WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-19T05:41:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:Battle of Waterloo - Robinson.jpg|desno|300px|mini|Klasična bitka]]
'''Rat''' je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike [[država]], [[nacija]], klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti. Rat je društvena pojava uvjetovana i povezana s pojavom i razvitkom klasnog društva čiji su osnovni zakoni ujedno i opći zakoni razvitka rata. Osnovni sadržaj rata čini [[oružana borba]], ali se rat ne svodi samo na nju, on je širi, složeniji jer uključuje i druge oblike borbe (političke, gospodarske itd.) koje imaju veliko značenje za pripremu i vođenje rata.

" ''Rat nije ništa drugo do politika produžena drugim sredstvima'' " - [[Karl von Clausewitz]]

== Podrijetlo, bit i značajka rata ==

Povijesno gledano, rat se javlja tijekom razvoja privatnog vlasništva nad proizvodnim sredstvima, podjele društva na klase i pojave države kao organa i oruđa vladajuće klase.

=== Prvobitna zajednica ===
U [[prvobitna zajednica|prvobitnoj zajednici]] nije bilo ratova, Sukobi između [[rod (prvobitna zajednica)|rod]]ova i [[pleme]]na imaju neka obilježja rata, ali im je bit sasvim različita. U tim sukobima nije bilo izdvojene organizacije za vođenje rata, svaki član roda ili plemena je bio ratnik. Ti sukobi su bili zasnovani više na ovisnosti ljudi od prirode, iz potrebe za područjima u kojim se nalazi hrana ili zbog [[krvna osveta|krvne osvete]] a ne na prisvajanju tuđeg vlasništva ili za pribavljanje radne snage. U tim sukobima nije bilo zarobljenika i iskorištavanja pobjeđenih.

Sa razvitkom prvih oblika [[država|državnih organizacija]] javlja se i [[vojska]], kao posebna izdvojena organizacija unutar države zadužena za vođenje rata s vanjskim neprijateljom ili ovladavanjem otpora unutar države.

=== Robovlasničko društvo ===
U [[robovlasničko društvo|robovlasničkom društvu]] gospodarstvo se zasniva na iskorištavanju [[rob]]a, koji je njeno osnovno oruđe, i ne može se razvijati bez stalnog priljeva novih robova. Zbog toga, robovlasnička država ih nabavlja prvenstveno ratom: pokoravanjem okolnih plemena koja još nemaju državnu organizaciju, ratovima s drugim robovlasničkim državama, kojim se u slučaju pobjede pribavljaju ne samo robovi već i drugi ratni plijen i proširuje teritorij ([[Egipat]], [[Rimski imperij]], pohodi [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]). Ti ratovi su često uzrokovali ustanke i pobune robova([[prvi robovski rat|prvi]], [[drugi robovski rat|drugi]] i [[treći robovski rat]]). Pripadnici vladajuće klase međusobno se bore oko vlasti i moći, brže bogaćenje i uzrokuju [[građanski rat|građanske ratove]]. U vrijeme stvaranja robovlasničkih država, najveći dio čovječanstva još se uvijek nalazio na niskom stupnju razvitka, pa su i vojske bile male a [[oružje]] jednostavno.

=== Feudalno društvo ===
U [[feudalno društvo|feudalizmu]] države vode ratove radi porobljavanja i pljačke, teritorijalnog proširenja, stjecanja novih posjeda i iskorištavanja [[kmet]]ova. Među najveće ratove ovog karaktera spadaju ratovi franačke države pod [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]], [[Osmansko Carstvo|turska]] osvajanja itd. Ciljevi tih ratova su imali i dinastičko obilježje kao npr. [[Stogodišnji rat]].

Međusobnih ratova feudalaca ili grupa feudalaca oko prevlasti i proširivanja teritorija na račun suparnika bilo je mnogo u razdoblju ''ranog feudalizma'' kad je rascjepkanost bila najveća ([[Italija]], [[Francuska]], [[Rusija]]). Takvi ratovi, samo krupnih razmjera su obilježje i kasnijeg razdoblja, poznatog kao ''kasni feudalizam'' ([[Ratovi dviju ruža]]).
Razdoblje feudalizma su potresali i seljački ratovi. Feudalno iskorištavanje učinilo je položaj kmeta vrlo teškim i tjeralo ga na borbu, i to pogotovu onda kad se pojavljuju i robno-novčani odnosi, pa se kmetu i nametnu teške novčane obveze.( [[Jacquerie]] u Francuskoj [[1358.]] godine, [[husitski ratovi]] u [[češka|Češkoj]] [[1419.]] – [[1436.]] godine, [[veliki seljački rat u Njemačkoj]] pod vodstvom [[Thomas Müntzer|Thomasa Müntzera]], [[Dožina]] (György Dozsa) u [[Mađarska|Mađarskoj]] [[1514.]] godine, buna [[Ivan Bolotnjikov|Ivana Bolotnjikova]] [[1606.]] – [[1607.]] godine, [[Hvarska buna]] [[1510.]] – [[1514.]] godine, [[slovenska seljačka buna|slovenske seljačke bune]] u [[15. stoljeće|15]]. i [[16. stoljeće|16. stoljeću]], [[Seljačka buna|Velika seljačka buna]] u Hrvatskoj [[1573.]] godine.
Razvitak gospodarstva i povećanja bogatstva dovodi i do pojave [[plaćenička vojska|plaćeničkih vojski]], koji vode rat za račun onog koji ih plaća.

=== [[Kapitalizam]] ===

[[Buržoazija]] kao nosilac i pokretač novih gospodarstvenih, društvenih, socijalnih i političkih odnosa u kapitalističkom društvu vodi antifeudalne i revolucionarne ratove u cilju nadilaženja feudalne racijepkanosti, i stvaranju nacionalnih država kao novog, pogodnijeg oblika razvitka kapitalističkog gospodarstva. Najpoznatije [[revolucija|revolucije]] tog do[[imperijalizam|imperijalističkog]] razdoblja su: nizozemska revolucija ([[rat između Nizozemske i Španjolske|Rat protiv Španjolske]] [[1566.]] – [[1609.]] godine), [[francuska revolucija]], [[Američki rat za nezavisnost]] itd.
U ovom razdoblju dolazi i do čestih ratova između država ili koalicija država za [[hegemonija|hegemoniju]], kao posljedica neravnomjernog razvitka kapitalizma u raznim zemljama i njihovih različitih interesa u borbi za trgovinsku, pomorsku, kolonijalnu i drugu premoć (između [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Engleska|Engleske]], Nizozemske i Francuske, Engleske i Francuske, [[sedmogodišnji rat]] [[1756.]] – [[1763.]] godine, [[Krimski rat]] [[1853.]] – [[1856.]] godine.). Osim toga, vode se i ratovi za nacionalno ujedinjenje (Italija, [[Njemačka]]), ratovi za nacionalno oslobođenje (ratovi protiv [[Napoleon]]a [[1802.]] – [[1814.]] godine), ratovi [[srpski ustanci|balkanskih naroda]] protiv [[Turska|Turske]], [[Grčki rat za oslobođenje]] [[1821.]] – [[1829.]]).
U 17. i 18. stoljeću kao rezultat [[kolonijalni ratovi|kolonijalnih ratova]], stvaraju se ogromni kolonijalni imperiji kapitalističkih europskih država. Kolonijalni ratovi imaju krajnje reakcionarnu ulogu, jer su lišili mnoge narode političke neovisnosti i uzrokovali su oslobodilačke ratove naroda [[kolonija]] ([[Indija]], [[Indonezija]], [[Alžir]], [[Meksiko]], [[Kuba]], [[Filipini]] itd.) U ovom razdoblju javljaju se i prvi građanski ustanci i ratovi koje, [[proletarijat]] vodi protiv buržoazije. ([[Pariška komuna]])

Imperijalistički ratovi za kolonije su naslijedili ratove predimperijalističkog razdoblja. Potreba za kolonijama i sirovinama su prerasli nacionalne okvire i pretvorili se u borbu imprijalističkih sila za podjelu svijeta, novih teritorija, tržišta i izvoz kapitala ([[španjolsko-američki rat]] [[1898.]] godine, [[burski rat]] [[1899.]] – [[1902.]] godine, [[rusko-japanski rat]] [[1904.]] – [[1905.]] godine), što je i uzrokovalo i [[Prvi svjetski rat]], koji izbija u uvjetima narušene ravnoteže među imperijalističkim državama.

== Uzroci ratova ==

=== Ekonomski uzroci ===

Još u [[Antika|antičkom dobu]], grčki [[filozof]]i idealisti, su tvrdili da je ''rat prirodno stanje duha'' ([[Platon]]) i ''prirodan način stjecanja imovine'' ([[Aristotel]]). Objema tezama su se pravdale ratovi robovlasničke klase i predstavljale izraz njenjih interesa.
Iako uzrok svih ratova nije nužno samo ekonomske prirode, materijalni čimbenici uvijek pogoduju ratovanju: ''Mein Kampf i Memorandum SANU prethodili su strašnim ratovima; Teška ekonomska kriza i glad prethodile su Mein Kampfu i oslabile intelektualni imunitet čak i najrazvijenije europske nacije.'' <ref>http://danas.net.hr/znanost/page/2010/04/28/0264006.html?pos=n1 Miroslav Radman, Globus, 28.04.2010.</ref>

=== Religijski uzroci ===

U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] crkva je kao najjači feudalac bila nositelj i stvaratelj religiozne ideologije, prema kojoj su ratovi izraz božje volje, natprirodne pojave pred kojim je čovjek nemoćan. U to ime, crkva vodi i [[Križarski ratovi|Križarske ratove]] i time prikriva njihov pravi karakter.

Buržoasko razdoblje donosi i šira objašnjenja rata. Mnogi napredni mislioci, znanstvenici, filozofi i dr. su bili protivnici rata kao sredstva za postizanje cilja i borili se protiv toga ([[Immanuel Kant]], [[Montesquieu]], [[Voltaire]], [[Rousseau]], [[Fichte]], [[Herder]] i dr.), vjerujući da zdrav ljudski um može spriječiti rat. U ovom razdoblju se javljaju tri različite teorije promatranja rata:
* idealističke,
* etičke i
* geopolitičke.

* Mnogi buržoaski [[idealizam|idealisti]] – [[Thomas Hobbes]], [[Leibnitz]], [[Karl Jaspers]] i drugi, objašnjavali su porijeklo rata biološkim uzrocima. ([[socijaldarvinizam]]). Oni su uspoređivali rat sa zakonitostima koji vladaju u životinjskom svijetu, i smatrali da je rat uvjet društvenog opstanka na isti način kao i što je borba za opstanak uvjet za postojanje u prirodi.
** Hobbes je objašnjavao vječnost i neizbježnost ratova samo čovjekovom prirodom, a ratno stanje jedinim zakonom u odnosima država i vlada.
** Leibnitz, pak smatra da vječni mir nije moguć na ovom svijetu i da bi doveo do umrtvljavanja prirode, do neobnavljanja života i do zastoja u razvitku. Rat je urođeno stanje čovjeka, jer u osnovi njegova života , kao i u osnovi svakog drugog živog bića, je borba za opstanak i zato je čovjek čovjeku vuk.
** Rasna teorija je najgrublji vid ove biološke teorije, jer uzroke rata objašnjava prirodnom nejednakošću. U ovoj rasnoj teoriji se istakao njemački ideolog najreakcionarnijeg dijela njemačke buržoazije [[Friedrich Nietzsche|Nietsche]], koji je isticao nadmoć arijevske rase.

* Etičke teorije ([[Hegel]], [[Pierre Joseph Proudhon|Proudhon]], [[Buckminster Fuller|Fuller]] i drugi) smatraju da je rat progresivna pojava koja pozitivno utiče na moral ljudi i naroda i bez koje se ne može ni zamisliti postojanje i razvitak društva, jer moralno stanje naroda doprinosi izobrazbi jakih ličnosti i nacija kojima je predodređena povijesna uloga. Rat čuva narode od truljenja i je najbolje sredstvo za liječenje naroda.
** Engleski svećenik [[Malthus]] je razvio teoriju da je rat neminovan za ograničavanje pretjeranog porasta stanovništva jer uništava suvišno stanovništvo i održava ravnotežu između sredstava za život i broja stanovnika.

* U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] se rađaju nove, geopolitičke teorije kao pokušaj opravdanja imperijalističkih ratova ([[Karl Haushofer]], [[Halford Mackinder]] i drugi). Oni objašnjavaju porijeklo rata zemljopisnim položajem pojedinih naroda: pomanjkanjem životnog prostora i borbom za prostor, nepogodnošću i potrebom promjene granice i sl. [[Geopolitika]] se i danas često upotrebljava za opravdanje ratnih priprema.

Osim ove tri teorije javljaju se i neki drugi pravci u objašnjavanju porijekla rata kao što su [[subjektivizam]] (rat je tragedija pogrešaka), [[kozmopolitizam]], [[pacifizam]] itd.

Ipak, u današnje vrijeme najviše navođeni teoretičar o ratu je [[Carl von Clausewitz]]. Clausewitz je napiso djelo "'''O ratu'''" u kojem je objasnio svoja viđenja odnosa između politike i rata. Odredio je pojam [[apsolutni rat|apsolutnog rata]]. Po njemu se pojam [[borba]] poistovjećuje s pojmom rata, gdje upotreba oružanih snaga nije ništa drugo do organizacija određenog broja [[boj]]eva. Clausewitz smatra obranu jačim vidom borbe od napada, jer po njemu rat počinje obranom, jer ako se napadnuti ne brani ne može doći ni do rata. Tu tezu on izvodi iz [[taktika|taktike]] i prenosi je u [[strategija|strategiju]] što je bilo sasvim neobično u to vrijeme, pa ga mnogi i kritiziraju. Moralne snage su u središtu Clausewitzeve ideje o ratu, jer samo fin, prodoran razum može u toj oblasti osjetiti istinu. Clausewitzeva strategija vođenja rata, međutim, ne prelazi europski kontinet i ne zahvaća odnose snaga na moru iako su imali izvanredne utjecaje na [[Napoleon]]ove ratove.

== Podjela ratova ==

* prema prostoru djelovanja, i upotrebi ratnih sredstava i oružja:
** [[totalni rat ]] (opći, globalni, svjetski rat)
** [[ograničeni rat]]
** [[lokalni rat]]

* prema karakteru rata:
** [[oslobodilački rat]]
** [[obrambeni rat]]
** [[građanski rat]]
** [[imperijalistički rat]]
** [[kolonijalni rat]]
** [[vjerski rat]]

* prema vrsti oružja:
** [[nuklearni rat]]
** [[konvencionalni rat]]

* prema pokretljivosti:
** [[manevarski rat]]
** [[pozicijski rat]]

Drugi oblici rata:
* [[hladni rat]]
* [[psihološki rat]]
* [[Informacijsko ratovanje|informacijski rat]]
* [[koalicioni rat]]
* [[gerilski rat]]
* [[radiološki rat]]

== Rat i pravo na rat ==


Rat kao društvenu pojavu regulira i pravo (međunarodno javno i ratno pravo). Pravni pojam rata je uži od njegovog općeg pojma. '''Rat je oružani sukob između dvije ili više država, uzrokovan voljom jedne od njih, uz potrebu prinudnih mjera kojim svaka zaraćena snaga pokušava nametnuti svoju volju protivniku.'''

Godine [[1928.]] rat je bio dopušten po [[međunarodno ratno pravo|međunarodnom ratnom pravu]], jer je svaka neovisna država imala pravo na vođenja rata. Dne [[27. kolovoza]] [[1928.]] godine je rat po prvi put u povijesti zabranjen [[Brijan-Kelogov pakt|Pariškim paktom]], gdje su se države, potpisnice ugovora odrekle prava na rat i obvezale da u njihovim međusobnim odnosima neće pribjeći ratu. Međutim ova obveza je važila samo za potpisnice ugovora, pa je rat i dalje bio pravno dopušten. Problem ovog ugovora je što nije jasno odredio pojam pravične samoobrane, napada ili obrane. Stoga je uvijek postojala mogućnost da se napadački rat proglasi obrambenim kako bi se opravdala njegova potreba. Na taj je način [[Njemačka]], iako potpisnica pakta, počela [[Drugi svjetski rat]].

Povelja [[Ujedinjeni narodi|UN]] iz [[1945.]] konačno zabranjuje rat kao sredstvo rješavanja međunarodnih sporova i nacionalne politike. Članice UN su se obvezale da neće upotrebljavati silu ili prijetiti silom koja bi bila usmjerene protiv političke ili teritorijalne neovisnosti bilo koje države, da će sve sporove i sukobe rješavati jedino i isključivo mirnim putem, da će pružiti pomoć svakoj napadnutoj članici, da će se uzdržati od pružanja pomoći svakoj državi protiv koje UN poduzme neku prinudnu mjeru. Iako zabranjuje rat, povelja UN ipak dopušta ''urođeno pravo na pojedinačnu i zajedničku samoobranu u slučaju oružanog napada protiv nekog člana Ujedinjenih naroda, dok Savjet sigurnosti ne poduzme mjere potrebne za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti.''

== Povezani pojmovi ==

* [[Popis ratova]]
* [[vojna povijest]]
* [[Ženevska konvencija]]
* [[oružani sukob]]
* [[zaraćene strane]]
* [[ratište]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Povijesna znanost]]
[[Kategorija:Međunarodni odnosi]]
[[Kategorija:Vojna teorija]]
[[Kategorija:Ratovi| ]]

Rat - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica