WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T04:23:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Profanity.JPG|mini|Psovke se često ilustriraju prepoznatljivim [[simbol]]ima, [[ideogram]]ima ili znakovima koji ocrtavaju ljutnju]]

'''Psovka''' je [[uvreda|uvrjedljiva]] [[riječ]], [[sintagma]] ili [[rečenica]] koja nije prihvaćena u općim načelima [[bonton|bontona]] te se smatra nepristojnom i neprikladnom.

== Etimologija ==

Hrvatska riječ ''psovka'' dolazi od [[praslavenski jezik|prasl.]] ''pьsovati'' koja je srodna riječi ''pas'' ([[praslavenski jezik|prasl.]] i [[staroslavenski jezik|stsl.]] ''pьsъ'', od [[indoeuropski prajezik|ie.]] ''pis-'' = šaren), odnosno ''psovati'' je značilo "govoriti kome kao prema [[pas|psu]]".

== Razvoj i uporaba ==

U [[povijest]]i su psovke bile uglavnom u području [[blasfemija|blasfemije]], svetogrđa ili zazivanje [[bog|Božjeg]] imena uzalud. Izvorno su psovke bile [[tabu]] riječi koje su se potom proširile i profanizirale.

Danas su najčešće [[sinonim|sinonimi]] su za pojmove vezane uz [[spolni odnos|spolne odnose]] i [[spolni organi|spolne organe]].

U razgovornom se [[jezik|jeziku]] psovke rabe za izražavanje ljutnje, iznenađenosti, bijesa, iznerviranosti, a katkad i zadovoljstva, sreće i veselja. No, više od svega, psovke se koriste za vrijeđanje i naglašavanje pojedinih dijelova iskaza.

[[Koprolalija]] ([[grčki jezik|grč.]] κόπρος = izmet, λαλία = blebetanje, od ''lalein'' = govoriti) bolest je koja izaziva nenamjerno i nekontrolirano psovanje. Često se povezuje s [[Touretteov sindrom|Touretteovim sindromom]], ali ona čini samo 15 % simptoma.

== Jezici ==

Najčešća tematika psovanja varira od jezika do jezika. Zanimljivo je da katkad psovke gube svoja izvorna značenja sve češćom porabom (npr. u [[talijanski|tal.]] ''cazzo'' i ''fica'') te se devulgariziraju. Katkad govornici jezika riječima pridaju vulgarnije značenje kad te psovke izgovore stranci, kao primjerice kod [[Francuska|Francuza]] ili [[Španjolska|Španjolaca]]. Neke psovke u jednom jeziku mogu biti [[homonim]]i za obične riječi bez konotacija u drugom jeziku (npr. [[španjolski|španj.]] ''curva'' [kurva] zvuči kao slavenska riječ ''kurva'' za prostitutku) i obrnuto.

Najčešća tematika psovki:
* [[engleski]]: [[seks]], [[izmet]], [[seksualnost]] (pogotovo [[homoseksualnost]]), [[incest]], zelotizam i fanatizam te predrasude
* [[ruski]]: seks, a nakon sloma [[komunizam|komunističkog]] režima vraćaju se psovke vezane uz moralne tabue o religiji, zatim izmet i nepoštovanje autoriteta
* [[njemački]]: izjednačivanje [[ljudi]] sa [[životinje|životinjama]], seks, izmet, predrasude i fanatizam
* [[francuski]]: seks, izmet, [[religija]], [[rasizam]]
* [[talijanski]]: blasfemija, seks, osobno vrijeđanje (posebno majke)
* [[španjolski]]: seks, incest, homoseksualnost
* [[japanski]]: kršenje pravila pristojnosti
* [[kineski]]: seks, vrijeđanje rodbine

=== Hrvatski jezik ===

U [[hrvatski|hrvatskom]] jeziku psovke se uglavnom odnose na [[seks]], spolne organe, vrijeđanje rodbine, blasfemiju, izjednačavanje ljudi sa životinjama i slično.

Jedan je od najčešćih [[glagol]]a koji poprima razne oblike i izvedenice u psovkama glagol ''jebati''. Dolazi od [[indoeuropski prajezik|ie.]] ''*h3yebh-'' što je u [[sanskrt]]u dalo ''yabhati'', a u slavenskim jezicima izvedenice poput ''jebati'' u hrvatskom, ''jebać'' u [[poljski|poljskom]], ''ебать'' u [[ruski|ruskom]] i sl. Te su riječi srodne s [[grčki jezik|grč.]] [[riječ]]ju ''zephyros'' (povezano s vjerovanjem da zapadni vjetar donosi trudnoću). Neki smatraju da su ove riječi izvedene od korijena ''*bhu-'' što znači "biti", "rasti" i "graditi". Ovaj glagol dolazi u raznim oblicima poput ''jeb'o ti pas mater'' (česta povezanost rodbinskih i životinjskih odnosa), ''jebem ti'' (glagol + neki oblik [[osobne zamjenice]]) ili najčešća - ''jebi se''.

Također je jedna od češćih psovki i [[imperativ]]na konstrukcija ''mr'š u pizdu materinu'' s raznim varijacijama i brojevima (uz brojeve jedan, tri, pet), ali se opet vidi tematika rodbinskih odnosa i spolnih organa. Česti su i zazivi te izvedenice vezane uz spolne organe - ''kurac'', ''pizda'', ''pička'' koje osim nečeg lošeg mogu označavati i karakterne osobine.

''Kurac'' dolazi od [[staroslavenski jezik|stsl.]] (a vjerojatno i [[praslavenski jezik|prasl.]] ''kurъ'' što je značilo "[[pijetao]]". Poslije je dodan [[umanjenica|deminutivni]] nastavak te se dobio oblik ''kurьcь'' koji je u [[hrvatski jezik|hrv.]] vokalizacijom jerova dao ''kurac''. Vjerojatno dolazi od [[indoeuropski prajezik|ie.]] korijena ''kowr-'' = zavijati (usp. [[latinski jezik|lat.]] ''caurire''), ali moguće je da je nastao i [[onomatopeja|onomatopejom]]. Isti je odnos i u [[engleski|engleskom]] jeziku u kojem ''cock'' označava i [[penis]] (vulgarno) i pijetla. ''Kurcu'' je srodna i riječ ''kurba''' odnosno ''kurva'' ([[praslavenski jezik|prasl.]] ''*kury'', [[genitiv|G]] ''*kurъve'').

Također su u porabi i riječi za ženski spolni organ - ''pizda, pička'' i druge izvedenice ([[praslavenski jezik|prasl.]] ''*pizda''; [[litavski jezik|lit.]] ''pyzda'', [[albanski jezik|alb.]] ''pith'').

Najstarija hrvatska zabilježena psovka jest na [[glagoljica|glagoljici]] na margini zbornika: ''ebi ga vrag''.

== Književnost ==

* [[Katul]]: ''XVI. pjesma'' ([[1. stoljeće pr. Kr.]]) poznata je po svojoj vulgarnosti te nije prevođena sve do novijeg vremena. Katul upućuje pjesmu neznanim muškarcima, Furiju i Aureliju, vjerojatno konkurentnim pjesnicima, koji su mu se zamjerili rekavši da su mu [[stih]]ovi "mekani", odnosno slabićki.

<blockquote>
Pedicabo ego vos et irrumabo, 
Aureli pathice et cinaede Furi, 
qui me ex versiculis meis putastis, 
quod sunt molliculi, parum pudicum. 
Nam castum esse decet pium poetam 
ipsum, versiculos nihil necesse est; 
qui tum denique habent salem ac leporem, 
si sunt molliculi ac parum pudici, 
et quod pruriat incitare possunt, 
non dico pueris, sed his pilosis, 
qui duros nequeunt movere lumbos. 
Vos, quod milia multa basiorum 
legistis, male me marem putatis? 
Pedicabo ego vos et irrumabo. 
</blockquote>

To je bio jedan od najranijih književnoumjetničkih ostvarenja koja su uključivala izravne psovke. Poslije psovke postaju oznakom karakternih osobina, često ih se pridaje "nižim klasama" i imaju oznaju ocrtavanja govorne i društvene osobine:

* [[Vjenceslav Novak]]: ''[[Posljednji Stipančići]]''
<blockquote>''– U stranu, da vas vrag nosi! – vikne sada žestoko prvi kočijaš i stane bezobzirno švigati bičem nad glavama.''</blockquote>

U novije je vrijeme takva ekspresivnost česta u poeziji. Jedna od prvih novijih knjiga koja je objavljena s prostotama bio je [[James Joyce|Joyceov]] ''[[Uliks]]'', a [[filmska adaptacija]] je zabranjena u [[Irska|Irskoj]], među ostalim i zbog riječi ''fuck''.

== Poveznice ==

* [[vulgarizam]]
* [[tabu]]
* [[koprolalija]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://hrcak.srce.hr/file/344519 L. Badurina & N. Palašić: ''Komunikacijska funkcija psovke i pitanje njezine vulgarnosti''], u: CROATICA, Zagreb, XLIV (2020) 64: 97–114
* [http://www.insultmonger.com/swearing/index.htm Swearsaurus - psovke na svim jezicima]
* [http://www.notam02.no/~hcholm/altlang/ Alternativni rječnici - sleng, psovke, uvrjede i prostote diljem svijeta] {{eng oznaka}}
* [http://www.noctes-gallicanae.org/Obscena%20verba/Obscena_verba.htm ''Obscena verba'' - vulgarni latinski termini] {{fr}}
* [http://www.alternative-dictionaries.net/ Alternativni rječnici] {{eng oznaka}}

[[Kategorija: Sociologija]]
[[Kategorija: Retorika]]{{kat?}}

Psovka - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica