WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T04:10:13Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 04:10, 3. studenoga 2021.
Redak 45:		Redak 45:

	== Vidi još ==		== Vidi još ==
	~~{{commonscat\|Blaca Hermitage}}~~
	* [[Pustinja (eremitorij)]]		* [[Pustinja (eremitorij)]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T12:20:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Pustinja_blaca_03_panzoom.png|mini|350px|Pustinja Blaca, otok Brač]]
'''Blaca''' ('''Pustinja Blaca'''), pustinjačko prebivalište ([[Pustinja (eremitorij)|eremitorij]]) oko 2 km sjeverno od istoimene uvale na južnoj obali [[Brač]]a.<ref>http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=44611</ref>

== Zemljopisni položaj ==
'''Pustinja Blaca''', nekada slavna [[Glagoljica|glagoljaška]] [[Pustinja (eremitorij)|pustinja]], a kasnije i [[zvjezdarnica]], nalazi se na istočnom obronku doline na južnoj strani otoka [[Brač]]a, između [[Bol (općina)|Bola]] i [[Milna (općina)|Milne]].

43° 17´35.50" N 16° 31´46.62" E

== Opći podatci ==
Prestavlja [[zaštićeno kulturno dobro]]. Pustinja Blaca kao zajednica poljičkih glagoljaša utemeljena je polovicom 16. st. pod špiljom Ljubitovicom u prodolini udaljenoj od mora. Niz kamenih dvokatnica sa crkvom obnovljen je u 18. i 19. st. i sačuvan sa cjelovitim građanskim interijerom, bogatim inventarom, astronomskim instrumentima, tiskarom, arhivom i knjižnicom. Uz stambeni dio sačuvane su gospodarske zgrade, pčelinjak, zagoni sa stoku i raznoliki alati. Pustinja Blaca je kao povijesni i kulturološki fenomen jedinstveni spomenik kulture i prirode u Hrvatskoj. <ref name="min-kulture-RH">[https://web.archive.org/web/20200603143938/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=409007659 ''Nerežišća, Pustinja Blaca''] Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 3. lipnja 2020. Pristupljeno 3. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Ime ==
Ime je vjerojatno motivirano blatom što ga čini povremena rječica za jakih kiša. Spominje se od [[1305.]] g..

== Povijest ==
[[Datoteka:Blaca, jeskynni poustevna a klaster, fungujici 1460 - 1962).jpg|230px|desno|thumb|Zgrade u Blaci.]]
U 15 st., kada su [[Osmansko carstvo|Turci]] napali, [[Poljica|poljički]] [[Glagoljsko bogoslužje|glagoljaši]] bježe na Brač, gdje im brački knez daje dozvolu za naseliti se. 1552. g. osnivaju redovničku zadrugu i počinju obrađivati zemlju koja im je poklonjena. 1570. g. dobivaju dozvolu za izgraditi samostan i crkvu, cijelo vrijeme povećavajući svoje posjede. Razvili su i trgovinu preko svoje uvale koju danas narod zove ''Popova vala''.

Nakon nekoliko nesreća (požar 1754. g.; velika krupa 1784. g.) gospodarstvo počinje slabiti, a broj [[pustinjak]]a je sve manji.

''Renesansno zdanje, prilično stradalo u požaru 1724., obnavljano je i proširivano prema baroknim uzorima tijekom 17. i 18. stoljeća i dodan mu je zvonik na preslicu. Biskup hvarsko-brački, razmotrivši molbu pustinjaka, izdao im je dopuštenje da mogu »sagraditi i napraviti Pustinju, i u njoj stanovati, moliti, posvećivati i pokoru činiti (…)«. Mogli su u svoje redove primati koga su htjeli, bez utjecaja bilo koje crkvene ili svjetovne institucije. Njezini članovi bili su i svećenici i svjetovnjaci koji bi nakon određenog vremena bili uzdignuti na stupanj subraće. Zajedno su sudjelovali u izboru starješine – na tri godine, s mogućnošću opetovanih izbora – koji je vodio brigu o svim članovima i zajedničkim poslovima. Ondje su bili još posluga i težaci, a vrlo često i gosti te putnici namjernici kojima je jedino upravitelj mogao dopustiti boravak. Vizitacija biskupa Petra Cedulina pustinji Blaca 12. srpnja 1621. potvrdila je da redovnici žive prema pravilu da su sva dobra braće zajednička. Pravilnik je sačuvan u hrvatskoj redakciji koju je načinio i 1897. u vlastitoj tiskari objavio don Nikola Miličević, upravitelj pustinje.''<ref>http://www.matica.hr/HRRevija/revija2010_2.nsf/AllWebDocs/Pustinja_Blaca_ [[Mirko Sardelić]], Pustinja Blaca, Broj 2-2010, 30. travnja 2010., ISSN 1330-2493 (pristupljeno 17. lipnja 2011.)</ref>

Dugo vremena je ova pustinja bila jedan od najjačih gospodarskih subjekata na otoku Braču.

Od 1862. do 1962. Blacima su upravljali svećenici Miličevići. Smrću posljednjeg od njih, don [[Nikola Miličević (astronom)|Nikole Miličevića]], ova se pustinja hrvatskih glagoljaša ugasila.

Odlukom Međunarodne astronomske unije od 2005. godine, dva su asteroida, otkrivena sa Zvjezdarnice Višnjan, dobila imena [[10241 Miličević|(10241) Miličević]] i [[10645 Brač|(10645) Brač]] u spomen i čast ovom izuzetnom mjestu.

== Spomenici ==
Ova mala pustinja ima veliku spomeničku vrijednost. Započela je kao kamenjem ograđena pećina, a pustinjaci su s vremenom nadograđivali prizemnice različitih namjena (kuhinje, podrumi, peći i sl.). U doba blagostanja građene su raskošne višekatnice. 1588. g. izgrađena je i [[Renesansa|renesansna]] crkvica, proširena u idućem stoljeću. U crkvi se nalaze 3 [[barok]]ne pale, a u pustinji slike iz [[Mletačka Republika|mletačke]] škole 17. st.

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-1553 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralno-profana graditeljska baština".<ref name="min-kulture-RH"/>

== Galerija ==
<gallery>
Slika:Flügel_emitage_blaca_brac_kroatien.JPG|Redovnički glasovir
Slika:Großes_teleskop_eremitage_blaca_brac_kroatien.JPG|Redovnički teleskop
Slika:Alte_schrift_eremitage_blaca_brac_kroatien.JPG|Stari rukopis
Slika:Grammophon_buchpresse_eremitage_blaca_brac_kroatien.JPG|Gramofon i tiskara
Slika:Alte_küche_eremitage_blaca_brac_kroatien.JPG|Stara samostanska kuhinja
Slika:Schule_eremitage_blaca_brac_kroatien.JPG|Samostanska učionica
Slika:Ziegen_eremitage_blaca_brac_kroatien.JPG|Samostansko kozarstvo
</gallery>

== Vidi još ==
{{commonscat|Blaca Hermitage}}
* [[Pustinja (eremitorij)]]

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Matica hrvatska}}

{{Predložak:Samostani u Republici Hrvatskoj}}
{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Astronomija u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zvjezdarnice]]
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]
[[Kategorija:Samostani u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Katoličanstvo u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Bol (Brač)]]
[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]

Pustinja Blaca - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica