manje ili novije vjerske grupe poput [[Anabaptisti|anabaptista]], [[Indenpendentisti|independentista]], [[Kvekeri|kvekera]] (Društvo prijatelja), [[Metodisti|metodista]], [[Pentekostalizam|pentekostalaca]], [[Adventisti sedmog dana|adventista]] i vrlo velikog broja drugih.

Pod pojmom (prvobitno političkim) protestanti u užem smislu podrazumijevaju se pripadnici [[kršćanstvo|kršćanske]] [[konfesija|konfesije]] nastale na [[njemački jezik|njemačkom]] govornom području u vrijeme [[reformacija|reformacije]], pa se stoga povezuju prije svega sa [[Martin Luther|Martinom Lutherom]] i [[Philipp Melanchthon]]om, začetnicima [[Luterani|luteranstva]]; te sa [[Huldrych Zwingli|Huldrychom Zwinglijem]] i [[Jean Calvin|Jeanom Calvinom]] koji su reformaciju započeli u [[Švicarska|Švicarskoj]], i koji su začetnici druge osnovne protestantske grane - [[Kalvinizam|kalvinizma]]. Anglikanstvo je nastalo odcjepljenjem crkve u Engleskoj od Rima 1534. godine, kada je parlament proglasio kralja za poglavara crkve; u narednim desetljećima su anglikanci prihvatili znatne utjecaje protestantske teologije.

== Povijest ==

Pojam "protestanti" potječe od [[Speyerski protest|Speyerskog protesta]] [[evangelički staleži|evangeličkih staleža]] na mjesnoj skupštini Speyera koji se dogodio [[1529.]]: protestirali su protiv ukidanja Speyerske odluke iz [[1526.]] kojom je zemljama u kojima je provedena reformacija, bila obećana pravna sigurnost pozivajući se u svojim protestima na slobodu vjeroispovjesti za pojedinca. Iz religioznih i političkih razloga protestanti su bili stoljećima žrtve progona. Svjetovni vladari su se bojali za jedinstvo svojih katolicizmom prožetih područja vladanja, gdje se poistovjećivalo vlastito područje moći s područjem moći Pape. S druge strane, na područjima kojima su vladali protestanti svirepo su bili mučeni i ubijani brojni katolici samo zato što su priznavali papu kao svoga poglavara. Vrlo važan razlog velikog broja ratova je bio protestantizam. To su, recimo, [[Hugenotski ratovi]] u [[Francuska|Francuskoj]] ili [[Tridesetogodišnji rat]] koji je zahvatio cijelu [[Europa|Europu]], a naročito [[Njemačka|Njemačku]]. Tek [[Augsburški vjerski mir|Augsburškim vjerskim mirom]] [[1555.]] i [[Vestfalski mir|Vestfalskim mirom]] iz [[1648.]] je protestantizam zadobio konačno službeno priznanje.

=== Podjele i ekstremisti među protestantima ===

Za vrijeme širenja protestantizma došlo je do širenja i mnogih sljedbi među samim pripadnicima reformacije. Tako je [[1534.]] na vlast u Münsteru došao Jan Matthys, začetnik i propovjednik [[anabaptizam|anabaptizma]]. Iz grada je izgnao sve katolike, nakon što su ovoga propovjednika umjereniji sljedbenici odgovorili od ubijanja svih nepokornih. Konfiscirao je sva njihova dobra, prekrstio sve one koji su ostali u gradu, zabranio privatno vlasništvo, uključujući i posjedovanje novca, te spalio sve knjige osim Biblije. Matthysov nasljednik, Jan Bockelson, uveo je u Münsteru obaveznu [[poligamija|poligamiju]] i oženio se s 15 žena, među kojima i udovicom Matthysovom. Njegov suradnik Rothman zadovoljio se sa samo devet žena. Ovaj nasilno provođen zakon naišao je na snažan otpor. Pobuna je ugušena u krvi, a sve žene koje su odbile prisilno vjenčanje bile su podvrgnute strašnim mukama i pobijene.

Već za Lutherova života došlo je do oštrih podjela i sukoba među reformatorima. [[1552.]] sam je Luther intervenirao kako bi zaustavio ekstremizam Anreasa Bodensteina i krajnjih fanatika okupljenih oko Nicholasa Storcha koji su se nazivali abecedarijanima ili prorocima iz Zwickaua.

[[1525.]] dogodila se seljačka buna, koju je divljački ugušio Thomas Münster, a skupa s njime i Heinrich Pfeiffer. Luthera je to nagnalo na traženje pomoći državne vlasti u širenju reformacija, kako ne bi došlo do budućih sličnih ispada njegovih sljedbenika. No, podjele su se nastavile. [[1529.]] održan je »Razgovor u [[Marburg]]u«, gdje su se produbile razlike između Luthera i Zwinglija po pitanju [[Euharistija|Euharistije]]. Raskol između luterana i zvinglijevaca postao je konačan predstavljanjem Augsburške ispovijesti [[1530.]]


=== Podjele nakon Lutherove smrti ===

Zbog nedostatka središnje uprave i potpunog negiranja tradicije, te oslanjanja samo na vlastita tumačenja Biblije, među Lutherovim sljedbenicima nastavile su se podjele i nakon Lutherove smrti. Kao vođa protestantizma u to doba profilirao se [[Philipp Melanchton]] koji je zastupao umjerenu struju. Nasuprot njemu bili su puristi, među kojima je viđeniji bio i [[Matija Vlačić Ilirik]], te ubikvitarijanci Johannesa Brenza.

Bilo je i drugih struja, poput antonomijanaca Johanna Agricole, pravca »progresivnog posvećenja duše« Andreasa Hosemanna (Osiander), ili ektremne duhovne mistike Caspara Scwenckfelda von Ossiga.

Nakon [[1580.]] luteranski pravac protestantizma razvio se prema dogmatskom ustaljivanju i strogom obdržavanju izvanjskih pravila vjerničkoga života, što je dovelo do pojave pijetizma u 17. i 18. stoljeću, koji su predvodili Johannes Arndt, Philipp Jakob Spener i Jean de Labadie.

[[1817.]] Fridrih Vilhelm III. Pruski odredio je spajanje kalvinista i luterana u jednu Crkvu, što su potom slijedile i ostale njemačke države, no onda su se odvojili tzv. staroluterani.

Danas je prepoznatljiva podjela među starijim protestantskim zajednicima (eng. "mainline" ili "mainstream") među kojima su [[Luterani]], [[Kalvinizam|Reformirani]], [[Metodisti]] i [[Baptisti]], od velikog broja novijih protestantskih vjerskih zajednica, među kojima se ističu Pentekostalci. Međutim postoji razumijevanje među protestantima, da su njihove zajednice srodne.

=== Uloga protestanata u nacizmu ===

Za razliku od Rimokatoličke crkve - koja je sklopila konkordat s Hitlerovom vladom 1933. godine (Reichskonkordat), ali je u papinskog enciklici ''Mit Brennender Sorge'' iz 1937. god. također osudila nacističku ideologiju - protestanti nisu imali centralnu upravu koja je mogla nametnuti svoj stav prema vlasti. Neki protestanti podržali su dolazak Hitlera na vlast i izjednačavali su svoje nacionalne interese sa svojom vjerom. Tako je već [[1933.]] osnovana ''[[Njemačka evangelička Crkva]]'' (tzv. ''Deutsche Christen'', »Njemački kršćani«) kojima je na čelu bio »Reichsbischof« [[Ludwig Müller]] ([[1883.]] – [[1946.]]), a nauk joj je duboko bio utopljen u [[rasizam]] i glorificiranje [[arijanstvo|arijanske]] čistoće.

Međutim su mnogi vodeći protestantski teolozi, kao na primjer [[Paul Tillich]], odupirali su se pokušajima nacista da upotrijebe protestantske crkve za svoju propagandu. Znamenita osoba, pastor i teolog, [[Dietrich Boenhoffer]] je bio osoba koja se protivila nacističkom režimu te je platio životom. Naime, nacisti su ga osudili na smrt vješanjem pred sam kraj rata. Špekulira se o razini njegove upletenosti u pokušaju izvođenja atentata na Hitlera. Vjerojatno jedna od najistaknutijih osoba koja se protivila tom režimu na područjima gdje je bio vladajućim.

== Vjerski nauk i osobine ==

Protestanti sebe definiraju kao [[Kršćanstvo|kršćani]], a kao kršćane ih priznaju također i [[Katolička Crkva|katolici]] i [[Pravoslavlje|pravoslavci]]. Ispovijedaju svoju vjeru korištenjem [[Nicejsko vjerovanje|Nicejskog vjerovanja]] i sadržajima iz [[Biblija| Biblije]].

Obilježja protestantizma su stroga koncentriranost na [[Biblija|Bibliju]], te odbacivanje niza dogmi koje je razvilo crkveno učiteljstvo [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]]. Među njima je osobito nauk o oprostima vremenitih kazni u [[Čistilište|čistilištu]]: protestanti inzistiraju da se spasenje postiže samo po vjeri u spasenje po [[Isus Krist| Isusu Kristu]], veselju i razgovorima s Bogom, napornim učenjem i radom, pristojnošću i ljubaznošću, pomaganjem drugima i blagoslivljanjem obitelji, prijatelja i neprijatelja (da bi im Jahve bio u mogućnosti reći u čemu su pogriješili).

Od [[Sakramenti|sakramenata]], protestanti priznaju jedino krštenje i Gospodnju večeru; pri tome u služenju Gospodnje večere (euharistije) sudjeluju svi vjernici, a ne samo svećenici i pastori - protestanti nikako ne priznaju ikakve sakrament [[Sveti red|svećeničkog reda]]. Odbacuju hostije, miješanje bilo kakve strane vjere sa kršćanstvom, a većina njih odbacuje slike i kipove. Protestanti često popuštaju i poštuju pravila i mole za vlast te daju sirotinji hranu, pića, robu, mobitele i igračke tako da ih nitko ne vidi. Protestanti vjeruju da [[Jahve (Bog)| Jahve]] ima puno moderniju tehnologiju nego mi na Zemlji, te vjeruju da se današnjom tehnologijom često služi Sotona. Odbacuju misu jer vjeruju da su Crkva svi mi u ''"hramu Duha Svetoga"''.

Bogoslužje su protestanti od svojega odvajanja od Katoličke Crkve u 16. stoljeću vršili na narodnom jeziku. Osnova svih protestanata je veselje, upozoravanje i pomaganjem drugima, pjevanjem [[psalmi]] (jer vjeruju da ih to oslobađa od napada Sotone), protestanti vjeruju da ih veselje pomaže, a ne patnja i mučenja jer vjeruju da ih he Isus već izbavio iz patnji, kao što piše u [[Biblija| bibliji]]. U protestantskom [[Bogoslužje|bogoslužju]] se uglavnom stavlja naglasak na propovijed i glazbu; euharistijski aspekt je slabije izražen, ali i [[znanost]], [[izum| izume]] i druge uspjehe i sve svoje uspjehe posvećuju Bogu i Presvetom Trojsvu.

Novije protestantske crkve sadrže i bubnjeve, električne gitare, pojačala i slično kao glazbala korištena tokom bogoslužja. Kod svih protestanata nema [[Orgulje|orgulja]] uz propovijed, a u njihovim crkvama nema također ni slika i kipova - tako su i križevi uvijek bez prikaza Isusa ("korpus"), jer ne žele kršiti [[Deset Božjih zapovjedi]]. Pored toga, protestantske crkve su uglavnom skromnije i manje kićene od katoličkih i pravoslavnih, a javnih pokazivanja religioznosti izvan crkvenih prostora ([[proštenje]], [[procesije]]) gotovo da i nema, zato što žele biti skromni i pošteni prema drugim ljudima, ne žele da drugi ljudi budu ljubomorni i da oni budu pohlepni, već da se vidi po njihovim djelima.

Američki protestanti su potaknuli nastanak suvremene [[Vjerska tolerancija|vjerske tolerancije]] - te su odabrali da država koju su osnovali preferira većinom dvije vjere (protestantsku i katoličku vjeru) u SAD-u počelo tolerirati tek mnogo kasnije. U samoj Europi, većina protestantskih crkava je do novijeg vremena bila u uniji sa državom (te je, tipično, kralj bio šef vjerske zajednice; u Danskoj je tako i danas).

Sve protestantske denominacije dozvoljavaju pastorima i svećenicima da se žene, a neke dozvoljavaju da žene budu pastorice i svećenice. [[Pastor|Pastori]] uglavnom imaju vrlo visoko obrazovanje i služe predavanje u molitvenoj zajednici o [[Jahve (Bog)| Jahvi]], često se bave [[humanitarni rad| humanitarnim radom]], [[znanost| znanosću]] i [[ekonomija| ekonomijom]]. Protestanti za razliku od Katoličke i Pravoslavne Crkve nemaju biskupe i nadbiskupe.

Još jedna stvar, protestanti u svoj najomiljeniji klub ulažu dajući ključnim ljudima ideje i svoju kreaciju, te dajuci svoj doprinos dobivaju poštovanje i visoki menadžment. Često cijene ''male ljude'' i ''obične radnike'" koji naporno rade da bi doprinjeli, pa ih često savjetuju i daju im napojnice i veću plaću. Protestanti vrše usluge jednim drugima i često čitaju Bibliju.

== Poveznice ==
* [[Papa#Protestantske_crkve|Stav protestanata o poglavaru crkve]]
* [[Ispovijed#Stav protestanata|Protestantski nauk o oprostu grijeha]]
* [[Čistilište]]
* [[Istočni grijeh]]
* [[Kršćanstvo]]
* [[Kršćanska crkva]]
* [[Kršćanske denominacije]]
* [[Ekumenizam]]
* [[Katolicizam]]
* [[Pravoslavlje]]
* [[Anglikanstvo]]

== Izvori ==
#{{cite web|title=Ispovjed| url=https://sites.google.com/site/doctrinalbase/ispovijed}} Google Books, 14. ožujka 2018.
# [http://m.dw.com/hr/razlike-katoličke-i-protestantske-crkve/a-15392242 Razlike katoličke i protestantske Crkve], DW, pristupljeno 14. ožujka 2018.
# [https://www.medjugorje-info.com/hr/duhovni-kutak/razlike-izmedu-protestanata-i-katolika Razlike između protestanata i katolika], Medjgorje-info, pristupljeno 14. ožujka 2018.
# [https://www.novizivot.net/2015/06/23/tko-su-dakle-ti-protestanti/amp/ Tko su dakle ti protestanti], Novi Život, pristupljeno 14. ožujka 2018.
# [https://www.novizivot.net/2016/01/15/protestanti-i-rimokatolici-u-cemu-je-razlika/amp/ Protestanti i Rimokatolici - u čemu je razlika] Novi Život, provjereno 14. ožujka, 2018.
# [https://www.gotquestions.org/Hrvatski/razlike-katolici-protestanti.html Razlike katolici - protestanti], Got Questions, pristupljeno 14. ožujka 2018.

{{Portal Kršćanstvo}}

[[Kategorija:Reformacija]]

Protestantizam - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica