https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=RAMRAM - Povijest promjena2026-05-17T20:21:36ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=RAM&diff=9106&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-17T11:44:34Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''RAM'''-->{{Računalne memorije}}<br />
'''RAM''' (kratica od '''Random Access Memory''' - ''memorija s nasumičnim pristupom'') je oblik primarne [[računalo|računalne]] [[Računalna memorija|memorije]] čijem se sadržaju može izravno pristupiti, za razliku od sekvencijskih memorijskih uređaja kao što su magnetne vrpce, [[CD]] i [[DVD]] diskovi te [[tvrdi disk]]ovi, u kojima pristup određenom sadržaju ovisi o položaju čitača. RAM omogućuje upisivanje i čitanje podataka, za razliku od [[ROM]]-a, iz kojeg se podatci mogu samo čitati. U RAM se upisuju aktivni programi, te informacije potrebne za trenutačan rad računala. Ima mnogo veću memoriju od ROM-a<br />
<br />
== Općenito ==<br />
Računala koriste RAM za čuvanje programskog koda i podataka tijekom rada programa.Jedna od glavnih karakteristika RAM-a je taj da se pristup svim memorijskim lokacijama izvodi u jednakom vremenskom intervalu, za razliku od ostalih memorijskih komponenti koje imaju određeno vrijeme čekanja.<br />
<br />
U prošlosti, sistemi bazirani na [[elektronska cijev|elektronskim cijevima]] ponašali su se kao današnji RAM, ali su bili dosta nestabilni.<br />
<br />
Mnogi oblici RAM-a, za razliku od ostalih memorijskih uređaja, gube podatke kada je računalo ugašeno. Moderni RAM najčešće zapisuje podatke u obliku naboja unutar [[Električni kondenzator|kondenzator]]a kod dinamičke memorije, ili stanja [[bistabil]]a kod statičke memorije.<br />
Trenutačno se istražuju oblici RAM-a koji bi zadržali podatke i nakon gašenja računala, na primjer [[nanocijevi]], te memorija koja se bazira na efektu [[efekt magnetskog tunela|magnetskog tunela]].<br />
<br />
U ljeto 2003. pojavio se 128 kbit čip magnetskog RAM-a, veličine 0,18 mikrona. Tehnologija MRAM-a bazira se na efektu magnetskog tunela. U lipnju 2004., tvrtka Infineon prikazala je prototip MRAM memorije od 16 Mbita veličine 0,18 mikrona.<br />
Što se tiče [[nanocijevi]], tvrtka Nantero je 2004. proizvela funkcionalan prototip od 10 GB.<br />
Dijelovi RAM-a mogu se i particionirati tako da imaju oblik i funkciju tvrdog diska, takozvani [[ramdisk]].<br />
<br />
Većina računala ima između 128 MB i 8 GB RAM-a.<br />
<br />
== Tipični oblici RAM-a ==<br />
[[Datoteka:RAM n.jpg|mini|Vrste RAM-a, od vrha prema dnu: DIP, SIPP, SIMM 30 pin, SIMM 72 pin, DIMM, RIMM]]<br />
<br />
*[[SRAM]] ''(Static RAM'' - "statički RAM")<br />
*[[NVRAM]] ''(Non-Volatile RAM)''<br />
*[[DRAM]] ''(Dynamic RAM'' - "dinamički RAM")<br />
**[[Fast Page Mode DRAM]]<br />
**[[EDO RAM]] ''(Extended Data Out DRAM)''<br />
**[[SDRAM]] ''(Synchronous DRAM)''<br />
***[[DDR SDRAM]] ''(Double Data Rate Synchronous DRAM)''<br />
***[[RDRAM]] ''([[Rambus]] DRAM)''<br />
<br />
== Netipični oblici RAM-a ==<br />
* [[Dual-ported RAM]]<br />
* [[Video RAM]] ili [[VRAM]]<br />
* [[WRAM]]<br />
* [[MRAM]]<br />
* [[FeRAM]]<br />
<br />
== RAM moduli ==<br />
RAM se proizvodi u obliku tiskanih pločica s integriranim krugovima. Najčešće su u obliku ''plug-in'' modula.<br />
Standardni moduli su:<br />
* '''Single in-line memory module''' ([[SIMM]])<br />
* '''Dual in-line memory module''' ([[DIMM]])<br />
* [[Rambus]] moduli su zapravo [[DIMM]] moduli, ali se najčešće zovu [[RIMM]]<br />
<br />
== Vidi još ==<br />
{{commons|RAM}}<br />
* [[ROM]]<br />
<br />
[[Kategorija:Sklopovlje]]<br />
[[Kategorija:Kratice]]</div>WikiSysop