WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T03:15:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{dz}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Psi
| slika = Coyote portrait.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = [[Kojot]] (''Canis latrans'')
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]]
| familia = '''Canidae'''
| familia_autorstvo = [[Johann Fischer von Waldheim|G. Fischer de Waldheim]], [[1817.]]
| razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]]
| razdioba = * ''[[Alopex]]''
* ''[[Atelocynus]]''
* ''[[Canis]]''
* ''[[Cerdocyon]]''
* ''[[Chrysocyon]]''
* ''[[Dhole|Cuon]]''
* ''[[Dusicyon]]''
* ''[[Fennecus]]''
* ''[[Lycalopex]]''
* ''[[Lycaon]]''
* ''[[Nyctereutes]]''
* ''[[Otocyon]]''
* ''[[Pseudalopex]]''
* ''[[Speothos]]''
* ''[[Urocyon]]''
* ''[[Vulpes]]''
}}

'''Psi''' (Canidae) su porodica unutar natporodice [[psolike životinje|psolikih životinja]]. U tu porodicu pripadaju [[prave lisice|lisice]], razne vrste poznate pod imenom "šakali", [[kojot]]i, [[vuk]]ovi, ali i [[domaći pas|domaći psi]]. Danas su rasprostranjeni na svim [[kontinent]]ima, ali ih prvobitno nije bilo u [[Australija|Australiji]], na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]], [[Madagaskar]]u i [[Antarktika|Antarktici]]. Međutim, danas su gotovo svuda udomaćeni, i to uz pomoć [[čovjek]]a.

Psi su se razvili u [[oligocen]]u na području [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] od životinje koja je bila veličine [[lisica|lisice]] a i potsjećala je na nju, samo što je još mogla uvlačiti pandže.

== Izgled i građa tijela ==
Građom tijela psi se na prvi pogled razlikuju bitno od [[mačke|mačaka]]. Svi psi su manji rastom od [[velike mačke|velikih mačaka]]. Tijelo im je vitko, a glava malena, izbočena [[njuška]] je tupa. Trup im je udubljen u slabinama, a noge visoke s malim šapama. ''Canidae'' imaju na stražnjim nogama po četiri potpuno razvijena prsta kao i četiri (''Lycaon'') odnosno pet (''Canis'', ''Cyon'', ''Icticyon'', ''Otocyon'') prstiju na prednjim šapama. Snažne pandže ne mogu uvući u šape, pa su tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom [[dlaka|dlakom]].

Imaju 42 [[zub]]a, pri tome uvijek po četiri pretkutnjaka s obje strane i u gornjoj i u donjoj vilici. Prema tome, potpuna zubna formula izgleda ovako:

{| style="margin: 0 0 0.5em 1em; border-collapse:collapse; text-align:center;" border="1" cellpadding="0"
|-
| '''3.1.4.2'''
|-
| '''3.1.4.3'''
|}

Formula prvih "mliječnih" zubi je: 3 1 3. Još mladi, članovi ove porodice nemaju kutnjake, dok kao odrasli imaju po dva u gornjoj i tri u donjoj čeljusti sa svake strane<ref>Vgl. St. G. Mivart: ''Monograph of the canidae''. London: R. H. Porter and Dulan, 1890. citirano u: Fox 1975.</ref>.

Imaju krupne [[oko|oči]], a [[uho|uši]] su im zašiljene i veće nego [[mačka|mačje]]. Ženke imaju brojne [[sisa|sise]] na prsima i trbuhu. Plodniji su od mačaka, i najčešće imaju četiri pa do devet mladunaca, iako su poznati i iznimni slučajevi od 18 pa i 23 mladunca u jednom okotu.

==Ponašanje==
Jedva je moguće donijeti zaključke o ponašanju ove porodice koje bi bilo zajedničko svim [[vrsta]]ma, jer se pojedini [[Rod (taksonomija)|rod]]ovi i vrste previše međusobno razlikuju. Na primjer, sve vrste ove porodice su po definiciji [[mesojed]]i i stoga svi imaju nagon lova i ubijanja, no on se značajno razlikuje već između [[vuk]]ova i [[domaći pas|domaćih pasa]]<ref>Vgl. o tome na primjer: Zimen 2003: 47-49 (Odjeljak ''Unterschiede zwischen Wolf und Hund'' - "Razlike između vuka i psa")</ref>.

Razlike u ponašanju između na primjer vukova i lisica izražene su već kod mladunaca u dobi između četvrtog i petog tjedna starosti. Zoolog Erik Zimen je promatrajući mladunce opazio, da mladi lisičići komade hrane prvo uzmu, i u okolici zakopaju, a tek nakon toga počnu s jelom; mladi vučići pak prvo pojedu koliko god mogu, i tek nakon toga počinju zakapati ostatke hrane<ref>Zimen 2003: 40-42 (Abschn. ''Unterschiede bei Wolf und Fuchs'').</ref>

Kao slično ponašanje kod svih Kanida [[Michael W. Fox]] opisuje uvod u socijalni susret pripadnika iste vrste. Susret počinje uzajamnim njušenjem genitalnog i analnog područja, kao dijelom i ušiju, njuške i analne žlijezde. Njušenje područja repne žlijezde opaženo je samo kod [[crvena lisica|crvenih]], [[arktička lisica|arktičkih]] i sivih lisica, rjeđe kod prerijskih vukova, a nikada kod domaćih pasa, jer oni vrlo rijetko uopće imaju repnu žlijezdu<ref>Fox 1975: 66 f.</ref>.

Dijelom su prepoznati isti obrasci ponašanja i između različitih vrsta; tako Fox opisuje uspješan poziv na igru između [[chihuahua|chihuahue]] i prerijskog vuka, uzajamno pokazivanje podređenosti između mladih kojota i vukova, kao i trenuci igre odraslog vuka i odrasle crvene lisice<ref>Fox 1975: 148 ff. (Odjeljak ''Zwischenartliche Verbindungen bei Caniden'' - "Veze između različitih vrsta kod Kanida")</ref>.

== Sistematika ==
Recentni [[psi]] mogu se podijeliti na [[tribus]] [[prave lisice|pravih lisica]] (Vulpini) i tribus [[pravi psi|pravih pasa]] (Canini). No, u tribusu pravih pasa ima više vrsta koje su vrlo slične lisicama.

Noviji rezultati istraživanja [[gen]]skih sekvenci dovode u pitanje taksonomsku klasifikaciju pojedinih Kanida. Trenutno, prihvaćena je podjela kako slijedi:

* Tribus [[Vulpini]]
** Rod ''Vulpes''
*** [[Crvena lisica]] (''[[Vulpes vulpes]]'')
*** [[Indijska lisica]] (''[[Vulpes bengalensis]]'')
*** [[Blanfordova lisica]] (''[[Vulpes cana]]'')
*** [[Kama (životinja)|Kama]] (''[[Vulpes chama]]'')
*** [[Stepska lisica]] (''[[Vulpes corsac]]'')
*** [[Tibetska pješčana lisica]] (''[[Vulpes ferrilata]]'')
*** [[Blijeda lisica]] (''[[Vulpes pallida]]'')
*** [[Ruppelova lisica]] (''[[Vulpes rueppelli]]'')
*** [[Prerijska lisica]] (''[[Vulpes velox]]'')
*** [[Pustinjska lisica]] (''[[Vulpes zerda]]'')
*** [[polarna lisica|Arktička ili polarna lisica]] (''[[Vulpes lagopus]]'')
** Rod ''Urocyon''
*** [[Siva lisica]] (''[[Urocyon argenteus]]'')
*** [[Otočna siva lisica]] (''[[Urocyon littoralis]]'')
** Rod ''Otocyon''
*** [[Dugouha lisica]] (''[[Otocyon megalotis]]'')
* Tribus [[Canini]]
** Rod ''Dusicyon''
*** [[Falklandski vuk|Falklandfuchs]] ([[Falklandski vuk]]) (''[[Dusicyon australis]]'')
** Rod ''Pseudalopex''
*** [[Kolpeo]] (''[[Pseudalopex culpaeus]]'')
*** [[Južnoamerička siva lisica]] (''[[Pseudalopex griseus]]'')
*** [[Darwinova lisica]] (''[[Pseudalopex fulvipes]]'')
*** [[Pampaska siva lisica]] (''[[Pseudalopex gymnocercus]]'')
*** [[Sechuranska lisica]] (''[[Pseudalopex sechurae]]'')
*** [[Sitnozubi pas]] (''[[Pseudalopex vetulus]]'')
** Rod ''Atelocynus''
*** [[Kratkouha lisica]] (''[[Atelocyon microtis]]'')
** Rod ''Cerdocyon''
*** [[Maikong]] (''[[Cerdocyon thous]]'')****
** Rod ''Speothos''
*** [[Kolumbijski divlji pas]] (''[[Speothos venaticus]]'')
** Rod ''Chrysocyon''
*** [[Grivasti vuk]] (''[[Chrysocyon brachyurus]]'')
** Rod ''Nyctereutes''
*** [[Kunopas]] (''[[Nyctereutes procyonoides]]'')
** Rod ''Cuon''
*** [[Azijski divlji pas]] (''[[Cuon alpinus]]'')
** Rod ''Lycaon''
*** [[Afrički divlji pas]] (''[[Lycaon pictus]]'')
** Rod ''[[Canis]]''
*** [[Sivi vuk]] (''[[Canis lupus]]''), uključuje [[domaći pas]], [[dingo]] (''Canis lupus dingo'') i crveni vuk (''Canis lupus rufus'')
*** [[Kojot]] (''[[Canis latrans]]'')
*** [[Zlatni čagalj]] (''[[Canis aureus]]'')
*** [[Crnoleđi čagalj]] (''[[Canis mesomelas]]'')
*** [[Prugasti čagalj]] (''[[Canis adustus]]'')
*** [[Etiopski vuk]] (''[[Canis simensis]]'')
*** †''[[Canis dirus]]''
Kladogram prema McKenna i Bellu (''Classification of mammals: Above the species level'', 1997.):

Canidae (psi)
|-- Vulpini
| |-- ''Vulpes'' (crvena lisica i drugi)
| `-- N.N.
| |-- ''Alopex'' (arktička lisica)
| `-- N.N.
| |-- ''Urocyon'' (sive lisica)
| `-- ''Otocyon'' (dugouha lisica)
|
`-- Canini
|-- N.N.
| |-- ''Dusicyon''
| `-- ''Pseudalopex''
|
`-- N.N.
|-- ''Chrysocyon'' (grivasti vuk)
`-- N.N.
|-- ''Cerdocyon'' (Maikong)
`-- N.N.
|-- ''Nyctereutes'' (kunopas)
`-- N.N.
|-- ''Atelocynus'' (kratkouha lisica)
`-- N.N.
|-- ''Speothos'' (kolumbijski divlji pas)
`-- N.N.
|-- ''Canis'' (vukovi i šakali)
`-- N.N.
|-- ''Cuon'' (azijski crveni pas)
`-- ''Lycaon'' (afrički divlji pas)

Kladogrami prema W. D. Matthewu (The Phylogeny of dogs, 1930) i R. H. Tedfordu (History of dogs and cats, 1978) dijelom u bitnom odstupaju od navedenog.

==Izvori i dokazi==
{{izvori}}

==Drugi projekti==
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Canidae
|commonscathr = Psi
|wikivrste = Canidae
|wikivrstehr = Psima
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Psi| ]]
[[Kategorija:Zvijeri]]

Psi - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica