https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Punilo 2026-05-24T08:08:27Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Punilo&diff=228798&oldid=prev 2021-10-17T05:06:33Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Punilo'''--&gt;[[datoteka:GreenPaintBucketRome.jpg|mini|desno|250px|Osušeni [[nalič]] zelene boje.]]<br /> <br /> '''Punilo''' je tvar koja se dodaje bojama i lakovima ([[nalič]]), kitovima i masama, sintetskim [[žbuka]]ma, umjetnomu [[mramor]]u, [[asfalt]]u, [[papir]]u, gumi, [[polimer]]nim materijalima, zubnim ispunama, kozmetičkim i drugim proizvodima, a određuje njihova reološka svojstva, mehaničku [[čvrstoća|čvrstoću]], [[tvrdoća|tvrdoću]], sjaj, propusnost vode i prozirnost, povećavaju masu i snizuju cijenu. Pretežito je to usitnjena, bezbojna [[minerali|mineralna tvar]] ([[kalcit]], [[kreda]], [[dolomit]], [[talk]], [[kaolin]], [[tinjac]], [[barijev sulfat|barit]], [[kremen]], dijatomejska zemlja) te analogni sintetski proizvod: taložni [[kalcijev karbonat]], [[barijev sulfat]] i taložni [[silicijev dioksid]], vrlo sitnih čestica, do [[Koloidni sustav|koloidnih izmjera]]. Prema veličini čestica mineralna se punila dijele na gruba (veća od 50 [[metar|μm]]), takozvana mikronizirana punila (pretežito 1 do 25 μm) i nanopunila (&lt; 0,01 μm). Od organskih su punila u uporabi sjeckana prirodna i sintetska vlakna i drvena piljevina, a u boje i lakove kao punila se dodaju i vrlo sitne šuplje kuglice od [[plastika|plastike]]. &lt;ref&gt; '''punila''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51098] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Punila za boje i lakove ==<br /> Punila su čvrste, najčešće anorganske tvari prirodnog ili sintetskog porijekla i vrlo različitog kemijskog sastava. Za razliku od [[pigment|pigmenata]] njihov je [[indeks loma]] manji od 1,7, a moć pokrivanja im je slabija. Punila nisu samo nadomjestak za skupe pigmente, već se naličima dodaju radi postizavanja nekih željenih optičkih ili mehaničkih svojstava, na primjer sjaj, reološka svojstva, čvrstoća prianjanja i trajnost filma, otpornost na [[abrazija|abraziju]], [[vlaga|vlagu]], atmosferske utjecaje i drugo. Najčešće su punila prirodna kao [[barijev sulfat]] (barit) i sintetski barijev sulfat (trgovačkog naziva permanentno bjelilo), [[karbonati]] [[kalcij]]a (kalcit, kreda, mramor, dolomit), zatim prirodni silikati kao što su milovka ([[talk]]), kaolin, pirofilit, te različiti [[oksidi]] [[silicij]]a. &lt;ref&gt; &quot;Tehnička enciklopedija&quot; ('''Boje i lakovi'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Materijali]]</div>

WikiSysop