https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Rade_BulatRade Bulat - Povijest promjena2026-05-25T04:57:28ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Rade_Bulat&diff=29598&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-12T02:06:56Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Rade Bulat'''-->{{zaglavlje}}<br />
[[Datoteka:Rade Bulat.jpg|mini|desno|Rade Bulat]]<br />
'''Rade Bulat''' ([[Vrginmost]], [[28. kolovoza]] [[1920.]] - [[Zagreb]], [[25. siječnja]] [[2013.]]), komunist, partizan, [[narodni heroj]].<br />
<br />
== Životopis ==<br />
Rođen je u seljačkoj obitelji. Osnovnu školu završio je u Vrginmostu, gimnaziju u [[Sisak|Sisku]], Gradiški i [[Zagreb]]u. U 17. godini pristupio je revolucionarnom omladinskom pokretu, i [[1936.]] postao član [[SKOJ]]-a. Bulat je rukovodio skojevskom organizacijom u gimnaziji Siska, Gradiške i Zagreba. Zbog naprednog djelovanja bio je proganjan, udaljavan iz škole i zatvaran [[1938.]], [[1940.]] i [[1941.]] godine.<ref name=Rade>[http://www.znaci.net/00001/10_32.htm Bulat ''Petra'' Rade], preuzeto 2. ožujka 2014.</ref><br />
<br />
{{prijevod}}<br />
<!-- NAKON PRIJEVODA UKLONITI KOMENTAR<br />
Godine [[1939.]], bio je primljen u članstvo [[KPJ]]. U isto vrijeme upisao se na Tehnički fakultet u Zagrebu, gdje se aktivno uključio u rad skojevske organizacije, i postao član skojevskog rukovodstva. Povremeno je odlazio i u rodni kraj, gdje je pomagao stvaranju prvih partijskih organizacija u selima sreza Vrginmost. [[29. ožujka]] [[1941.]], po odluci [[KPH]], otišao je u Vrginmost zbog priprema borbi protiv okupatora. Tijekom ustanka, bio je tajnik Kotarskog komiteta KPH za kotar Vrginmost. Stalno je bio na terenu, obilazio partijske organizacije i radio na pripremi ustanka.<br />
<br />
U [[NOB]] je stupio [[27. srpnja]] 1941. godine. Tog dana je razoružao jednog ustašu, zajedno s narodnim herojem [[Mirko Poštić|Mirkom Poštićem]], u selu Perna. Istog dana je vodio skupinu boraca na rušenje željezničke pruge između Vrginmosta i [[Topusko]]g, kod sela Blatuše. Odmah poslije ove akcije, s Jovicom Bulatom napao je skupinu talijanskih vojnika kod sela Podgorje, i rastjerao ih. U toku NOR-a, bio je tajnik Kotarskog komiteta KPH za Vojnić, časnik Glavnog štaba NOV i POH, zapovjednik bataljuna „Bude Borjan” u sjevernoj Dalmaciji, zapovjednik Sjevernodalmatinskog odreda, zapovjednik 13. proleterske udarne brigade „[[Rade Končar]]”. načelnik štaba Druge operativne zone NOV i POH, zapovjednik Zapadne grupe NOV i POH u Desetom zagrebačkom korpusu, zapovjednik 32. divizije NOVJ i načelnik štaba Desetog korpusa "Zagrebačkog" NOVJ.<br />
<br />
U veljači 1942. godine istaknuti organizator ustanka na Kordunu odlazi u GŠH, koji ga šalje s raznim zadacima u pojedine krajeve i partizanske odrede Hrvatske. U ulozi oficira GŠH učestvuje, s banijskom proleterskom četom i Nikolom Demonjom, u borbama u Slavoniji. Kao komandant bataljona „Bude Borjan", u sjevernoj Dalmaciji vodi niz uspješnih borbi protiv Talijana, ustaša i domobrana. Posebno se ističe u borbi s Talijanima kod Borije, zatim u selu Nunić, kod Kistanja, gdje zajedno sa Slobodanom Macurom razoružava i talijansku posadu od trideset karabinjera, a već u sljedećoj akciji sa svojim bataljonom izbacuje iz stroja više od 200 Talijanskih vojnika. Tu zarobljava 3 bacača, 4 mitraljeza i veliki broj pušaka. Njegova vještina rukovođenja jedinicom dolazi do izražaja i 29. juna 1942, na planini Promina, kod Drniša, gdje, okružen s 5000 Talijana i Četnika, dva dana vodi borbu i uspijeva izići iz obruča s neznatnim gubicima.<br />
<br />
Kao komandant 13. proleterske brigade "Rade Končar", Bulat vodi neprekidne borbe na Žumberku, u okolici Zagreba i Karlovca. U bici u Novom Selu nanosi teške poraze ustašama, a u Suhoru Talijanima i belogardejcima. Njemu pripadaju zasluge i za oslobođenje Krašića, 2. januara 1942. godine. Poslije žestokih borbi, uništene su tri ustaške bojne s više od 900 vojnika.Tu je počinjen ratni zločin nad zarobljenim vojnicima NDH. U maju 1943, kao načelnik štaba Druge operativne zone u Moslavini, Rade reorganizira partizanske odrede. Prilikom prelaska Save, junački vodi borbu protiv ustaša i Nijemaca, i zarobljava više od 40 neprijateljskih vojnika. Njegova posebna umješnost dolazi do izražaja jula 1943, kada se s deset boraca uspješno izvlači iz ustaškog okruženja, te septembra iste godine, kada sam upada, na motociklu, u selo Sveti Petar - Čvrstec, kod Križevaca, u zasjedu ustaške satnije, iz koje se uspješno izvlači. U oslobođenju Varaždinskih Toplica neposredno rukovodi jurišom na gestapovsko uporište, gdje zarobljava 100 njemačkih žandara. Ni jake snage neprijatelja, čak potpomognute sa 17 aviona i nekoliko tenkova, ne uspijevaju razbiti zasjedu Bulatovih boraca kod sela Šemorec. U oslobođenju Ludbrega rukovodi i osnivanjem 1. zagorske brigade. Vodi neprekidne borbe u Zagorju, u vrlo teškim uslovima, kod Donje Konjšćine, kod Zlatara, Mihovljana, Varaždinskih Toplica, sela Svibovec. Njegovo ime se brzo pročulo u cijelom Zagorju, kao i prije toga na Kordunu, Dalmaciji, Pokuplju, Žumberku, jer su njegovi primjeri u borbi i brojne pobjede imale velikog odjeka. Od 6. juna 1944, komandant 32. divizije Rade Bulat uništava snažni ustaško -domobranski garnizon u Trgovišću, Hraščina, vodi tešku borbu na Kalniku, Bilogori i Podravini, gdje uništava čerkeske i ustaško-domobranske snage, od kojih otima topove što su ih oni bili zaplijenili na Istočnom frontu, U suradnji s jedinicama 7. banijske divizije i 6. korpusa, učestvuje u oslobođenju Podravine od Virovitice do Koprivnice.<br />
--><br />
<br />
Poslije rata, bio je zapovjednik divizije, načelnik operativne uprave Vojne oblasti, zamjenik načelnika Treće uprave generalštaba [[JNA]], načelnik Uprave ABH obrane JNA, pomoćnik zapovjednika za pozadinu Armijske oblasti i zapovjednik vojnog područja.<ref name=Rade/><br />
<br />
Završio je tečaj za usavršavanje časnika pješadije u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] u [[SSSR]]-u (MKUOP), Višu vojnu akademiju JNA, Zapovjedno-generalštabnu školu u SAD i diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u [[Zagreb]]u.<br />
<br />
Bio je zastupnik u Saboru [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] za Vrginmost i Vojnić, i član CK KPH. Bio je general-potpukovnik JNA u mirovini.<br />
<br />
Nositelj je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]] i više jugoslavenskih odličja. Ordenom narodnog heroja odlikovan je [[24. prosinca]] [[1953.]] godine.<ref name=Rade/><br />
<br />
Rade Bulat se je zalagao za srpsku autonomiju u SR Hrvatskoj.<br />
<br />
Tijekom [[2011.]] u medijima je ponovno otvoreno pitanje njegove i odgovornosti [[Josip Manolić|Josipa Manolića]] i [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]] za neke od [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|masovnih partizanskih zločina]] nad [[Hrvatske oružane snage|pripadnicima vojske NDH]] u [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|II. svjetskom ratu]] i [[Križni put (1945.)|poraću]], ali nije optužen pred sudom,<ref name=sd>Slobodna Dalmacija 5. studenoga 2011. [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/154043/Default.aspx HEROJ ILI ZLOČINAC Rade Bulat: Zarobio sam 300 ustaša - svi su poslije pobijeni, ali ja nemam veze s tim], pristupljeno 2. studenoga 2012.</ref><ref name=hic>HIC: [http://www.hic.hr/MasovneGrobnice-BulatRade.htm KOMUNISTIČKI ZLOČINI - POLICIJA TERETI I NAČELNIKA ŠTABA DRUGE OPERATIVNE ZONE NOV I POH / Radu Bulata sumnjiči se za ubojstva kod Jazovke i u Čazmi], pristupljeno 2. studenoga 2012.</ref> jer prema Nürnberškom sudu iz [[1946.]] pripadnici [[Saveznici|savezničkih postrojbi]] ne mogu biti optuženi da su počinili ratni zločin.<br />
<br />
Umro je 25. siječnja 2013. godine u Zagrebu. Sahranjen je u [[Grobnica narodnih heroja u Zagrebu|Grobnici narodnih heroja]] na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]u.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{Izvori}}<br />
<br />
<br />
{{mrva-biog-pol-hrvatska}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Bulat, Rade}}<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]<br />
[[Kategorija:Partizanski zapovjednici]]</div>WikiSysop