WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T06:46:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Chandra-crab.jpg|mini|desno|250px|Sastavljena optička/rendgenska slika [[Rakova maglica|Rakove Maglice]], koja pokazuje [[sinkrotronsko zračenje]] u okolnu maglicu pulsarskih vjetrova, koju pokreće ubrizgavanje [[magnetsko polje|magnetskih polja]] i čestica iz središnjeg pulsara.]]

[[datoteka:Pulsar 1.jpg|mini|desno|250px|Pulsar: 1.) [[neutronska zvijezda]], 2.) [[magnetsko polje]], 3.) [[os]] [[vrtnja|vrtnje]], 4.) [[magnetski pol]], 5.) [[radiovalovi]] usmjereni prema [[Zemlja|Zemlji]].]]

[[datoteka:PIA18848-PSRB1509-58-ChandraXRay-WiseIR-20141023.jpg|mini|250px|desno|Pulsar PSR B1509-58 je ustvari [[neutronska zvijezda]] kola se brzo okreće.]]

[[datoteka:Cycle of pulsed gamma rays from the Vela pulsar.gif|mini|desno|250px|Pulsirajuće [[Gama-čestica|gama-zrake]] koje dolaze s pulsara Vela.]]

'''Pulsar''' ([[Engleski jezik|eng]]., skraćeno od ''puls[ating] [st]ar'': pulsirajuća zvijezda) je vrsta [[neutronska zvijezda|neutronske zvijezde]], snažnoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] (oko 10<sup>8</sup> [[tesla|T]]) i brze [[vrtnja|vrtnje]], nazvane po strogo pravilnoj [[period]]ičnoj emisiji [[impuls]]a [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]]. Zračenje pulsara stiže do [[Zemlja|Zemlje]] na mahove (u pulsevima) jer [[magnetski pol]]ovi [[zvijezde]] nisu na istome mjestu na kojem se nalaze polovi vrtnje pa je Zemlja obasjana samo u jednom dijelu perioda vrtnje. Prvi pulsar, PSR B1919+21, kojemu je period rotacije 1,3373 [[sekunda|sekunde]], a udaljen je od Zemlje 2 283 [[Svjetlosna godina|svjetlosne godine]], otkrili su 1967. [[Jocelyn Bell Burnell|J. B. Burnell]] i [[Anthony Hewish|A. Hewish]]. Poznato ih je više tisuća. Najbrži je pulsar PSR J1748-2446ad (period rotacije 0,00139595 sekunde, udaljen od Zemlje 18 000 svjetlosnih godina), najbliži je PSR J0108-1431 (period rotacije 0,808 sekunde, udaljen od Zemlje 424 svjetlosne godine), a oko pulsara PSR B1257+12 (udaljenoga 1 000 svjetlosnih godina, s periodom rotacije 0,006219 sekunde) otkrivena su 3 [[Egzoplanet|planeta]]. Većina pulsara emitira [[Radiovalovi|radiovalove]], manji broj valove većih [[energija]], te [[Rendgenske zrake|rendgensko]] i [[Gama-čestica|gama-zračenje]]. Starenjem pulsari gube energiju, vrtnja im se usporava za približno milijunti dio sekunde godišnje, magnetsko polje slabi i nakon 10 do 100 milijuna godina postaju teško zamjetljive neutronske zvijezde. Najpoznatiji pulsar PSR B0531+21, s periodom vrtnje od 33 milisekunde, ostatak je [[eksplozija|eksplozije]] [[Supernova|supernove]] iz 1054., nalazi se u [[Rakova maglica|maglici Rakovici]], udaljen od Zemlje 6 500 svjetlosnih godina, a zrači u svim [[valna duljina|valnim duljinama]] oko 75 000 puta više energije nego [[Sunce]]. <ref> '''pulsari''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51084] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 11. veljače 2020.</ref> Nama pulsar, uslijed vrtnje i uskog snopa radiovalova, izgleda kao [[svemir]]ski [[svjetionik]], kao da pulsira. [[Astronom]]i koji su otkrili prvi pulsar mislili su da su otkrili prvi signal izvanzemaljske civilizacije.

== Nastanak pulsara ==

Prema današnjim teorijama o nastanku pulsara, oni nastaju iz sustava neutronske zvijezde i [[crveni div|crvenog diva]]. [[zvijezda|Zvijezde]] ulaze u fazu crvenog diva pri kraju svog života ([[Sunce]] za 5 milijardi godina), kada potroše zalihe [[vodik]]a i pređu na sagorijevanje [[helij]]a. Posljedica toga je širenje zvijezde na mnogostruko veći [[promjer]] (Sunce će se tada raširiti do [[Zemlja|Zemljine]] putanje). Kada se crveni div dovoljno raširi, neutronska zvijezda počne "krasti" njegovu [[atmosfera|atmosferu]], a [[plin]] koji pada na budući pulsar ubrzava njegovu vrtnju. Nakon što crveni div izgubi svoje vanjske slojeve, preostali dijelovi zvijezde postaju [[bijeli patuljak]], faza u [[Hertzsprung-Russellov dijagram|evoluciji zvijezde]] koja i inače slijedi, no nešto sporije bez pulsara u blizini.

Ako od neutronske zvijezde nastane pulsar, nastat će po slijedećem procesu: [[neutronska zvijezda]] se pri svom početku brzo rotira, no usporavaju s vremenom, no ta tijela koja se brzo rotiraju mogu emitirati zračenje – što mi sa [[Zemlja|Zemlje]] vidimo kao pulsirajuće svjetlo kako se zvijezda vrti – poput svjetla na svjetioniku koji se vrti. Zbog toga se ovakve zvijezde nazivaju još i pulsarima.

Nakon nekoliko milijuna godina rotacije, pulsari iscrpljuju evoju energiju i postaju normalne neutronske zvijezde. Tek nekoliko poznatih neutronskih zvijezda su pulsari. Znanstvenicima je poznato oko 1 000 pulsara, no vjerojatno se njihov broj u našoj galaksiji penje i do nekoliko stotina milijuna.<ref>{{Citiranje weba|url=https://geek.hr/znanost/clanak/neutronske-zvijezde/|title=Što su to neutronske zvijezde?|last=R|first=F.|date=2013-06-22|work=Znanost|language=hr|accessdate=2019-11-16}}</ref>

== Planeti oko pulsara ==
Neki pulsari mogu posjedovati planete. Prvi takav otkriven pulsar s planetima je [[PSR B1957+20]]. Zanimljiv je pulsar [[PSR 1257+12]], oko kojeg orbitiraju 3 planeta.

== Neutronske zvijezde ==
{{Glavni|Neutronska zvijezda}}

'''Neutronske zvijezde''' su zvijezde promjera približno 12 [[kilometar]]a, [[gustoća|gustoće]] usporedive s gustoćom [[Atomska jezgra|atomskih jezgara]], razvojna faza zvijezda velike mase nakon što su potrošile svoje [[nuklearno gorivo]] i eksplodirale kao [[supernove]]. Iako zvijezde u eksploziji velik dio svoje mase odbace u [[svemir]], preostale jezgre još su uvijek masivnije od Sunca (najčešće između 1,38 i 2,1 Sunčeve mase; pri većoj masi urušavanjem preostale jezgre nastale bi crne rupe, a pri manjoj masi [[bijeli patuljak|bijeli patuljci]]). Kada se jezgre zvijezda sažmu do promjera od približno 12 km nastaju neutronske zvijezde. [[Gravitacija|Gravitacijsko]] se urušavanje zaustavlja tek kada odbojne sile među česticama tvari postanu dovoljno snažne da se odupru daljnjemu sažimanju, tj. kada se [[proton]]i i [[elektron]]i stope u [[neutron]]e. U središtu neutronskih zvijezda [[tlak]] je toliko velik da je tvar promijenjena, a jezgre su atoma ogoljene. Pretpostavlja se da najveći dio unutrašnjosti neutronskih zvijezda ispunjava suprafluidna (suprafluidnost) neutronska tvar. Neutronske se zvijezde često u početku vrte velikom [[brzina|brzinom]], ali se s vremenom, kako gube [[energija|energiju]], usporavaju. Prve neutronske zvijezde otkrivene su kao [[pulsari]].

Teorijski model neutronske zvijezde osmislili su [[Walter Baade|W. Baade]] i [[Fritz Zwicky|F. Zwicky]] 1934., britanska astrofizičarka [[Jocelyn Bell Burnell|J. B. Burnell]] i [[Anthony Hewish|A. Hewish]] otkrili su 1967. prvi pulsar, američki astrofizičar [[Joseph Hooton Taylor|J. H. Taylor]] i američki fizičar [[Russell Alan Hulse|R. A. Hulse]] otkrili su [[Dvojna zvijezda|dvojni sustav]] neutronskih zvijezda PSR B1913+16, od kojih je samo jedna bila pulsar, a talijanska astronomkinja Marta Burgay prva je 2004. otkrila zvjezdani sustav dvaju pulsara.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Neutronska zvijezda]]
* [[Magnetar]]
* [[PSR 1257+12 A]]

== Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija: Zvjezdana astronomija]]
[[Kategorija: Radio astronomija]]

Pulsar - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica