WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T11:51:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Rainer Weiss
| slika = Rainer Weiss - December 2006.jpg
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[29. rujna]] [[1932.]]
| mjesto_rođenja = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Nijemci|Nijemac]], [[Amerikanci|Amerikanac]]
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[MIT|Massachussettski tenološki institut u Cambridgeu]]
| alma_mater = [[MIT|Massachussettski tenološki institut u Cambridgeu]]
| doktorski_mentor =
| poznat_po = [[Gravitacijski valovi]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2017.)
| fusnote =
}}

[[datoteka:Quadrupol Wave.gif|mini|desno|300px|[[Gravitacijski valovi]] naizmjenično sabijaju i rastežu [[prostor]] kroz koji prolaze.]]

'''Rainer Weiss''' ([[Berlin]], 29. rujna 1932.), američki [[fizičar]] njemačkoga podrijetla . [[Doktor]]irao (1962.) na [[MIT|Massachussettskom tenološkom institutu u Cambridgeu]], gdje je i zaposlen od 1964. Bavi se [[astrofizika|astrofizikom]], istraživanjem [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kozmičkoga pozadinskoga zračenja]] i [[gravitacija|gravitacijskom fizikom]]. Izumio je [[Interferometar|interferometrijski]] [[detektor]] [[Gravitacijski valovi|gravitacijskih valova]]. Član je [[Američka akademija umjetnosti i znanosti|Američke akademije umjetnosti i znanosti]] (od 1998.) i [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalne akademije znanosti SAD-a]] (od 2000.). Za važan doprinos uporabi detektora LIGO ([[Engleski jezik|eng]]. ''Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory'') i prvo izravno bilježenje gravitacijskih valova s [[Barry Clark Barish|B. C. Barishem]] i [[Kip Stephen Thorne|K. S. Thorneom]] dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (2017.). <ref> '''Weiss, Rainer''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70421] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 5.5.2020. </ref>

== Gravitacijski valovi ==
{{Glavni|Gravitacijski valovi}}

'''Gravitacijski valovi''' ili '''gravitacijsko zračenje''' je poremećaj [[gravitacijsko polje|gravitacijskog polja]], širi se poput [[val]]ova. Javlja se kod [[ubrzanje|ubrzanja]] [[masa]]: [[eksplozija]] [[supernova|supernovih]], obilaženja [[zvijezda]] u bliskome [[Dvojna zvijezda|dvojnom sustavu]] i slično. Kod nekih [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] utvrđeno je da smanjenje ukupne [[Orbitalna brzina|orbitalne]] energije odgovara [[energija|energiji]] koju odnose valovi. <ref> '''gravitacijski valovi (gravitacijsko zračenje)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23176] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

Od [[Fundamentalne interakcije|četiriju poznatih osnovnih sila u prirodi]], [[gravitacija]] je najslabija pa je u području [[atom]]a i [[molekula]] potpuno zanemariva prema [[Elektromagnetska sila|elektromagnetskim]] i [[Jaka nuklearna sila|nuklearnim silama]]. U [[svemir]]skim veličinama, gdje međusobno djeluju velike nakupine masa, [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdani plinovi]], [[zvijezde]], [[galaktike]], gravitacija igra važnu ulogu. [[Astronomija|Astronomska]] otkrića [[pulsar]]a i [[kvazar]]a i teorije o razvoju zvijezda stavljaju teoriju gravitacije pred nove probleme, kao što su pitanje stalnosti [[Gravitacijska konstanta|gravitacijske konstante]] tijekom [[Vrijeme (fizika)|vremena]], mehanizam gravitacijskoga kolapsa koji uzrokuje energetsku degeneraciju zvijezda. Kod gravitacijskoga kolapsa, sile zvjezdane gravitacije posve nadjačaju sile [[Tlak elektromagnetskog zračenja|tlaka elektromagnetskog zračenja]] i zvijezda se sve više komprimira. Nakon porasta gravitacije iznad neke veličine, zvijezda postane za promatrača nevidljiva ([[crna rupa]]), jer [[kvant]]i [[zračenje|zračenja]] više ne mogu napustiti zvijezdu. Za objašnjenje tih pojava može se pokazati nužnim da se u gravitacijskoj teoriji provede kvantizacija ([[kvantna mehanika]]). [[Energija]] gravitacijskoga polja bila bi kvantizirana i širila bi se kroz polje u gravitacijskim valovima. [[Kvant polja|Kvant]] gravitacijskoga polja zove se [[graviton]].

=== Otkriće gravitacijskih valova ===
Dne 11. veljače 2016. znanstvenci okupljeni oko [[projekt]]a LIGO ([[Engleski jezik|eng]]. ''The Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory'') objavili su da su otkrili su do danas neotkrivene gravitacijske valove.<ref name="BBC_11Feb16">{{cite news|title=Gravitational waves from black holes detected|url=http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-35524440|work=BBC News|date=11 February 2016}}</ref>
Prvo su zapazili 14. rujna 2015. par [[crna rupa|crnih rupa]] udaljenih 1,3 milijarde [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]], od koji je jedna imala masu veličine 29 Sunčevih masa ([[Sunce]] ima [[masa|masu]] oko 2 ∙ 10<sup>30</sup> [[kilogram]]a), a druga 36 Sunčevih masa, raspoređenih na malenoj površini od nekoliko desetaka [[kilometar]]a. One su prvo kružile jedna oko druge da bi se konačno stopile u jednu (znači ukupna masa je bila 65 Sunčevih masa). To je ujedno i prvi put da je potvrđeno postojanje [[Dvojna zvijezda|dvojnog sustava]] crnih rupa. [[Energija]] koja se stvorila tim spajanjem bila oko 50 puta veća od energija svih zvijezda koje se nalaze u vidljivom dijelu svemira. <ref>[http://www.techinsider.io/black-hole-collision-energy-50-times-universe-2016-2 This collision was 50 times more powerful than all the stars in the universe combined]</ref> [[Signal]] se rasprostirao na [[frekvencija|frekvenciji]] od 35 do 250 [[Hz]]. Masa novostvorene crne rupe je oko 62 Sunčeve mase, a energija od 3 Sunčeve mase se rasprostirala svemirom u obliku gravitacijskih valova. <ref name="Wired">[http://www.wired.com/2016/02/scientists-spot-the-gravity-waves-that-flex-the-universe/ LIGO’s First-Ever Detection of Gravitational Waves Opens a New Window on the Universe]</ref> Signal je bio viđen s LIGO detektorima u Livingstonu ([[Louisiana]]) i Hanfordu ([[Washington (savezna država)|Washington]]), koji su udaljeni oko 3 000 [[kilometar]]a, s razlikom od 0,007 [[sekunda|sekundi]] zbog različitih [[kut]]eva između [[detektor]]a i izvora. Signal je došao iz južne strane [[nebeska sfera|nebeske sfere]], otprilike iz smjera [[Magellan (razdvojba)|Magellanovih oblaka]] (dvije [[galaktike]], Veliki Magellanov oblak i Mali Magellanov oblak). <ref name="Discovery 2016">{{cite journal |title=Einstein's gravitational waves found at last |journal=Nature News| url=http://www.nature.com/news/einstein-s-gravitational-waves-found-at-last-1.19361 |date=February 11, 2016 |last=Castelvecchi |first=Davide |last2=Witze |first2=Witze |doi=10.1038/nature.2016.19361 |accessdate=2016-02-11 }}</ref> Razina pouzdanosti da su viđeni signali gravitacijski valovi je 99,99994 %.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Weiss, Rainer}}
[[Kategorija:Njemački fizičari]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Rainer Weiss - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica