WikiSysop: file->datoteka

2022-05-07T21:03:33Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 21:03, 7. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Reljef Rumunjske'''-->[[~~File~~:Romania-relief.png\|thumb\|Fizički zemljovid Rumunjske]]		<!--'''Reljef Rumunjske'''-->[[Datoteka:Romania-relief.png\|thumb\|Fizički zemljovid Rumunjske]]
	U reljefu Rumunjske predstavljena su sva tri reljefna oblika: [[nizina\|nizine]], [[brijeg\|brijegovi]] i [[planina\|planine]]. Na površini od 238.391 četvornih kilometara smjestila su se tri značajnija gorska sustava. To su: [[Karpati]], [[Transilvanske alpe]] (još se nazivaju i južnim Karpatima) i [[Bihor (gorje)\|Bihor]]. Nizine zauzimaju 33% zemlje, [[brdo\|brda]] i [[gora\|gore]] do 750 m 37%, a planine 30%. Iz ovoga je vidljiva jednakost u ukupnoj teritorijalnoj obuhvatnosti.		U reljefu Rumunjske predstavljena su sva tri reljefna oblika: [[nizina\|nizine]], [[brijeg\|brijegovi]] i [[planina\|planine]]. Na površini od 238.391 četvornih kilometara smjestila su se tri značajnija gorska sustava. To su: [[Karpati]], [[Transilvanske alpe]] (još se nazivaju i južnim Karpatima) i [[Bihor (gorje)\|Bihor]]. Nizine zauzimaju 33% zemlje, [[brdo\|brda]] i [[gora\|gore]] do 750 m 37%, a planine 30%. Iz ovoga je vidljiva jednakost u ukupnoj teritorijalnoj obuhvatnosti.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T11:13:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Romania-relief.png|thumb|Fizički zemljovid Rumunjske]]
U reljefu Rumunjske predstavljena su sva tri reljefna oblika: [[nizina|nizine]], [[brijeg|brijegovi]] i [[planina|planine]]. Na površini od 238.391 četvornih kilometara smjestila su se tri značajnija gorska sustava. To su: [[Karpati]], [[Transilvanske alpe]] (još se nazivaju i južnim Karpatima) i [[Bihor (gorje)|Bihor]]. Nizine zauzimaju 33% zemlje, [[brdo|brda]] i [[gora|gore]] do 750 m 37%, a planine 30%. Iz ovoga je vidljiva jednakost u ukupnoj teritorijalnoj obuhvatnosti.

== Planine ==

[[Karpati]] (istočni) su 500 km dug planinski lanac. Površina im je 53.000 kvadratnih kilometara, što je oko 22% čitavog teritorija. Široki su oko 100 km, a najviši vrh visok je 2511 m. Prosječna im je visina 1500 do 1600 m. Karpati su vrlo raščlanjeni pa su oblikovali slikovite udoline, zavale, ledenjačke doline, jezera, kanjone i sl. Najzanimljivi dio Karpata svakako je [[Vulkanski pojas]]. Rad vulkana prestao je u [[Mlađe ledeno doba|mlađem ledenom dobu]]. Uz slikovit krajolik, ovdje su prisutna [[Vulkansko jezero|vulkanska jezera]] kao i brojni izvori mineralnih voda. U Karpatima postoji i pojas [[Kamena sol|kamene soli]]. Ta tzv. [[Slana brda|Slana brda]] puna su [[Ponikve|ponikava]] i dolina. [[Fliš|Flišni]] zemljani pokrov uzrokovao je veliku pošumljenost.

[[Južni Karpati]] ili Transilvanske alpe znani još kao i «nepravilni» Karpati najviši su planinski lanac u Rumunjskoj. Zbog asimetričnog profila prozvani su nepravilnim. Građom, sastavom i reljefnim osobinama toliko se razlikuju od ostatka Karpata da se uglavnom smatraju posebnim planinskim lancem. Tu se nalazi i najviši vrh [[Moldavenau]] (2544 m). Ovdje je rad [[Ledenjaci|ledenjaka]] bio velik pa su oni bili glavni modifikatori reljefa. Kraj je bogat [[ugljen]]om i [[željezo]]m. Lanac ima velik broj [[Ledenjačka jezera|ledenjačkih jezera]].

[[Bihor (gorje)|Bihor]] je planinski masiv na zapadu Rumunjske. Po postanku je otočna planina kao i naše slavonske gore. Masiv je bogat šumama i pašnjacima. Reljef je dinamičan s brojnim spiljama, kanjonima, ponikvama i drugim vapnenačkim oblika. Kraj je bogat [[srebro]]m i [[zlato]]m pa se naziva i «Transilvansko rudogorje». Najviši vrh je na visini od 1849 m.

== Pobrđa ==

Od [[pobrđa]] najveća su [[Pretkarpati]], [[Getsko pobrđe]], [[Moldavsko pobrđe]] i pobrđe [[Dobrudža|Dobrudže]].

[[Pretkarpati]] su reljefno niža i mlađa stuba od Karpata koja zatvaraju luk oko Karpata. Široki su od nekoliko kilometara na sjeveru do 30 do 60 km na istoku.
[[Getsko pobrđe]] je zapravo međuprostor između [[Vlaška nizina|Vlaške nizine]] i Pretkarpata. To su brežuljci visoki od 200 do 500 metara. Područje je oblikovanao potocima, a ima stijena eolskog, jezerskog i morskog porijeklo.

[[Moldavsko pobrđe]] je brdoviti prostor na istoku zemlje. To je blago valovit prostor na sjeveru nadmorske visine 100 metara, a na jugu oko 500 m. Do [[Ledeno doba|ledenog doba]] prostor je bio pod morem. Nakon povlačenja mora rijeke su [[Erozija|erozijom]] rasčlanile prostor pa je postalo pobrđe. U ledenom dobu [[Vjetar|vjetrovi]], rijeke i padinski procesi nanijeli su i do 60 metara debele naslage [[les]]a.

Pobrđe [[Dobrudža|Dobrudže]] je oko 400 metara visoka blago valovita ploča. Prekrivena je debelim naslagama lesa. Obala je prekrivena lesom i puna pješčanih plaža. Obalu su oblikovale morske struje koje su les donosile s ušća [[Dunav]]a. Formirane su brojne [[Laguna|lagune]] i [[zaljev]]i te [[liman]]i.

Južno od [[Mamai]]e obala je strma.

== Zavale i nizine ==

[[Transilvanska zavala]] područje je okruženo planinama na visini od 400 do 700 metara. Zavala je isušeni dio jednog kraka [[Panonsko more|Panonskog mora]]. Kraj je bogat [[sol]]ju što je ostala pri povlačenju mora koje je ostavilo i brojne druge tragove, tako da i reljef sliči na morsko dno. Glavni sastav tla je [[glina (tlo)|glina]] pa su odroni vrlo česti. Takvim su procesima nastala brojna jezera u ovom području.

Nizine su gospodarska osnova Rumunjske i najvrijednija su područja Rumunjske. U Rumunjskoj je najvažnija dolina [[Vlaška (pokrajina)|Vlaška]]. Ona je pravi centar Rumunjske i cijelom se površina nalazi u Rumunjskoj.

[[Vlaška nizina]] pravi je nizinski kraj s gotovo neprimjetnom nagnutošču od sjevera prema jugu. Lesni nanosi potpuno su prekrili dolinu pa je stoga vrlo plodna. Prosječna joj je visina 100 m. Bogatstvo lesom očituje se i u postojanju pješčanih [[dina]] nanesenih vjetrom. Zapadna Vlaška ima osobine prave zaravnjene plohe. Većina je tog područja naplavna ravnica Dunava.

[[Panonska nizina]] se nalazi malim 20 do 60 kilometara širokim područjem u Rmunjskoj. To je vrlo plodna nanosna dolina s lesnom podlogom.

[[Moldavija]] sa svojim jugoistočnim djelom također spada u nanosne nizine. Međutim ravni dio Moldavije ([[Besarabija]]) nalazi se izvan granica Rumunjske.

== Spilje ==

Rumunjska je bogata spiljama. Tri najznačajnije su [[Valea Rea]], [[Movila]] i Pietra [[Altralui]].

[[Pietra Altralui]] jedna je od najznačajnijih špilja kako Rumunjske tako i cijele Jugoistočne [[Europa|Europe]]. Vrijednost špilje Pietra Altralui je u [[Paleontologija|palentološko]]-[[Arheologija|arheološkom]] i [[Geomorfologija|geomorfološkom]] značenju.

[[Valea Rea]] značajna je zbog [[Minerali|mineraloške]] i geomorfološke strukture. Znana je i pod imenom ''Podzemna kraljica''. Duga je čak 24 kilometra. Kroz špilju prolazi rijeka koja završava u podzemnom kanalu ([[sifon]]u) 400 metara ispod površine. U špilji se nalaze [[sige]], [[stalagmiti]], [[stalaktiti]] i [[helkiti]] (posebna, vrlo rijetka vrsta siga).Helikiti nastaju procesima [[Kristalizacija|kristalizacije]] za razliku od ostalih vrsta siga. Kristalni oblici rađeni su od otopljenog gipsa, [[kalcit]]a i [[aragonit]]a. U špilji se nalazi preko 30 vrsta minerala ([[zlato]] i [[uranij]] uključeni) i jedna je od mineralima najbogatijih špilja na svijetu.

[[Movila]] je poznata zbog biološkog značaja. Do nje se došlo sasvim slučajno bušenjem 25 m dubokog vertikalnog kopa za potrebe [[termoelektrana|termoelektrane]]. Špilja je značajna jer u njoj postoji [[endem]]ski svijet koji za [[Fotosinteza|fotosintezu]] ne koristi sunčevu svijetlost. Ova špilja nalazi se u Dobrudži blizu obala [[Crno more|Crnog mora]]. Špilja je siromašna [[kisik]]om (od 7-10 %) i ima [[Korozija|korodirane]] zidove bez bilo kakvih špiljskih ukrasa. Osnova dobivanja [[Energija|energije]] proizlazi iz [[bakterija]] i ostalh [[Mikroorganizmi|mikroorganizama]] koji žive u 0,2 do 0,3 mm debelim kolonijama koje plutaju na [[Termalna voda|termalnoj vodi]] na dnu špilje. Temperatura vode kao i špilje je 21 [[celzij]]ev stupanj. U ovakvim uvjetima stvorena je prava endemska životna zajednica.
Špilja je jedna od velikih znamenitosti Rumunjske i privlači brojne znanstvene organizacije; čak i [[NASA]]-u.

[[Kategorija: Zemljopis Rumunjske]]

Reljef Rumunjske - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica