WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T10:12:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Rajka Baković
| slika = Sestre Bakovic.jpg
| veličina =
| opis slike = [[Ivan Sabolić]]: Biste sestara Baković u Zagrebu
| pseudonim =
| rođenje = [[23. rujna]] [[1920.]]
| mjesto_rođenja = [[Oruro, Bolivija|Oruro]], [[Bolivija]]
| smrt = [[29. prosinca]] [[1941.]] (u dobi od '''21''' god.)
| mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| nacionalnost = [[Hrvatica]]
| poznat_po = ilegalnom radu
| zanimanje = [[student]], trgovac
}}
'''Rajka Baković''' ([[23. rujna]] [[1920.]], [[Oruro, Bolivija|Oruro]], [[Bolivija]] - [[29. prosinca]] [[1941.]], [[Zagreb]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]) bila je zajedno sa svojom sestrom Zdenkom poznata zagrebačka ilegalka ('''sestre Baković'''), njihova obiteljska trafika u Nikolićevoj ulici bila je mjesto za vezu zagrebačkih ilegalaca na početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

== Životopis ==
Rajka je rođena u imućnoj obitelji [[Brač|bračkog]] iseljenika Frane Bakovića u [[Bolivija|bolivijskom]] rudarskom gradu Oruro, gdje je njen otac s bratom posjedovao hotel i trgovinu. <ref name ="rajka">[http://www.jadranboban.com/bakovic/ Rajka i Zdenka Baković sa portala www.jadranboban.com, pristupljeno 1. rujna .2010.]</ref> Obitelj se [[1921.]] vratila u [[Hrvatska|Hrvatsku]] (koja je u međuvremenu postala dijelom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]) radi školovanja djece (Zdenka, Jerko, Rajka i Mladen). Nakon pučke škole koju je završila na [[Brač]]u, Rajka se s obitelji preselila u [[Zagreb]], gdje je otac kupio kuću (trokatnica u Gundulićevoj ulici na broju 25.<ref name ="rajka"/>). Još kao gimnazijalka Rajka se približila lijevo orijentiranoj omladini, tako da je [[1938.]] primljena u [[SKOJ]]. Te iste godine upisala se na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet Zagrebačkog sveučilišta]], i na fakultetu je nastavila s političkom aktivnošću, naročito se aktivirala u pripremama za izbore [[1939.]]{{pojasniti|da nisu parlamentarni izbori iz 1938.?}} I cijela njezina obitelj; sestra Zdenka, braća i majka, bila je lijevo orijentirana i aktivna u svim organizacijama klasnog radničkog pokreta; od [[SKOJ]]-a i [[KPJ]] do [[URSSJ]]-a i lijevo orijentiranih ženskih i studentskih organizacija. Tako da je Rajka, uskoro postala znana svim zagrebačkim [[Komunizam|komunistima]]. Njihov stan postao je okupljalište lijevo orijentirane omladine, radnika i intelektualaca.

Nakon smrti oca, obitelj Baković zapala je u novčane teškoće, zbog tog je [[1939.]] kupila trafiku u Nikolićevoj ulici 7, pored ondašnjeg kina (danas Zagrebačko kazalište mladih).<ref name ="rajka"/> Ta trafika postala je punkt za vezu svih partijskih ilegalaca, a snabdijevala je materijalom i tehniku ''Centralnog komiteta [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]]'', u kojoj je radio i njezin brat Jerko. Nakon uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], Rajka se zbog sigurnosti sklonila na Brač, ali se na jesen ponovno vratila na fakultet i zajedno s mlađim bratom Mladenom pomagala sestri Zdenki u vođenju trafike.

Rajka je bila i povjerljivi kurir pokreta otpora, nosila je poruke u [[Beograd]] i druge gradove, a sudjelovala je i u akcijama udarnih [[SKOJ|skojevskih]] grupa, - [[Paljenje stadiona 1941.|paljenje drvenog stadiona]] u Maksimiru. <ref name ="rajka"/>No njihov ilegalni rad nije ostao neprimjećen, tako su u noći, [[20. prosinca]] [[1941.]], u stan obitelji Baković upali su agenti [[Ustaška nadzorna služba|UNS]]-a, izvršili premetačinu i uhitili Zdenku, Rajku i brata Mladena.

Obje sestre su podvrgnute teškim mučenjima kako bi odale svoje veze. Noću su mučene, ali danju su odvođene u trafiku na rad, nebi li se na taj način polovili ilegalci koji bi se eventualno pojavili, no policiji to nije pomoglo. Sestre nisu nikoga prokazale, usprkos teškim batinama. Nakon petodnevnog mučenja Rajka je [[24. prosinca]] prevezena u bolnicu, a Zdenka je sutradan, vidjevši da joj nema sestre, u trenutku očaja iskoristila trenutak nepažnje svojih čuvara, otrgnula se od njih i bacila s četvrtog kata sjedišta UNS-a u Zvonimirovoj ulici i poginula. Rajka Baković je umrla od posljedica mučenja, [[29. prosinca]] [[1941.]].

O njihovoj smrti postoji i zapisnik Instituta za sudsku medicinu i kriminalistiku od [[27. prosinca]] [[1941.]] za Zdenku Baković i uputnica bolnice Sv. Duh Patološkom institutu za mrtvo tijelo Rajke Baković od [[29. prosinca]] [[1941.]] Kod obdukcijskog nalaza za Rajku Baković stoji između ostalog i ovo: "...Podlijevi krvi u obim donjim ekstremitetima uslijed udaranja ..." te
"podlijevi krvi u predjelu čela."<ref name ="rajka"/>

Rajka Baković je [[24. srpnja]] [[1953.]] godine proglašena [[Narodni heroj|narodnim herojem]] [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] <ref>[http://www.znaci.net/00001/10.htm Baković Franje Rajka - na portalu Narodni heroji Jugoslavije]</ref>

==Sestre Baković nakon smrti==

Sve do [[1990-ih]] postojala je mala uličica - '''Prolaz sestara Baković''', (jedno vrijeme ''[[Miškecov prolaz]]'') u najužem središtu grada Zagreba. Na valu revolucionarno - demokratskih promjena tih godina sestre Baković su izgubile ulicu, a dobio ju je predratni prosjak Miškec (pravim imenom Mihael Erdec) koji je u tom prolazu bio inventar [[1940-ih]]. Ta pomalo neobična odluka tadašnjeg saziva Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine, izazivala je u dijelu javnosti različite reakcije, od podsmijeha do otvorenih revolta.

Konceptualna umjetnica Sanja Iveković postavila je u sklopu svoje umjetničke akcije Operacije:grad 2008 rad “Tko su bile sestre Baković?”. Spomen ploču koju građani mogu sami ispisivati, na mjesto stare uništene ploče sestrama Baković u Miškecovom prolazu.<ref>[http://www.kulturpunkt.hr/i/vijesti/988/ Znate li tko su bile sestre Baković?, s portala kulturpunkt.hr, pristupljeno 1. rujna 2010.]</ref>

Tek na treću inicijativu [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]]-a Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine jednoglasno je donio odluku [[2009.]] da se Miškecov prolaz preimenuje ponovno u ''Prolaz sestara Baković''. <ref>[http://www.24sata.hr/news/miskecov-prolaz-dobio-je-ime-po-sestrama-bakovic/134444/ Ivan Hruškovec (Hina): Miškecov prolaz dobio je ime po sestrama Baković, s portala 24 sata (08.09.2009.), pristupljeno 1. rujna 2010.]</ref>

Po sestrama Baković je također bila imenovana osnovna škola u Kušlanovoj ulici u Zagrebu.

== Literatura ==

* ''Narodni heroji Jugoslavije'', Mladost Beograd, 1975. godina
* ''Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda'', Zagreb 1980. godina
== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.znaci.net/00001/10_11.htm Biografija Rajke Baković na portalu Narodni heroji Jugoslavije]
*[http://www.fm-pregrada.org/kutak.php?rb=624 Biografija Rajke Baković, na portalu Forum mladih Pregrada]
*[http://www.youtube.com/watch?v=1hIMqt3GQ38 Scene iz filma Duhovi Zagreba sa portala youtube.com]
{{GLAVNIRASPORED:Baković, Rajka}}
*[http://www.jadranboban.com/bakovic/ Pregled života sestara Baković većinom prema kazivanju njihovog brata Jerka]

{{GLAVNIRASPORED:Baković, Rajka}}
[[Kategorija:Hrvati u Boliviji]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]

Rajka Baković - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica