https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Putun 2026-05-25T21:25:40Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Putun&diff=110594&oldid=prev 2021-09-07T03:38:34Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Putun'''--&gt;[[Datoteka:Map of Putun trade route and terminal-classc or early postclassic maya sites.jpg|mini|Putunska trgovačka ruta]]<br /> '''Mactun''' (Acalan Chontal, Amactun, Putun, Poton), indijanski narod iz skupine [[Chontal]]a koji je u vrijeme Osvajanja živio na jugu današnje [[Meksiko|meksičke]] države [[Campeche]] i u [[tabasco|Tabascu]] u zemlji koju su [[Asteci]] mazivali Acalan ('' 'land of the boats' ''; “the place of canoes.”). Ovaj kraj nalazio se na gornjim vodama rijeke koju su [[Španjolci]] nazivali Candelaria.<br /> <br /> Mactun Maya govorili su jezikom [[acalan]]. Svoju zemlju nazivali su Tamactun, a sami sebe Amactun ili Mactun uinicob (“Mactun men” ili “Mactun people”). Naziv Putun dobili su od [[Yucatec]]a Maya koji su njihov jezik nazivali &lt;tt&gt;Putun than&lt;/tt&gt; (jezik putun), a može se i odnositi i na stanovnike te provincije. U vrijeme konkviste provincija je imala 76 gradova i sela a njihov glavni grad bio im je [[Itzamkanac]], ali je njegova točna lokacija nepoznata, i služio je kao glavno središte njihovom vođi koj ise zvao [[Paxbolonacha]]. Grad je imao 900 - 1.000 ožbukanih kuća i bio je podijeljen na 4 četvrtine (chan tzucul cab), svaka sa gospodarom podređenim Paxbolonachi. Glavni vladar imaojre titulu Ahau, što se nalazi i kod Quiche Indijanaca. Njihovo najvažni grad u regiji [[Chontalpa]] bio je [[Potonchan]] kod ušća rijeke [[Grijalva]] kod grada [[Frontera]].<br /> <br /> Njihovo glavno božanstvo bio je Cukulchan (varijanta imena Kukulcan poznatog i kao [[Quetzalcoatl]]), a ostali značajni bogovi bili su [[Ikchaua]] (trgovački bog), Ix Chel, Tabay, i Cabtanilcab ili Cabtanilcabtun. Božica Ix chel bila je predmet polularnog kulta na otoku [[Cozumel]] koji su redovito posjećivali hodoćasnici iz Tabasca. Mjesto [[Tixchel]] u Tabascu koje su Čontali dvaputa okupirali prije osvajanja dobilo je ime po njoj&lt;ref&gt;[http://www.answers.com/topic/putun Putun]&lt;/ref&gt;.<br /> <br /> Narod koji je govorio jezikom acalan pripada starijoj skupini proto-Ch'olan, kažu [[Peter Mathews]] i Péter Bíró, koja se granala na dva ogranka, zapadni sa acalan, čiji je suvremeni nasljednik jezik chontal, i [[chol]] vlastiti. Drugi, istočni ogranak sa nestalim jezikom [[cholti]] (ch'olti') i živim [[chorti]] (Ch'orti') &lt;ref&gt;[http://research.famsi.org/mdp/mdp_mayahiero.html Peter Mathews and Péter Bíró]&lt;/ref&gt;.<br /> <br /> Postoje i teorije da su Putuni možda putovali sve do Georgije, gdje su navodno pronađene neke majanske riječi i glifovi među Indijancima [[Hitchiti]]&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/76800435/Mayan-Words-and-Glyphs-in-Hitchiti-Language-and-Swift-Creek-Pottery-Suggest-Ancient-Connection Mayan Words and Glyphs in Hitchiti Language and Swift Creek Pottery Suggest Ancient Connection]&lt;/ref&gt;. na Floridi postoje nazivi sa sličnim plemenskim imenima [[Potano]] i [[Ocale]] koje asociraju na Poton Indijance i provinciju [[Acalan]] u Meksiku.<br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1525/aa.1949.51.4.02a00170/pdf David H. Kelley]<br /> <br /> [[Kategorija:Mayan]]<br /> [[Kategorija:Meksički Indijanci]]</div>

WikiSysop