https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=RadonRadon - Povijest promjena2026-05-25T11:59:57ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Radon&diff=12221&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-24T00:18:30Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Radon'''-->{{Kemijski_element<br />
| ime = radon<br />
| simbol = Rn<br />
| redni_broj = 86<br />
| kemijska_skupina = plemeniti plinovi<br />
| grupa = 18<br />
| perioda = 6<br />
| blok = p<br />
| izgled = bezbojan<br />
| gustoca = 9,73<br />
| tvrdoca = /<br />
| specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 20,786<br />
| taliste = -71,15 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref><br />
| vreliste = -61,85 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref><br />
| toplina_taljenja = 3,247<br />
| toplina_isparivanja = 18,10<br />
| atomska_masa = 222 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref><br />
| EK1 = ksenon<br />
| EK2 = Xe<br />
| e_konfiguracija = 4f<sup>14</sup>5d<sup>10</sup>6s<sup>2</sup>6p<sup>6</sup> <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref><br />
}}<br />
<br />
'''Radon''' je [[1900.]] godine otkrio [[Friedrich Ernst Dorn]] (Njemačka). Nastaje raspadom [[radij]]a-226 pa je po njemu i dobio ime. Prvotno je nazvan niton po latinskoj riječi nitens što znači sjajan.<br />
<br />
Radon je jednoatomni [[plin]] bez boje i mirisa, oko 8 puta gušći od zraka pri sobnoj temperaturi. [[Radioaktivnost|Radioaktivan]] je, jako radiotoksičan i [[kancerogen]] ako se udiše. Ukapljuje se pri temperaturi -61,85&nbsp;°C te počinje pokazivati [[radioluminiscencija|radioluminiscenciju]], a u čvrsto stanje plošno centrirane kubične rešetke prelazi pri -71,15&nbsp;°C. U čvrstom stanju svijetli intenzivno žutom bojom koja pri temperaturama nižim od −180,1&nbsp;°C postupno prelazi u narančastocrvenu.<br />
<br />
Svi [[izotop]]i radona su radioaktivni, a nastaju kao proizvodi radioaktivnih raspadnih nizova [[radij]]a, [[torij]]a i [[aktinij]]a. Izotop <sup>219</sup>Rn (s [[vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] t<sub>1/2</sub>=3,96 s) nastaje raspadom aktinija pa se naziva aktinon. Izotop <sup>220</sup>Rn (t<sub>1/2</sub>=55,6 s) nastaje raspadom torija pa se naziva toron, a najduže živući izotop <sup>222</sup>Rn (t<sub>1/2</sub> = 3,823 dana) nastaje alfa-raspadom izotopa radija <sup>226</sup>Ra i naziva se radon.<br />
<br />
Zbog svoje stabilne elektronske konfiguracije radon je kemijski inertan, ne gori i daje mali broj spojeva. S [[fluor]]om i [[fenol]]om može pri određenim uvjetima (analognim kao kod [[ksenon]]a) stvarati spojeve, prvenstveno fluoride. Radonov(II)-fluorid (RnF<sub>2</sub>) stabilan je i nehlapljiv spoj koji stvara kompleksne [[soli]]. Spoj s fenolom je oblika Rn x 2C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>OH s talištem pri 50&nbsp;°C. Hidrate stvara pri 0&nbsp;°C i atmosferskom tlaku. Također su registrirani i neki klorati radona.<br />
<br />
Radon je, uz [[plutonij]], vjerojatno najrjeđi element na Zemlji, a u tragovima prati druge radioaktivne elemente. Rasprostirući se od njih kao plin u njihovu okolinu, čini i nju radioaktivnom. U najnovije doba količina radona u vodi i atmosferi dovodi se u vezu sa seizmičkom aktivnošću. Radon je malo proučavan, dijelom zato što je plemeniti plin i teško stvara molekule, a dijelom zato što bi njegovo intenzivno zračenje uništilo svaki spoj koji bi stvorio. Ponekad se koristi u bolnicama za liječenje raka.<br />
<br />
Radon izbija iz [[torij]]evih i [[uranij]]evih [[mineral]]a. Skuplja se iznad primjeraka radija-226 (u zapečaćenim cijevima i 1 g radija proizvede 0,0001&nbsp;cm<sup>−3</sup> radona na dan). Neke izvorske vode, kao one u [[Hot Springs]]u u [[Arkansas]]u, sadrže otopljeni radon.<br />
<br />
Zbog kratkog vremena [[poluraspad]]a [[izotop]]a radon se obično laboratorijski priprema neposredno prije upotrebe. U tom postupku radijeve soli se otapaju u vodi, a s vremena na vrijeme ispuštaju se oslobođeni plinovi koji osim radona sadrže [[vodik]] i [[kisik]]. Radon se [[kondenzacija|kondenzira]] hlađenjem, a plinoviti vodik i kisik se uklone crpkom.<br />
<br />
Radon je vrlo opasan jer je izvor [[alfa-zračenje|alfa-zračenja]] i najveća dopuštena koncentracija u zraku je 3·10<sup>−4</sup> Bq cm<sup>−3</sup>. Radon je opasnost u rudnicima uranija i zabrinjavajuće koncentracije su pronađene u kućama u nekim regijama.<br />
<br />
Radon se kao bezmisrisni plin slobodno širi u gotovo svim kućama, ali ne u podjednakoj koncentraciji. Radon lako prolazi kroz pijesak i većinu poroznih materijala, kroz pukotine u Zemljinoj kori, u stijenama ali i kroz elemente zgrada.<br />
<br />
Koncentracija ovisi o vrsti materijala i sastavu tla. Najveća je u [[granit]]u i [[vulkan]]skom kamenju, otvrdloj [[lava|lavi]] i [[bazalt]]u. Među [[vapnenac|vapnencima]] mu je daleko manja, tek desetinu ili stotinu od one u [[granit]]u.<br />
<br />
Glavna opasnost ne dolazi od samog radona, jer je on kemijski neutralan i ne otapa se u [[tkivo|tkivu]], već od tvari koje nastaju njegovim [[radioaktivni raspad|raspadanjem]], a koje su radioaktivne.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [http://www.ktf-split.hr/periodni/rn.html Radon]<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{wječnik}}<br />
<br />
{{Kemijski elementi}}<br />
<br />
[[Kategorija:Plemeniti plinovi]]</div>WikiSysop