WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T10:28:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:MillstoneHill.jpg|mini|desno|300px|Radar Millstone Hill [[1958.]]]]

[[datoteka:ADU-1000-3.jpg|mini|desno|300px|Rani planetarni [[radar]] [[ Pluton (složen) |Pluton]], [[SSSR]], [[1960.]] ]]

[[datoteka:Starfire Optical Range - sodium laser.jpg|mini|desno|300px|FASOR (eng.''Frequency Addition Source of Optical Radiation'') [[lidar]] koji koristi [[natrij]]eve [[Fraunhoferove linije|D2 linije]] za pobudu i otkrivanje [[natrij]]a u gornjoj [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]].]]

[[datoteka:Venus globe.jpg|mini|desno|300px|Mozaik radarskih slika površine [[Venera|Venere]].]]

[[datoteka:Asteroid-Kleopatra-radar.png|mini|desno|300px|Računalni model [[asteroid]]a [[216 Kleopatra|(216) Kleopatra]], temeljen na radarskoj analizi.]]

[[datoteka:Radar_images_and_computer_model_of_asteroid_1999_JM8.jpg|mini|desno|300px|Radarske slike i računalni model [[asteroid]]a [[1999 JM8]].]]

'''Radarska astronomija''' je dio [[Radio astronomija|radio astronomije]] koji uključuje aktivno istraživanje tijela [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] s pomoću [[radar]]a; [[mjerenje]]m [[Vrijeme (fizika)|vremena]] potrebnoga za povrat [[Radiovalovi|radio vala]] koji se odrazio od ispitivanoga [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]], kao i mjerenjem jakosti i [[polarizacija|polarizacije]] odraženoga radio vala. Razvijen u Drugom svjetskom ratu, [[radar]] je u [[astronomija|astronomiji]] najprije bio upotrijebljen za točno mjerenje Mjesečeve udaljenosti (madžarski i američki astronomi 1948.), njegova gibanja, te za praćenje [[meteor]]skih tragova. Otkriveni su dnevni [[Meteorski pljusak|meteorski rojevi]] i ustanovljeno je da svi [[meteor]]i pripadaju Sunčevu sustavu. Nadalje, određivane su udaljenosti [[planet]]a, [[period]]i njihove [[vrtnja|vrtnje]] (prvo točno mjerenje [[Merkur]]ova i [[Venera|Venerina]] perioda vrtnje), dimenzije, [[reljef]]ne značajke i svojstva [[tlo|tala]] na površinama planeta. Radari i radarski [[visinomjer]]i postavljani su na mnogim [[svemirske letjelice|svemirskim letjelicama]]. Do sada su tako ispitivani Venera i [[Mars]], [[Jupiterovi prirodni sateliti|sateliti Jupitera]] i [[Saturn]]a, te neki [[asteroid]]i ili [[planetoid]]i. <ref> '''radioastronomija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51476] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Radarska astronomija je tehnika promatranja obližnjih nebeskih tijela odražavajući [[Mikrovalovi|mikrovalove]] od ciljanih objekata i analizirajući [[refleksija|refleksije]]. Ovo se istraživanje provodi već šest desetljeća. Radarska astronomija razlikuje se od [[Radio astronomija|radioastronomije]] po tome što je potonje pasivno promatranje, a prvo aktivno. Radarski sustavi korišteni su za širok raspon studija Sunčevog sustava. Nadograđeni objekti, povećana snaga primopredajnika i poboljšani uređaji povećali su promatračke mogućnosti.

Radarske tehnike daju informacije nedostupne drugim sredstvima, poput ispitivanja [[Opća teorija relativnosti|opće relativnosti]] promatranjem [[Merkur|Merkura]] <ref>{{Cite conference|title=Radar and spacecraft ranging to Mercury between 1966 and 1988|last=Anderson, John D.|date=July 1990|publisher=Astronomical Society of Australia}}</ref> i pružanjem točne vrijednosti [[Astronomska jedinica|astronomske jedinice]]. <ref name="SP4218">{{Citiranje knjiga|URL=https://history.nasa.gov/SP-4218/sp4218.htm|Title=NASA SP-4218: To See the Unseen - A History of Planetary Radar Astronomy|Chapter=Chapter 2: Fickle Venus|First=Andrew J.|Last=Butrica|Publisher=NASA|Date=1996}}</ref> Radarske slike pružaju informacije o oblicima i površinskim svojstvima čvrstih tijela, koja se ne mogu dobiti drugim tehnikama na tlu.

Oslanjajući se na snažne zemaljske radare (do jednog [[MW]] <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.naic.edu/~nolan/radar/radarstatus.html|title=Arecibo Radar Status|author=|accessdate=22 December 2012}}</ref> ), radarska astronomija u stanju je pružiti izuzetno točne [[Astrometrija|astrometrijske]] informacije o strukturi, sastavu i kretanju tijela Sunčevog sustava. <ref>{{Citiranje weba|url=http://echo.jpl.nasa.gov/introduction.html|title=Asteroid Radar Research Page|author=Ostro|first=Steven|date=1997|publisher=JPL|accessdate=22 December 2012}}</ref> To pomaže oblikovanju dugoročnih predviđanja utjecaja [[asteroid]]a i [[Zemlja|Zemlje]], kao što ilustrira nebesko tijelo [[99942 Apophis|99942 Apopis]]. Konkretno, [[optika|optička]] promatranja mjere gdje se tijelo pojavi na [[nebo|nebu]], ali ne može mjeriti udaljenost s velikom točnošću (oslanjanje na [[Paralaksa|paralaksu]] postaje teže kad su predmeti mali ili slabo osvijetljeni). Radar, s druge strane, izravno mjeri udaljenost do tijela (i koliko se brzo mijenja). Kombinacija optičkih i radarskih promatranja obično omogućava predviđanje [[putanja]] ([[orbita]]) barem desetljećima, a ponekad i stoljećima u budućnost.

Razvoj radioastronomije te izgradnja velikih [[Radioteleskop|radioteleskopa]] omogućili su radarska promatranja površine planeta. Odbijanjem radiovalova i proučavanjem njihovih karakteristika moglo se doći do zaključka o grubosti površine, to jest da li je prekrivena finim pijeskom ili krupnim [[stijena]]ma, te opaziti [[Topografija|topografiju]] terena. Grubost površine je posebno važan podatak jer je potrebna prilikom odabira mjesta slijetanja budućih landera, pogotovo kod Marsa i Venere. Postoje dva radarska astronomska postrojenja koja su u redovnoj upotrebi, [[Zvjezdarnica Arecibo|planetarni radar Arecibo]] i [[Zvjezdarnica Arecibo|radar]] Sunčevog sustava Goldstone.

== Prednosti ==
Prednosti radarske astronomije su:
* upravljanje atributima signala (to jest valna vremensko/frekventna [[modulacija]] i [[polarizacija]]);
* [[Razlučivost|razlučuje]] predmete u prostoru;
* precizno mjerenje uz kašnjenje Dopplerovog učinka ([[Crveni pomak|crveni]] ili [[plavi pomak]]);
* prodire gdje vidljiva [[svjetlost]] ne može;
* osjetljivost na visoke koncentracije [[Kovine|metala]] ili [[Led|leda]].

== Nedostaci ==
Maksimalni radarski domet u astronomiji je ograničen na [[Sunčev sustav]]. To je zato što se jačina [[Signal|signala]] strmoglavo smanjuje što je veća udaljenost do nebeskog tijela, malim udjelom padajućeg toka koji se odražava na tijelo i ograničenom snagom [[odašiljač]]a. <ref name="Hey">{{Citiranje knjiga|Last=Hey|First=J. S.|Title=The Evolution of Radio Astronomy|Publisher=[[Paul Elek]] (Scientific Books)|Edition=|Date=1973|Location=|Pages=|URL=|ID=}}</ref> Udaljenost na kojoj radar može otkriti nebesko tijelo proporcionalan je kvadratnom korijenu veličine tijela zbog ovisnosti o jakosti odjeka između jednog i više od udaljenosti do četvrtog. Radar može otkriti nešto oko 1  [[metar|km]] preko velikog dijela udaljenosti od 1 [[Astronomska jedinica|AJ]], ali za 8 - 10 AJ, [[udaljenost]] do [[Saturn]]a, potrebni su nam ciljevi širine najmanje stotine [[Kilometar|kilometara]]. Također je potrebno imati relativno dobre [[efemeride]] (astronomske tablice) nebeskih tijela prije nego što ga promatramo.

== Povijest ==
[[Mjesec]] je relativno blizu i vrlo brzo je počelo istraživanje Mjeseca radarom ubrzo nakon pronalaska [[Tehnika|tehnike]] [[1946.]] <ref>{{Citiranje časopisa|author=Mofensen|first=Jack|title=Radar echoes from the moon|url=http://www.eagle.ca/~harry/ba/eme/index.htm|date=April 1946|journal=Electronics|volume=19|pages=92–98}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|author=Bay|first=Zoltán|authorlink=Zoltán Lajos Bay|title=Reflection of microwaves from the moon|url=https://link.springer.com/content/pdf/10.1007/BF03161123.pdf|date=January 1947|journal=Hungarica Acta Physica|volume=1|issue=1|pages=1–22}}</ref> Mjerenja su uključivala površinsku hrapavost i kasnije mapiranje sjenovitih područja u blizini polova. Mjerenjem udaljenosti laserom ([[Lidar|lidarom]]), zraka kojega se odbija od [[Zrcalo|zrcala]] što su ga na Mjesecu postavili [[Astronaut|astronauti]] [[Apollo 11|Apolla 11]], ustanovljeno je da se Mjesec prosječno godišnje udaljava od Zemlje 3,8 [[Metar|cm]]. Na temelju toga opažanja postavljena je [[hipoteza]] da je Mjesec nastao sudarom Zemlje s [[Planetoid|planetoidom]] veličine [[Mars]]a prije više milijardi godina, te da će se, iako gravitacijski vezan za Zemlju, i dalje udaljavati. Takav postanak Mjeseca može objasniti sličnost njegova [[Geologija|geološkog]] sastava sa sastavom Zemlje. <ref>'''mjesec''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=41316] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

Sljedeća najlakša meta je [[Venera]]. To je bila meta od velike znanstvene vrijednosti, jer je mogla pružiti nedvosmislen način za mjerenje veličine [[Astronomska jedinica|astronomske jedinice]], koja je bila potrebna za početno polje međuplanetarne svemirske letjelice. Uz to su takve tehničke sposobnosti imale veliku vrijednost [[Odnosi s javnošću|odnosa s javnošću]] i izvrsna su demonstracija agencijama za financiranje. Dakle, postojao je znatan pritisak da se izvuče znanstveni rezultat iz slabih i bučnih podataka, što je postignuto teškom naknadnom obradom rezultata, koristeći očekivanu vrijednost da bi se znalo gdje treba tražiti. To je dovelo do ranih potraživanja (od Lincoln Laboratorija, [[Zvjezdarnica Jodrell Bank|Zvjezdarnice Jodrell Bank]] i [[Vladimir A. Kotelnikov|Vladimira A. Kotelnikova]] iz [[SSSR|SSSR-a]]), za koje se sada zna da su netočni. Svi su se oni međusobno složili oko uobičajene vrijednosti AJ u to vrijeme, 149 467 000 km . <ref name="SP4218">{{Citiranje knjiga|URL=https://history.nasa.gov/SP-4218/sp4218.htm|Title=NASA SP-4218: To See the Unseen - A History of Planetary Radar Astronomy|Chapter=Chapter 2: Fickle Venus|First=Andrew J.|Last=Butrica|Publisher=NASA|Date=1996}}</ref>

Prvo nedvosmisleno otkrivanje Venere radarom JPL je napravio [[10. ožujka]] [[1961.]]. JPL je uspostavio kontakt s planetom Venerom koristeći planetarni radarski sustav od 10. ožujka do [[10. svibnja]] 1961. Koristeći podatke o brzini i rasponu, nova vrijednost od 149598 500 ± 500 km je utvrđena za [[Astronomska jedinica|astronomsku jedinicu]]. <ref>
{{Citiranje časopisa|author=Malling|first=L. R.|title=Radar Measurements of the Planet Venus|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/5259664|date=October 1961|journal=Journal of the British Institution of Radio Engineers|volume=22|issue=4|pages=297–300}}</ref> Nakon što se utvrdila točna vrijednost, ostale su skupine otkrile odjeke u svojim arhiviranim podacima koji su odgovarali tim rezultatima.

Slijedi popis planetarnih tijela koja su promatrana na ovaj način:

* [[Merkur]] - poboljšana vrijednost za promatranu udaljenost od zemlje (test [[Opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]]). [[Rotacijski period|Rotacijsko razdoblje]], [[libracija]], kartiranje površine, polarna područja.
* [[Venera]] - prva radarska detekcija [[1961.]]. Period rotacije, bruto površinska svojstva. Misija Magellan kartirala je cijeli planet pomoću radarskog [[visinomjer]]a.
* [[Zemlja]] - brojni radari u zračnim i svemirskim brodovima kartirali su cijeli planet, u različite svrhe. Jedan primjer je [[Space Shuttle]] radarska topografska misija, koja je preslikala velike dijelove Zemljine površine u rezoluciji 30 m.
* [[Mars]] - Kartiranje površinske hrapavosti iz [[Zvjezdarnica Arecibo|zvjezdarnice Arecibo]]. Misija [[Mars Express]] nosi radar koji prodire kroz zemlju.
* [[Jupiter|Jupiterov]] sustav - [[Galilejanski mjeseci]].
* [[Saturn|Saturnov]] sustav - [[Saturnovi prsteni|Prsteni]] i [[Titan (mjesec)|Titan]] iz [[Zvjezdarnica Arecibo|zvjezdarnice Arecibo]], mapiranje Titanove površine i promatranja ostalih mjeseca s svemirske letjelice [[Cassini-Huygens|Cassini]].

== [[Asteroidi]] i [[Komet|kometi]] ==
Radar pruža mogućnost proučavanja oblika, veličine i stanja vrtnje [[asteroid]]a i [[komet]]a sa Zemlje. Radarsko snimanje proizvelo je slike [[razlučivost]]i (rezolucije) do 7,5 metara. Uz dovoljno podataka može se izdvojiti veličina, oblik, okretanje i radarski [[albedo]] ciljanih asteroida. Pomoću radara je proučavano samo 19 kometa, uključujući [[73P/Schwassmann–Wachmann|73P/ Schwassmann-Wachmann]]. Od 2016. zabilježena su radarska opažanja 612 [[Zemlji bliski asteroidi |Zemlji bliskih asteroida]] i 138 [[Asteroidni pojas|asteroida glavnog pojasa]]. <ref name="detected">{{Citiranje weba|url=http://echo.jpl.nasa.gov/asteroids/|title=Radar-Detected Asteroids and Comets|publisher=NASA/JPL Asteroid Radar Research|accessdate=2016-04-25}}</ref> Do [[2018.]] to je naraslo na 138 asteroida glavnog pojasa, 789 Zemlji bliskih asteroida, također u to vrijeme opaženih 20 kometa. Mnoga nebeska tijela su promatrana tijekom bliskog preleta pored Zemlje.

== Teleskopi ==
* [[Zvjezdarnica Arecibo]]
* Goldstone kompleks dubokih svemirskih komunikacija
* [[RT-70]]
* [[Pluton (teleskopski sustav)|Pluton (kompleks)]]
* [[Deep Space Network|Duboka svemirska mreža]]

== Poveznice ==
* [[Radar]]
* [[6489 Golevka]]
* [[4179 Toutatis]]
* [[216 Kleopatra]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.planetary.org/blog/article/00003248/ Kako radio teleskopi dobivaju slike asteroida]
* {{Citiranje weba|url=http://www.naic.edu/%7Epradar/pradar.htm|title=Planetary Radar at Arecibo Observatory|publisher=NAIC|accessdate=2008-05-15}}
* {{Citiranje weba|url=http://deepspace.jpl.nasa.gov/technology/95_20/gold.htm|title=Goldstone Solar System Radar|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101021074837/http://deepspace.jpl.nasa.gov/technology/95_20/gold.htm|archivedate=2010-10-21|publisher=JPL|accessdate=2010-09-28}}
* {{Citiranje weba|url=http://echo.jpl.nasa.gov/|title=JPL Asteroid Radar Research|author=Dr. Steven J. Ostro|date=2007|publisher=Caltech|accessdate=2008-05-15}}
* {{Citiranje weba|url=http://www.cplire.ru/html/ra&sr/index.html|title=Radar Astronomy and Space Radio Science|accessdate=2008-05-15}}
* {{Citiranje weba|url=http://www2.ess.ucla.edu/~jlm/research/NEAs/intro.html|title=Introduction to Asteroid Radar Astronomy|author=Dr. [[Jean-Luc Margot]]|publisher=[[UCLA]]|accessdate=2013-08-02}}
* [http://echo.jpl.nasa.gov/~lance/binary.neas.html DVOJNI I TROJNI ASTEROIDI U BLIZINI ZEMLJE KOJI SU OTKRIVENI RADAROM]

[[Kategorija:Astronomija]]

Radarska astronomija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica