<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=ROM</id>
	<title>ROM - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=ROM"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=ROM&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-20T07:10:55Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=ROM&amp;diff=9107&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=ROM&amp;diff=9107&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-17T11:44:44Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''ROM'''--&amp;gt;[[Datoteka:ROMchip.jpg|mini|desno|300px|Tipičan primjer ROM čipa]]&lt;br /&gt;
'''ROM''' (skraćeno od engl. '''Read-Only Memory''' – [[Računalna memorija|memorija]] iz koje se podatci mogu samo čitati). Koristi se kao medij za pohranu [[podatak]]a u [[računalo|računalima]]. Zbog toga što se na ovakav [[medij (informatika)|medij]] podatci ne mogu (na jednostavan način) zapisivati, njegova upotreba je najčešća kod distribucije [[firmware|firmver]]a (vrste [[softver]]a što je u uskoj vezi s [[računalni hardver|računalnim hardverom]], gdje nema potrebe za čestim ažuriranjem).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Današnji [[poluvodič]]ki ROM ima tipičan oblik [[integrirani krug|integriranog kruga]], ono što obično zovemo &amp;quot;čip&amp;quot;, a razlikujemo ga od ostalih &amp;quot;čipova&amp;quot; često samo po upisanim oznakama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Primjena ==&lt;br /&gt;
Mnogi [[mikrokontroler]]i objedinjuju na jednom [[integrirani krug|čipu]] ROM program, jezgru [[procesor (računarstvo)|procesor]]a, neke intergrirane [[periferna jedinica|periferne jedinice]] i [[RAM]]. Praktično svi [[mikroprogramiranje|mikroprogramirani]] procesori imaju na istom čipu neku vrstu ROM-a koji sadrži kontrole.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U ranim [[1980-ih|1980-im]], kućna računala su imala kompletan [[operacijski sustav]] na ROM-u. Potreba za nadogradnjnom tada je iziskivala zamjenu starog čipa novim korištenjem [[lemilo|lemila]] i sličnih alata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Igraća konzola|Konzole za igranje]] od 1970-ih do sredine 1990-ih godina su kao primarni način distribuiranja [[softver]]a koristile ROM upakiran u plastična kućišta. Ovaj način bio je u primjeni i kod nekih kućnih računara. Od 2000. godine, samo ručne konzole za igranje koriste ovakva kućišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno postoji tendencija smještanja softvera na diskove umjesto na ROM. Ovo omogućava lakše izmjene, a ni operativni sustavi se više gotovo uopće ne smještaju na ROM. Ipak, ROM je zadržao svoju primjenu kod računala, npr. za smještaj [[BIOS]]a, ali i tu u svojoj modificiranoj inačici - [[Flash-ROM]]. [[Mobilni telefon]]i i neki drugi ručni elektronski uređaji koji barataju podatcima također koriste ROM ili [[flash memorija|flash memoriju]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od razloga zbog kojih je ROM još uvijek u upotrebi je brzina - [[magnetni disk]]ovi su mnogo sporiji. Drugi je činjenica da se upravljački program potreban za rad diska ne može nalaziti na samom disku. Zato je [[BIOS]] još uvijek na ROM-u. Uz ovo, [[mrežna karta|mrežne]] i [[Grafička kartica|grafičke karte]] neke svoje osnovne funkcije implementiraju preko softvera pohranjenog na ROM-u. Dalje, u posebno teškim radnim uvjetima (vibracije, veliko ubrzanje), gdje su diskovi neprimjenljivi zbog svoje osjetljivosti, ROM je nezamjenljiv.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vrste ==&lt;br /&gt;
Kod klasičnih ROM čipova, podatci se na njih upisuju tijekom samog procesa proizvodnje i kasnije se ne mogu mijenjati. Ali, ima i drugih vrsta ROM-a kod kojih je to moguće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*[[PROM (računalstvo)|PROM]] (skraćeno od engl. ''Programmable Read-Only Memory'') koji se mogu programirati upotrebom posebnog uređaja - PROM programera. Često se prilikom upisivanja podataka na ovaj način kidaju unutrašnje veze, te se zbog toga PROM može samo jednom programirati.&lt;br /&gt;
*[[EPROM]] (engl. ''Erasable Programmable Read-Only Memory'') - njihov sadržaj se može brisati izlaganjem ultraljubičastom (UV) svjetlu a zatim upisati drugi putem EPROM programera. Broj izlaganja UV zrakama nije neograničen.&lt;br /&gt;
*[[EAROM]] (engl. ''Electrically Alterable Read-Only Memory'') - može mu se mijenjati sadržaj, dio po dio, ali nije dizajniran za česte izmjene te uglavnom figurira kao ROM. Koristi se kao oblik sigurne pohrane sistemskih postavaka. Zamijenio ga je [[CMOS]] [[RAM]] podržan napajanjem iz [[litijeva baterija|litijeva baterije]]. &lt;br /&gt;
*[[EEPROM]] (engl. ''Electrically Erasable Read-Only Memory'') u formi flash memorije; može im se cijeli sadržaj, ili samo dio, izbrisati električnim putem, zatim novi podatci upisati bez potrebe za vađenjem čipa van računala (digitalnih kamera, MP3 uređaja i sl.). Ovaj proces je ipak sporiji od upisivanja podataka u RAM ili čitanja iz bilo kojeg ROM-a.&lt;br /&gt;
* Primjenom blokade upisivanja podataka, memorija iz koje se mogu i čitati i u nju upisivati podatci, može se privremeno pretvoriti u memoriju iz koje se podatci mogu samo čitati.&lt;br /&gt;
* [[CD-ROM]] nije oblik elektroničkog ROM-a, već je to vrsta [[kompaktni disk|kompaktnog diska]]. Sa CD-ROM-a se može samo čitati, odatle i naziv. Kod CD-R može se pisati samo jednom, nakon toga samo čitati (slično kod PROM) i CD-RW, u koga se može više puta upisivati i čitati (kao EEPROM).&lt;br /&gt;
* Diodni matrični ROM, nekad ugrađivan u računale i kod tipkovnica za [[Računalni terminal|računale terminale]]. Programiranje se vršilo postavljanjem diskretnih [[poluvodič]]kih [[dioda]] na određenim mjestima na [[tiskana ploča|tiskanoj ploči]].&lt;br /&gt;
* Jedan oblik pred-poluvodičke ROM tehnologije bio je u primjeni kod [[NASA]]-inog svemirskog programa [[Projekt Apollo|Apollo]]. Programiranje se vršilo ručnim omotavanjem žice unutar i okolo [[ferit]]ne jezgre [[transformator]]a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Brzina ==&lt;br /&gt;
=== Brzina čitanja ===&lt;br /&gt;
Iako je tijekom vremena bilo razlika, današnji veliki RAM se čita brže nego veliki ROM. Iz tog razloga se sadržaj ROM-a često kopira u RAM a zatim iz njega čita (''shadowed'', npr. kod BIOS-a).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Brzina upisivanja ===&lt;br /&gt;
Kod onih vrsta ROM-a u koje se može upisivati, upisivanje je uvijek znatno sporije od čitanja i zahtijeva ili promjene napona ili prilagođavanje - džampera (engl. jumper - kratkospojnik/u računarskoj tehnici/).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Trajnost EEPROM/EAROM ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog toga što se podatci u njih upisuju prisilnim prolazom [[elektron]]a kroz [[Električni izolator|izolator]]ski sloj na plutajuću bazu [[tranzistor]]a, s vremenom se izolacija oštećuje. Kod starijih tipova EAROM-a, oštećenja su nastupala već poslije 1.000 upisivanja. Moderni EEPROM-i mogu pretrpiti od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća ciklusa. Pošto ovaj broj nije neograničen, kao i zbog njihovog ograničenog i skupog kapaciteta, nije vjerojatno da će flash ROM zamijeniti [[magnetni disk|magnetne diskove]] u skoroj budućnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čitanje nije ograničeno. Jedino se može dogoditi da &amp;quot;curenje električnog naboja&amp;quot; s tranzistora izazvano ionizirajućom radijacijom skrati upotrebni vijek EEPROM i EAROM-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Poluvodičke memorije]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>