Pset - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-24T08:28:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 08:28, 24. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Pset'''-->'''~~Županija Pset''' ili '''Pesenta''' predstavlja jednu od 11 najstarijih u teritorijalnoj podjelu [[Primorska Hrvatska (kneževina)\|Primorske Hrvatske]] i okolnih krajeva. Popis ovih županija donosi [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''De administrando imperio'' ([[O upravljanju carstvom]]), i odnosi se na [[9. stoljeće\|9.]] ili početak [[10. stoljeće\|10. stoljeća]],		Županija Pset''' ili '''Pesenta''' predstavlja jednu od 11 najstarijih u teritorijalnoj podjelu [[Primorska Hrvatska (kneževina)\|Primorske Hrvatske]] i okolnih krajeva. Popis ovih županija donosi [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''De administrando imperio'' ([[O upravljanju carstvom]]), i odnosi se na [[9. stoljeće\|9.]] ili početak [[10. stoljeće\|10. stoljeća]],

	{{citat\|Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 županija, a to su: Hlebiana (ή Χλεβίανα), Tzenzena (ή Τζένζηνα), Emota (τα "Ηµοτα), Pleba (ή Πλέβα), '''Pesenta (ή Πεσέντα)''', Parathalassia (ή Παραθαλασσία), Brebere (ή Βρεβέρη), Nona (ή Νόνα), Tnena (ή Τνήνα), Sidraga (ή Σίδραγα), Nina (ή Νίνα), a njihov [[ban]] (''boanos'') ima (u vlasti) Kribasan, Litzan, Goutzeska\|De administrando imperio, 30}}		{{citat\|Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 županija, a to su: Hlebiana (ή Χλεβίανα), Tzenzena (ή Τζένζηνα), Emota (τα "Ηµοτα), Pleba (ή Πλέβα), '''Pesenta (ή Πεσέντα)''', Parathalassia (ή Παραθαλασσία), Brebere (ή Βρεβέρη), Nona (ή Νόνα), Tnena (ή Τνήνα), Sidraga (ή Σίδραγα), Nina (ή Νίνα), a njihov [[ban]] (''boanos'') ima (u vlasti) Kribasan, Litzan, Goutzeska\|De administrando imperio, 30}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-13T11:59:37Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 11:59, 13. studenoga 2021.
Redak 9:		Redak 9:
	Prema raznim, uglavnom sudskim, dokumentima iz 14. i 15. stoljeća poznato je nekoliko plemenitaških rodova koji su imali svoje posjede u župi Pset, a bili su iz plemena [[Kolonići\|Kolunić]]. U plemenu Kolunić bilo je više zadruga ili hiža - obitelji. Iz 15. stoljeća, pored 11 poznatih kuća, najpoznatija je zadruga ili hiža Mišljenovića od Kolunića, čiji je predak poznat iz jedne povelje 1325. godine. Drugi poznati plemenitaški rod (hiža) u 15. stoljeću u župi Pset bili su [[Perušići]]. Blagajnik kralja Vladislava II. zabilježio je 1495. godine da je isplatio određenu sumu novca Gašparu Perušiću za očuvanje njegovog grada Bjelaja (u originalu Belay). Treći poznati rod bili su [[Oršići\|Oršići]] iz Drinića koji su osnovali naselje [[Slavetić]]i kod Karlovca po kojem su se i oni prozvali.		Prema raznim, uglavnom sudskim, dokumentima iz 14. i 15. stoljeća poznato je nekoliko plemenitaških rodova koji su imali svoje posjede u župi Pset, a bili su iz plemena [[Kolonići\|Kolunić]]. U plemenu Kolunić bilo je više zadruga ili hiža - obitelji. Iz 15. stoljeća, pored 11 poznatih kuća, najpoznatija je zadruga ili hiža Mišljenovića od Kolunića, čiji je predak poznat iz jedne povelje 1325. godine. Drugi poznati plemenitaški rod (hiža) u 15. stoljeću u župi Pset bili su [[Perušići]]. Blagajnik kralja Vladislava II. zabilježio je 1495. godine da je isplatio određenu sumu novca Gašparu Perušiću za očuvanje njegovog grada Bjelaja (u originalu Belay). Treći poznati rod bili su [[Oršići\|Oršići]] iz Drinića koji su osnovali naselje [[Slavetić]]i kod Karlovca po kojem su se i oni prozvali.

	O životu iz tih vremena svjedoče ostaci srednjovjekovne crkve Sv. Đurđa (Panađur) koju neki datiraju u 14. stoljeće, a neki povjesničari možda i u 12. stoljeće. Proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]]. <ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2915 \|author=Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH\|title= Odluka o proglašenju arheološkog područja sa ostacima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Koluniću, općina Bosanski Petrovac, nacionalnim spomenikom BiH\|work=kons.gov.ba \|date=7. ožujka 2007.\|accessdate= 13. prosinca 2016.}}</ref>		O životu iz tih vremena svjedoče ostaci srednjovjekovne crkve Sv. Đurđa (Panađur) koju neki datiraju u 14. stoljeće, a neki povjesničari možda i u 12. stoljeće. Proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]]. <ref>{{Citiranje weba \|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2915 \|author=Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH\|title= Odluka o proglašenju arheološkog područja sa ostacima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Koluniću, općina Bosanski Petrovac, nacionalnim spomenikom BiH\|work=kons.gov.ba \|date=7. ožujka 2007.\|accessdate= 13. prosinca 2016.}}</ref>

	Navedene najpoznatije obitelji iz plemena Kolunića, kao i druge, manje poznate, počele su se preseljavati sa svojih posjeda u Psetu dalje na zapad i sjever, po padu Bosne pod osmansku vlast 1463. godine, a sve jača preseljenja uslijedila su iza [[Krbavska bitka\|Krbavske bitke]] 1495. godine.		Navedene najpoznatije obitelji iz plemena Kolunića, kao i druge, manje poznate, počele su se preseljavati sa svojih posjeda u Psetu dalje na zapad i sjever, po padu Bosne pod osmansku vlast 1463. godine, a sve jača preseljenja uslijedila su iza [[Krbavska bitka\|Krbavske bitke]] 1495. godine.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T05:07:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Županija Pset''' ili '''Pesenta''' predstavlja jednu od 11 najstarijih u teritorijalnoj podjelu [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] i okolnih krajeva. Popis ovih županija donosi [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''De administrando imperio'' ([[O upravljanju carstvom]]), i odnosi se na [[9. stoljeće|9.]] ili početak [[10. stoljeće|10. stoljeća]],

{{citat|Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 županija, a to su: Hlebiana (ή Χλεβίανα), Tzenzena (ή Τζένζηνα), Emota (τα "Ηµοτα), Pleba (ή Πλέβα), '''Pesenta (ή Πεσέντα)''', Parathalassia (ή Παραθαλασσία), Brebere (ή Βρεβέρη), Nona (ή Νόνα), Tnena (ή Τνήνα), Sidraga (ή Σίδραγα), Nina (ή Νίνα), a njihov [[ban]] (''boanos'') ima (u vlasti) Kribasan, Litzan, Goutzeska|De administrando imperio, 30}}

Prema spisu crkvenog sabora u [[Split]]u iz 1185. godine, koji je pronašao [[Franjo Rački]], župa Pset je pripadala u crkvenom pogledu [[knin]]skoj biskupiji. Središnji dio srednjovjekovne župe Pset obuhvatalo je [[Petrovačko polje|Petrovačko]] i [[Bravsko polje]]. Na zapadu se prostirala do [[Plješivica|Plješivice]] i rijeke [[Una|Une]], na istoku do rijeke [[Sana|Sane]], a na jugu negdje oko [[Drvar]]a i rijeke [[Unac|Unca]].<ref> [http://www.academia.edu/23030217/The_Location_of_Constantine_Porphyrogenitus_%CF%84%E1%BD%B0_%E1%BC%AC%CE%BC%CE%BF%CF%84%CE%B1]</ref>

Prvi poznati župan koji je upravljao župom Pset u kraljevo ime bio je Dionizije koji se spominje u jednom spisu iz 1266. godine. Od 1276. - 1280. župu drže [[Babonići]], a zatim knezovi Blagajski. U to vrijeme prostrana župa dijelila se na dvije manje ''comitatus župe'', Veliki i Mali Pset, svaka sa sjedištem u kraljevskom gradu. Gdje su se nalazila ta dva kraljevska grada u župi Pset nije ni do danas poznato. Potkraj 13. stoljeća krajevima do preko [[Vrbas]]a vladaju knezovi [[Šubići]] od [[Bribir]]a.

Prema raznim, uglavnom sudskim, dokumentima iz 14. i 15. stoljeća poznato je nekoliko plemenitaških rodova koji su imali svoje posjede u župi Pset, a bili su iz plemena [[Kolonići|Kolunić]]. U plemenu Kolunić bilo je više zadruga ili hiža - obitelji. Iz 15. stoljeća, pored 11 poznatih kuća, najpoznatija je zadruga ili hiža Mišljenovića od Kolunića, čiji je predak poznat iz jedne povelje 1325. godine. Drugi poznati plemenitaški rod (hiža) u 15. stoljeću u župi Pset bili su [[Perušići]]. Blagajnik kralja Vladislava II. zabilježio je 1495. godine da je isplatio određenu sumu novca Gašparu Perušiću za očuvanje njegovog grada Bjelaja (u originalu Belay). Treći poznati rod bili su [[Oršići|Oršići]] iz Drinića koji su osnovali naselje [[Slavetić]]i kod Karlovca po kojem su se i oni prozvali.

O životu iz tih vremena svjedoče ostaci srednjovjekovne crkve Sv. Đurđa (Panađur) koju neki datiraju u 14. stoljeće, a neki povjesničari možda i u 12. stoljeće. Proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]]. <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2915 |author=Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH|title= Odluka o proglašenju arheološkog područja sa ostacima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Koluniću, općina Bosanski Petrovac, nacionalnim spomenikom BiH|work=kons.gov.ba |date=7. ožujka 2007.|accessdate= 13. prosinca 2016.}}</ref>

Navedene najpoznatije obitelji iz plemena Kolunića, kao i druge, manje poznate, počele su se preseljavati sa svojih posjeda u Psetu dalje na zapad i sjever, po padu Bosne pod osmansku vlast 1463. godine, a sve jača preseljenja uslijedila su iza [[Krbavska bitka|Krbavske bitke]] 1495. godine.

Oršići iz Pseta su osnovali naselje [[Slavetić]]i kod Karlovca po kojem su se i oni prozvali. [[Gašpar Perušić|Perušići]] su osnovali današnje naselje istog imena u [[Lika|Lici]]. Neke obitelji su zadržale rodovska imena a neke su se u novom zavičaju zvale plemenskim imenom Kolunić. Poznat je i [[Martin Rota-Kolunić]], bakrorezac iz 16. stoljeća, rođen u [[Šibenik]]u.
Stara imena naselja na teritoriji ove nekada srednjovjekovne župe koja i danas postoje: Očijevo, [[Kolunić]], [[Veliki Cvijetnić|Cvijetnić]], [[Smoljana]], [[Bjelaj]] i [[Drinić]].

== Literatura ==
# [[Vjekoslav Klaić]], Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić, Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva, n.s. Sv. XV, Zagreb, 1928., 1-12.
# Nada Miletić, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 2, br. 11.17, 159., Izdavač Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988. - Crkvina (Panađur), Kolunić,

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://hrcak.srce.hr/file/76632 Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva] Vjekoslav Klaić: ''Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić'', , n.s. Sv. XV, Zagreb, 1928., str. 4.-5.

{{GLAVNIRASPORED:Pset}}
[[Kategorija:Starohrvatske županije|Pset]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac]]