https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Raj_du%C5%A1eRaj duše - Povijest promjena2026-09-20T20:53:07ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Raj_du%C5%A1e&diff=248604&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-23T20:38:42Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Raj duše'''-->{{Infookvir knjiga <br />
| naziv = Raj duše<br />
| naziv_izvornika = Hortulus Animae<br />
| prijevod = <br />
| slika = <br />
| opis_slike = <br />
| autor = [[Nikola Dešić]]<br />
| ilustrator = <br />
| dizajn korica = <br />
| država = <br />
| jezik = [[hrvatski]]<br />
| serijal = <br />
| žanr = <br />
| vrsta_djela = [[molitvenik]]<br />
| izdavač = padovska tiskara<br />
| datum_izdanja = [[1560.]]<br />
| vrijeme_i_mjesto_nastanka = <br />
| vrsta_korica = <br />
| broj_stranica = <br />
| pripovjedač = <br />
| gledište = <br />
| vrijeme_radnje = <br />
| mjesto_radnje = <br />
| glavni_lik = <br />
| teme = <br />
| isbn = <br />
| prethodna = <br />
| sljedeća = <br />
}}<br />
'''Raj duše''' [[marija]]nski je [[molitvenik]] Nikole Dešića, prvo tiskano latinično djelo hrvatske pučke [[Bogoslovija|bogoslovije]] (teologije). Tiskan je u [[Padova|Padovi]] [[1560.]] godine, a danas se čuva u samostanskoj knjižnici svetišta Majke Božje Trsatske kod [[Rijeka|Rijeke]], gdje je i otkriven [[1967.]]<ref> [http://www.trsat-svetiste.com/riznica.htm Svetište Majke Božje Trsatske], nepotpisano, »Zavjetni darovi u riznici samostana«, pristupljeno 31. kolovoza 2016. </ref> i u Bavarskoj Državnoj Knjižnici u Münchenu.<ref>https://opacplus.bsb-muenchen.de/search?oclcno=166116805&db=100</ref><br />
<br />
[[Nikola Dešić]] je, kao [[ispovijed|ispovjed]]nik i kapelnik [[Katarina Zrinska|Katarine Zrinske]], pripravio molitvenik svojoj ispovjednici. To se daje zaključiti iz mnogo molitava u kojima se spominje žena u prvom licu jednine kao »meni grišnici« ili još konkretnije »nedostojnu službenicu Kat(arinu)«.<ref name=gk> Tomislav Vuković, »Tragom marijanskog molitvenika Raj duše iz 1560.«, tiskovno izdanje [[Glas Koncila|Glasa Koncila]], br. 33-34 (2199-2200), str. 22, objavljeno 15. kolovoza 2016. </ref><br />
<br />
Molitvenik je nastao u vrijeme nakon [[Tridentski koncil|Tridentskog koncila]] te je djelom nadahnut i razmišljanjima s tog Koncila. On je prvi dokument hrvatske potridentske bogoslovije. Otisnuo ga je Antun Senjanin, isti tiskar koji je [[1555.]] tiskao protenstantsko djelo »Razgovaranje meju papistu i jednim luteran« [[Matija Vlačić Ilirik|Matije Vlačića Ilirika]].<ref name=gk/><br />
<br />
Proučavanjem molitvenika najviše se bavio dr. otac Emanuel Hoško čijom su zaslugom [[Milan Moguš]] i dr. [[Josip Vončina]] napisali književno-povijesnu studiju »Raj duše s motrišta našeg vremena« uz ponovljeno izdanje molitvenika [[1995.]] u Rijeci.<ref> [http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=Publisher&v=Franjeva%E8ki%20samostan%20Trsat%20:%20Grad%20Rijeka%20:%20Naklada%20Benja%20:%20Knjiga Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu], FFZG, »Rezultati pretraživanja kataloga: Raj duše s motrišta našeg vremena«, pristupljeno 31. kolovoza 2016. </ref><br />
<br />
== Sadržaj ==<br />
Molitvenik je sadržajem zbornik više raznorodnih tekstova: [[časoslov]]a, dijelova [[evanđelje|evanđelja]], [[kalendar]]a, [[psalmi|psalama]], [[molitva|molitava]] i [[litanije|litanija]]. Autor Nikola Dešić je neke od njih preveo s [[latinski jezik|latinskog jezika]], a neke i sam napisao. Ipak, teško je utvrditi što je prevedeno, a što izvorno njegovo djelo.<ref name=gk/><br />
<br />
Sadržajem najbogatiji i najopširniji je marijanski časoslov, gdje je Dešić kao sastavljač uvrstio dodatke i izmjene koje nameću različita liturgijska razdoblja crkvene godine. Tako on Gospine litanije naziva »Zazivanje slavne i preblažene Dive Marije va vrime kuge i nagle smrti«, koje ima 119 zaziva, ali se zaziv »Sveta Mati milosti« navodi dvaput. Po podrijetlu i sadržaju te litanije pripadaju venecijanskim litanijama i prethode tzv. lauretanskim. Postoje i trsatske litanije posvećena na štovanje Majke Božje Trsatske.<br />
<br />
U trsatskim litanijama Dešić koristi bogatstvo naziva i [[epitet]]a kojima ukrašava Marijino ime dok je vjernici zazivaju. Tako se uz zaziv »Sveta Mati...« dodaje »...djedovine, složnosti, zadržavanja mira, pravednih, sirota« i sl. Ti zazivi, koji se razlikuju od franjevačkih, podsjećaju na one koji se mole u [[Loreto|Loretu]], a nadahnuti su povijesnom legendom o boravku Marijine nazaretske kuće na [[Trsat]]u.<ref name=gk/><br />
<br />
== Jezik ==<br />
Raj duše je važan jesikoslovni priručnik iz kojeg se ogleda oblik hrvatskog jezika s polovice [[16. stolječe|16. stoljeća]]. Mnogi Dešićevi suvremenici prepisivali su dijelove »Raja duše« pri sastavljanju vlastitih molitvenika na području kontinentalne Hrvatske u [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Tako je »Raj duše« imao važno značenje u razvoju hrvatskog književnog jezika i procesu integracije i prihvaćanja na području zapadne Hrvatske.<br />
<br />
Nastao je na području [[Pokuplje|Pokuplja]], a po mnogočemu svojim sadržajem i filološkim izgledom pripada ozaljskom krugu, kulturnom žarištu svih triju hrvatskih narječja. Veliki utjecaj u pisanju molitvenika imao je i stari [[crkvenoslavenski jezik]], iz kojeg dolaze neke riječi i jezične sastavnice djela.<ref name=gk/><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Weblinks ==<br />
[http://www.mdz-nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb10860380-4 Digitalizirani Ekzemplar] u Bayerische Staatsbibliothek<br />
[[Kategorija:Katoličanstvo u Hrvatskoj]]</div>WikiSysop