https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Radoboj 2026-05-24T22:01:13Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Radoboj&diff=4451&oldid=prev 2021-07-08T12:02:25Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Radoboj'''--&gt;{{Općina |<br /> ime = Radoboj|<br /> grb = Radoboj.gif|<br /> županija = {{ZD+X/HŽ|KZŽ}} |<br /> broj stanovnika = 3.513|<br /> površina = 32|<br /> naselja = Radoboj, Bregi Radobojski, Gorjani Sutinski, Gornja Šemnica, Jazvine, Kraljevec Radobojski, Kraljevec Šemnički, Orehovec Radobojski, Strahinje Radobojsko|<br /> načelnik = Anđelko Topolovec|<br /> poštanski broj = 49232 Radoboj|<br /> z. širina = 46.16|<br /> z. dužina = 15.92|<br /> }}<br /> '''Radoboj''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]].<br /> <br /> == Zemljopis ==<br /> {{glavni|Zemljopis općine Radoboj}}<br /> Općina Radoboj smještena je na prigorju Strahinjčice u sjevernom dijelu [[Hrvatsko Zagorje|Hrvatskog Zagorja]]. Dio je Krapinsko-zagorske županije, a u njenom su okruženju grad [[Krapina]] te općine [[Jesenje]], [[Novi Golubovec]] i [[Mihovljan]].<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> == Uprava ==<br /> * Načelnik: Anđelko Topolovec<br /> * Predsjednik Općinskog Vijeća: Alojz Sajko<br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Prvi pisani spomen Radoboja datira iz [[1334.]] godine. Kraj se počinje značajnije razvijati od 1811. godine kada je otkriveno nalazište [[sumpor]]a, a nakon toga i ugljena. Tako je ovdje nastao jedan od rijetkih [[rudnik]]a [[sumpor]]a u [[Europa|Europi]] s originalnom tehnologijom prerade te [[rude]]. No, nakon [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] rudnik prestaje raditi.<br /> <br /> U Radoboju se nalazi jedno od najvećih svjetskih fosilnih nalazišta [[Flora (biljke)|flore]] i [[fauna|faune]] od prije 19 milijuna godina. O dugom [[povijest|povijesnom]] kontinuitetu naseljenosti svjedoče [[arheologija|arheološki]] nalazi iz nekropole pod tumulima u Podstenju [[željezno doba|željeznog doba]] te grčki zlatni novac koji prikazuje glave [[Atena (mitologija)|Atene]] i [[Nika|Nike]]. Nekropola u Podstenju istraživana je između 1850. i 1860., a tumule su iskopavali Mijat Sabljar, Jakob Franjo Tkalec i Emanuel von Graffenried. Rezultati istraživanja objavljivani su u izdanjima Austrijske Akademije znanosti. U Podstenju se nalazi ukupno 11 zemljanih tumula, promjera između 9 i 14 metara. Od arheoloških nalaza, u tumulima su pored spaljenih ostataka pokojnika pronađene jantarne perle i perle od staklene paste, željezna sjekira, glačane kamene rukotvorine, željezne karike, grumenje željezne rudače te keramičko posuđe. Nekropola pod tumulima bila je u upotrebi tijekom kasnohalštatskog vremena, odnosno otprilike između 550. i 450. g. pr. Kr. Osim nekropole pod tumulima u Podstenju, na položaju Hajdine zerne je 2012. otkriveno visinsko naselje s površinskim eksploatacijskim oknom limonita, na položaju Plat/Nagora je 2013. otkriveno utvrđeno visinsko naselje, kao i na položaju Crkviše, a sva se tri naselja okvirno preliminarno datiraju u kasno brončano i starije željezno doba. Projektom arheološkog rekognosciranja su tijekom 2013. na teritoriju Općine otkrivena i arheološka nalazišta veće starosti, poput npr. prapovijesnih naselja na položajima Gornja Šemnica-Hernija i Pamucin-Krči te Bregi Radobojski-Harmonija, a koji se okvirno pripisuju razdoblju bakrenog doba. Osim spomenutih, rekognosciranjima je otkriveno i nekoliko lokaliteta koji su sadržavali isključivo nalaze cijepane litike, stoga bi se moglo raditi i o nalazištima veće starosti na otvorenom, no te će pretpostavke moći potvrditi jedino buduća istraživanja, odnosno arheološka iskopavanja. Okamina vinove loze stara više od 12 milijuna godina pronađena je na području općine Radoboj i predstavlja najstariji poznati [[fosil]] ove vrste na svijetu.<br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> * [[Sida Košutić]], hrvatska književnica.<br /> * [[August Košutić]], hrvatski političar.<br /> * [[Stjepan Košutić]], hrvatski političar<br /> * [[Viktor Koprivnjak]], bivši zapovjednik [[HRZ|hrvatskog ratnog zrakoplovstva]].<br /> * prof.dr [[Josip Gotlin]] (1922.-2010.) sveučilišni profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu<br /> <br /> == Spomenici i znamenitosti ==<br /> *[[Crkva Presvetog Trojstva u Radoboju|Crkva Presvetog Trojstva]]<br /> <br /> == Obrazovanje ==<br /> *Dječji vrtić &quot;Škrinjica&quot;<br /> *Osnovna škola &quot;Side Košutić&quot;, <br /> *Područna škola &quot;Gornja Šemnica&quot;<br /> *Područna škola &quot;Jazvine&quot;<br /> <br /> == Kultura ==<br /> <br /> Od sakralnih spomenika [[kultura|kulture]] valja spomenuti [[gotika|gotičku]] crkvu [[Sveti Jakov|Sv. Jakova]] iz 12. stoljeća s prigradnjama iz 1766. godine. Župna crkva [[Trojstvo|Presvetog Trojstva]] jednobrodna je gotička građevina [[barok]]izirana u 18. stoljeću. Bočne kapele su s obiju strana broda, a lijeva potječe iz 1721. godine. U svetištu je gotički svod, a osim [[oltar]]a iz 1721. godine i glavnog oltara iz 1758. godine nalazimo nadgrobnu ploču J. Habjanjića iz 1621. godine.<br /> <br /> U Radoboju djeluju [[KUD]] «Zagorec», KUD «Sida Košutić» i Limena glazba «Radoboj» Iz Radoboja potječu poznate ličnosti iz svijeta [[politika|politike]], kulture i [[umjetnost]]i. Tu je 1902. rođena i polazila osnovnu školu znamenita hrvatska književnica [[Sida Košutić]]. Među mnoštvom objavljenih djela jedno od najznačajnijih je romaneska trilogija «S naših njiva», za koju je dobila državnu nagradu. Premda su ga neki definirali kao «žensku književnost», Sida Košutić i njezino djelo nadmašuje i površnost takvih određenja.<br /> <br /> Iz Radoboja potječu ing. [[August Košutić]], potpredsjednik [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a i zet [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]], akademski glumac [[Martin Bahmec]], primadona [[Ruža Pospiš-Baldani]] i mnogi drugi. S ciljem očuvanja i promicanja kulturne tradicije u Radoboju djeluju KUD “Zagorec”, KUD “Sida Košutić” te orkestri limene glazbe “Mirna - Radoboj” i “Radobojska zvona”. Također valja spomenuti ostale tematske udruge i klubove kao što su Udruga vinogradara “Radobojski pajdaš”, Udruga kuburaša “Radobojska kubura”, Klub padobranskog jedrenja “Jastreb”, Kinološki klub “Radoboj” te Nogometni klub “Radoboj”. Gorski šumoviti predjeli, [[vinograd]]i i pašnjaci na padinama te šarolik i razveden krajolik čine ovu zagorsku općinu vrijednom posjeta.<br /> <br /> == Šport ==<br /> * [[NK Radoboj]]<br /> * [[Klub padobranskog jedrenja Jastreb (Radoboj)|Klub padobranskog jedrenja &quot;Jastreb&quot; - Radoboj]]<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> === Sestrinski projekti ===<br /> {{ WProjekti <br /> |commons = <br /> |commonshr = <br /> |commonscat = Radoboj <br /> |commonscathr = Radoboj<br /> |wikizvor =<br /> |wikicitat = <br /> }}<br /> === Mrežna mjesta ===<br /> * [http://www.radoboj.hr/ Službene stranice Općine Radoboj]<br /> * [http://www.jastreb.org/ Stranice Kluba padobranskog jedrenja Jastreb - Radoboj]<br /> * [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51540 Radoboj]<br /> * LZMK / [[Proleksis enciklopedija]]: [https://proleksis.lzmk.hr/54105/ Radoboj]<br /> <br /> {{Mrva-općina}}<br /> {{GiO KZŽ}}<br /> {{Naselja u sastavu Općine Radoboj}}<br /> [[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]]</div>

WikiSysop