WikiSysop: bnz

2022-03-24T10:08:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 10:08, 24. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Renga'''-->'''~~''Renga''''' (jap. 連歌, ) je žanr <ref>Carter, Steven D. ''Three Poets at Yuyama'', University of California, 1983, {{ISBN\|0-912966-61-0}} p.3</ref> [[japansko pjesništvo\|japanskog]] [[kolaborativno pjesništvo\|kolaborativnog pjesništva]]. Sastoji se od najmanje dva ''ku''-a (句) odnosno kitica. Otvarajuća kitica renge zvana ''[[hokku]]'' (発句) postala je osnovom suvremenog [[haiku]]a.		''Renga''''' (jap. 連歌, ) je žanr <ref>Carter, Steven D. ''Three Poets at Yuyama'', University of California, 1983, {{ISBN\|0-912966-61-0}} p.3</ref> [[japansko pjesništvo\|japanskog]] [[kolaborativno pjesništvo\|kolaborativnog pjesništva]]. Sastoji se od najmanje dva ''ku''-a (句) odnosno kitica. Otvarajuća kitica renge zvana ''[[hokku]]'' (発句) postala je osnovom suvremenog [[haiku]]a.

	Dvojica najpoznatijih majstora renge su budistički svećenici [[Iio Sōgi\|Sōgi]] (1421.–1502.) i [[Macuo Bašo\|Matsuo Bashō]] (1644.–1694.).		Dvojica najpoznatijih majstora renge su budistički svećenici [[Iio Sōgi\|Sōgi]] (1421.–1502.) i [[Macuo Bašo\|Matsuo Bashō]] (1644.–1694.).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T06:22:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''''Renga''''' (jap. 連歌, ) je žanr <ref>Carter, Steven D. ''Three Poets at Yuyama'', University of California, 1983, {{ISBN|0-912966-61-0}} p.3</ref> [[japansko pjesništvo|japanskog]] [[kolaborativno pjesništvo|kolaborativnog pjesništva]]. Sastoji se od najmanje dva ''ku''-a (句) odnosno kitica. Otvarajuća kitica renge zvana ''[[hokku]]'' (発句) postala je osnovom suvremenog [[haiku]]a.

Dvojica najpoznatijih majstora renge su budistički svećenici [[Iio Sōgi|Sōgi]] (1421.–1502.) i [[Macuo Bašo|Matsuo Bashō]] (1644.–1694.).

== Povijest ==
''Renga'' je jedan od najvažnijih oblika književne umjetnosti u predmodeernom Japanu. Najstariji preživjeli oblik ''renge'' je u [[Man'yōshū]]u, gdje su [[Ōtomo no Yakamochi]] i budistička redovnica (ama, 尼) sastavili i izmijenili poeme uz brojeve zvučnih jedinica ("[[Onji|on]]") 5-7-5 i 7-7.<ref>Keene, Donald, ''The Comic Tradition in Renga'', in ''Japan in the Muromachi Age'','' ''edited by John Hall and Takeshi Toyoda. Los Angeles: University of California Press, 1977. str. 244.</ref> Ovaj dvostihovni oblik je ''tan-renga'' (短連歌, kratki ''renga''). Ostali stilovi su ''chō-renga'' (長連歌, dugi ''renga''"). Usporedni ali manje razvijeni oblike tradicije "povezanog stiha" (''lián jù'' 連句 - isti znakovi kao i za '[[renku]]') - razvio se u Kini u doba dinastije [[Qin (dinastija)|Qin]],<ref>Reckert, Stephen, ''Beyond Chrysanthemums: Perspectives on Poetry East and West'', Oxford University Press, 1993, {{ISBN|0-19-815165-9}}, str.43</ref> i vjerojatno je ovaj kineski oblik utjecao na japanski oblik ''rengu'' u njegovom formativnom razdoblju.<ref>Sato, Hiroaki. ''One Hundred Frogs, from ''renga'' to haiku to English'', Weatherhill 1983, {{ISBN|0-8348-0176-0}} str.11</ref> No, između ova dva stila mnoge su velike razlike, kineski ima jedinstvo subjekta i opću lakost srca u zvuku, čega nema u japanskoj rengi; nadalje, povijest japanskog pjesništva pokazuje rengu kao naoko prirodnu evoluciju.<ref>Keene, Donald, Japanese Literature: an Introduction for Western Readers, (New York: Grove Press, 1955) str. 33-34.</ref>

== Oblici ==
Oblici u kojima renga se javlja su, pri čemu su uračuntati i ''ushin'' (ortodoksna) ''renga'', i ''mushin'' ([[renku]])<ref>Miner, Earl. Japanese Linked Poetry, Princeton University Press, 1979, {{ISBN|0-691-06372-9}}.</ref>: hyakuin, senku, gojūin, yoyoshi, kasen, han-kasen, shisan, jūnichō, nijūin, triparshva i rokku.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Japanska književnost]]
[[Kategorija:Pjesništvo]]

Renga - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica