https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=ReflektorReflektor - Povijest promjena2026-05-23T17:44:48ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Reflektor&diff=273514&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-11-01T01:19:04Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Reflektor'''-->[[datoteka:Par30.jpg|mini|desno|250px|Parabolični reflektor.]]<br />
<br />
[[datoteka:Parabola with focus and arbitrary line.svg|mini|desno|250px|Paralelne zrake [[svjetlost]]i koje padaju na [[parabolično zrcalo]] se skupljaju u jednu točku ili [[žarište]] (fokus) F.]]<br />
<br />
[[datoteka:Erdfunkstelle Raisting 2.jpg|250px|mini|desno|250px|[[Parabolična antena]] ''Erdfunkstelle Raisting'', najveća antena za satelitske komunikacije u svijetu, u Raistingu, [[Bavarska]], [[Njemačka]]. Ima [[Cassegrainov reflektor]].]]<br />
<br />
{{dz}}<br />
<br />
'''Reflektor''', u [[Optika|optici]], je [[uređaj]] kojim se usmjeruje (zapravo [[Refleksija|reflektira]] u određenom smjeru) neko [[zračenje]], na primjer [[svjetlost]], [[Radio valovi|ultrakratki valovi]] i drugo. Najčešće se pod reflektorom misli na [[uređaj]] koji reflektira [[svjetlost]] u gustome mlazu usporednih [[zraka]]. U tu se svrhu obično upotrebljavaju [[metal]]na [[zrcalo|zrcala]] u obliku rotacijskoga [[paraboloid]]a, jer imaju svojstvo da svjetlost reflektiraju u snopu usporednih zraka, ako je izvor svjetlosti smješten u [[žarište]] takve plohe. Kako bi se postigla što bolja refleksija, zrcalo je [[Niklanje|niklano]] ili [[Kromiranje|kromirano]] i [[Poliranje|polirano]] do visokoga sjaja. <ref> '''reflektor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52216] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref><br />
<br />
== Parabolično zrcalo ==<br />
{{glavni|Parabolično zrcalo}}<br />
<br />
'''Parabolično zrcalo''' ili '''parabolično ogledalo''' je zrcalna površina u obliku [[Paraboloid|rotacijskoga paraboloida]]. Obasjano točkastim izvorom [[svjetlost]]i ili drugim [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim zračenjem]], u [[Žarište|žarištu]] nakon refleksije oblikuje svjetlosni snop usporedan s osi [[Zrcalo|zrcala]], a pri prijemu snopa svjetlosti usporedna s osi zrcala, okuplja svjetlosni snop u žarište zrcala.<br />
<br />
Zakrivljena zrcala većinom su dijelovi nekih pravilnih ploha, pa tako nastaje [[Sfera|sferno]] zrcalo, [[Kvadrike|elipsoidno]] zrcalo, [[paraboloid]]no zrcalo, [[Kvadrike|hiperboloidno]] zrcalo i drugo. [[Optika|Optička]] se zrcala raznoliko primjenjuju, ponajprije u optičkim instrumentima i [[Reflektorski teleskop|reflektorima]]. I u drugim sustavima koji se mogu opisati zakonima sličnim [[geometrija|geometrijskoj]] optici (npr. elektromagnetski ili [[Akustika|akustički]] sustavi) postoje sastavnice koje djeluju kao zrcala.<br />
<br />
Parabolično zrcalo je zakrivljenije u sredini nego na rubu. To je potrebno da bi ono moglo paralelne zrake svjetlosti skupljati u jednu točku. Dakle, poprečni presjek zrcala mora biti [[Parabola (krivulja)|parabola]] sa tjemenom u središtu zrcala. Razlika između sfernog i paraboličnog zrcala je toliko mala da se mjeri desetinkama [[metar|mikrometra]], ali je zato velika razlika u kvaliteti slike koju daju! <ref> [http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/131-tehnicki-leksikon/429-zrcalo] '''Parabolično zrcalo''', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2011.</ref><br />
<br />
=== Parabolična antena ===<br />
{{glavni|Parabolična antena}}<br />
<br />
'''Parabolična antena''' je [[antena]] koja koristi parabolični reflektor, površina čiji je poprečni presjek [[parabola (krivulja)|parabola]], za usmjeravanje [[radio valovi|radio valova]] u jednu točku [[žarište|žarišta]]. Glavna prednost je visoka usmjerenost, slično kao reflektor projektora ili džepne baterije. Parabolična antena ima jedan od najvećih radnih učinaka od svih vrsta antena. Koristi se za radio, televizijske i druge informatičke [[komunikacije]], te za [[radar]], decimetarske radio valove (300 MHz – 3 GHz) i centimetarske mikrovalove (3 GHz – 30 GHz). Relativno male valne duljine omogućuju najoptimalnije veličine reflektora, da bi se dobio zadovoljavajući signal. Sa otkrićem prijema satelitskih televizijskih programa, parabolične antene su sveprisutni dio modernog izgleda naselja. Koristi se i za mikrovalni prijenos, radarske antene na tlu i u avionu, bežične [[WAN]]/[[LAN]] veze, komunikacije za satelitske i svemirske letjelice, te za [[radio teleskop|radio teleskope]]. <ref> [http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19900009937_1990009937.pdf] "Large Space Antenna Concepts for ESGP", 2009., Love Allan W., publisher=Rockwell International </ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Optika]]</div>WikiSysop