WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T10:31:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Komet 01.png|mini|desno|400px|Građa kometa.]]

[[datoteka:Komet 02.jpg|mini|desno|300px|Dijelovi repa kometa.]]

[[datoteka:Iss030e015472 Edit.jpg|mini|desno|300px|Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep.]]

[[datoteka:Comet-Hale-Bopp-29-03-1997 hires adj.jpg|mini|desno|300px|[[Komet Hale-Bopp]] snimljen 29. ožujka 1997. u [[Pazin]]u.]]

[[datoteka:Lspn comet halley.jpg|mini|desno|300px|[[Halleyjev komet]] snimljen 8. ožujka 1986.]]

[[datoteka:Comet P1 McNaught02 - 23-01-07-edited.jpg|mini|desno|300px|[[Komet McNaught]] (oznake C/2006) snimljen iznad [[Australija|Australije]] 2007.]]

[[datoteka:Komet 03.png|mini|desno|300px|Tipična [[Planetarna putanja|putanja]] kometa oko [[Sunce|Sunca]].]]

[[datoteka:17pHolmes 071104 eder vga.jpg|mini|desno|300px|[[17P/Holmes|Komet Holmes]] (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane.]]

'''Rep kometa''' je sekundarna pojava u [[komet]]a, iako pruža veličanstven dojam kojemu promatrači ne mogu odoljeti ("zvijezda repatica"). Veći komet u trenutku najvećeg sjaja može repom pokriti znatan dio [[nebeska sfera|neba]], od [[obzor]]a do [[zenit]]a, kao mač nad glavom. Kada se komet približava [[Sunce|Suncu]], rep raste s brzinom od kojih milijun [[kilometar]]a u danu. Tako nastaju repovi i od 100 milijuna [[km]]. Na rep djeluje [[Sunčeva svjetlost]], [[Sunčev vjetar]] i [[magnetsko polje]] koje se kroz međuplanetarni prostor prenosi sa Sunčevim vjetrom. Zato je rep u pravilu otisnut od Sunca i tvar teče kroza nj s nekim ubrzanjem (repulsivno ili odbojno [[ubrzanje]]). [[Jezgra kometa]] je osnovno tijelo [[komet]]a, rahla tvorevina smrznutih tvari, [[led]]a s prašinom. Komet je nestalno [[nebesko tijelo]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]] kojima su [[planetarna putanja|staze]] vrlo izdužene, a ravninu [[ekliptika|ekliptike]] mogu presijecati pod bilo kojim kutom. Oko jezgre razvija se [[Koma (astronomija)|koma]] (koja zajedno s jezgrom čini glavu kometa), a iz nje rep. Veličina jezgara većinom je nepoznata; desetak bolje upoznatih jezgara promjera su od jednoga do dvadeset [[kilometar]]a. <ref> '''kometi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32567] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Građa kometa ==
Kao pojava, komet se razlikuje od drugih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] po magličastoj ovojnici, komi. Maglica slabi pri rubu tako da se prelijeva u [[svjetlost]] okolnog neba. U središtu kome nazire se svijetlo zgušćenje, koje sadrži jezgru. Jezgra se smatra glavnim dijelom kometa. Tako je malena da se ne vidi pri [[Tranzit (astronomija)|tranzitu]] kometa. Dimenzije jezgre, osim u posljednjem preletu Halleyjeva kometa, nisu podložne izravnom [[mjerenje|mjerenju]]. Sudeći po tome kakva se zgušćenja javljaju, jezgre mogu biti dvostruke i višestruke. Sudeći po tome što se kometi raspadaju, jezgra je lako drobivo tijelo. O masi jezgre zaključuje se na osnovi njezinih dimenzija i gustoće (za Halleyjevu kometu [[gustoća]] se procjenjuje na 600 [[Kilogram po metru kubnom|kg/m3]]). Komet nema primjetnog utjecaja na nebeska tijela kraj kojih prolazi. Najmanji komet ima možda masu oko 1 tonu, a gornja granica je također nepouzdana (osim realističkih 1016 [[kg]], donose se i veće procjene).

=== Koma ===
{{Glavni|Koma (astronomija)}}

Koma je raslojena u područja različite [[gustoća|gustoće]]. Ima ulogu [[atmosfera|atmosfere]], koja [[nebesko tijelo]] izolira od okoline i time čuva. Ima kometa koji su prošli kroz Sunčevu [[korona|koronu]], pola milijuna kilometara iznad [[Fotosfera|fotosfere]]. Takav je [[Ikeya–Seki|komet Ikeya–Seki]] (označen kao C/1965 S1, 1965 VIII i 1965f). Veličina kome na složen način ovisi o udaljenosti od Sunca. Najveća koma javlja se kada se komet nalazi na udaljenosti od 0.9 do 1.6 [[AJ]]. Nađene su glave veličine 5 000 km pa sve do milijun km. Daleko od Sunca, komet ima okruglu glavu i [[plin]] istječe jednoliko u svim smjerovima. U blizini Sunca, koma poprima oblik [[parabola|parabole]]. To dolazi zbog strujanja tvari koje izbacuje jezgra, a struje se svijaju pod tlakom [[Sunčev vjetar|Sunčeva vjetra]] i teku dalje od Sunca. Znade se javiti više paraboličnih ljusaka i drugi, raznovrsni oblici kome.

=== Rep ===
Rep je sekundarna pojava u kometa, iako pruža veličanstven dojam kojemu promatrači ne mogu odoljeti ("zvijezda repatica"). Veći komet u trenutku najvećeg sjaja može repom pokriti znatan dio neba, od [[obzor]]a do [[zenit]]a, kao mač nad glavom. Kada se komet približava Suncu, rep raste s brzinom od kojih milijun kilometara u danu. Tako nastaju repovi i od 100 milijuna km. Na rep djeluje [[Sunčeva svjetlost]], [[Sunčev vjetar]] i [[magnetsko polje]] koje se kroz međuplanetarni prostor prenosi sa Sunčevim vjetrom. Zato je rep u pravilu otisnut od Sunca i tvar teče kroza nj s nekim ubrzanjem (repulsivno ili odbojno ubrzanje). Čestice Sunčeva vjetra jesu [[atomska jezgra|atomske jezgre]] [[vodik]]a s nešto [[helij]]evih jezgara, kreću se brzinom od 400 do 500 [[Metar u sekundi|km/s]] i u izravnom sudaru tlače na kometske [[ion]]e. Nagla pojačanja struje Sunčeva vjetra, koja su uzrokovana pojavama na Suncu, dovode do toga da [[sila]] kojom Sunčev vjetar odbija kometarne čestice nadjača [[Newtonov zakon gravitacije|privlačnu silu]] kometa i za više od stotinu puta. I [[Tlak elektromagnetskog zračenja|svjetlost tlači]], no ona tlači na čestice prašine od kojih se odbija, a tlači i [[atom]]e koji je upijaju. Gustoća Sunčevih zračenja veća je u njegovoj blizini, pa su tu i posljedice jače.

U sudaru sa [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zračenjima]], plinoviti sastojci repa vladaju se drukčije nego prah, a drukčije se vlada i neutralni [[plin]] od [[ionizacija|ioniziranog]] plina. Repove je [[Fjodor Aleksandrovič Bredihin]] u 19. stoljeću razvrstao prema obliku i odbojnom [[ubrzanje|ubrzanju]]. Veoma ubrzani, '''pravocrtni repovi''' otklanjaju se točno od Sunca. Mogu se sastojati od strujnica i magličastih zgušćenja. U takvu repu otkrivene su ionizirane molekule. Manja ubrzanja javljaju se kod '''zakrivljenih repova'''. Sastoje se od čestica praha, pa svjetlost koja od njih dolazi odražena je [[Sunčeva svjetlost]]. Sasvim '''kratak rep''' položen je kao traka u smjeru prijeđene staze kometa, a sastoji se od većih čestica praha koje ne trpe nikakvo ili trpe samo malo odbojno ubrzanje. One se sa jezgrom gibaju po stazi kometa. '''Anomalnim repom''' naziva se onaj koji prednjači pred kometom. Izrazit primjerak takvog “repa” imao je komet Arend - Roland (označen kao 1957 III, 1956h, C/1956 R1), predstavljajući oštricu koja je u ravnini staze bila uperena prema Suncu. Pojava je uzrokovana stanjenim oblakom prašine koja prati komet i koje ima više na tragu kometa nego ispred njega; opaža se pod povoljnim kutom gledanja, kada promatrač prolazi kroz ravninu staze kometa. U osnovi se, dakle, rep kometa sastoji od prašine i plinovitog (ioniziranog) dijela.

=== Jezgra ===
{{Glavni|Jezgra kometa}}

Jezgra je izvor svekolike pojave. O kemijskom sastavu i građi sudi se na osnovu kemijskih tvari ustanovljenih u komi i repu, a i na osnovi kemijskog sastava meteorskih rojeva koji predstavljaju ostatke kometa. [[Spektar (fizika)|Spektar]] kometa složen je od više dijelova. Dijelom se radi o Sunčevoj svjetlosti, odbijenoj ili od jezgre, kada je komet veoma daleko, ili od krutih čestica, zrnaca, koji se nalaze u komi i repu. Plinoviti sastojci kome i repa emitiraju spektralne linije. Fizički procesi koji uzrokuju to svijetljenje jesu različiti [[atom]]ski procesi između Sunčeve svjetlosti i plina. Velik udio ima [[fluorescencija]], proces pri kojemu upijanje svjetlosti na jednoj valnoj duljini vodi zračenju na nekoj drugoj, većoj [[valna duljina|valnoj duljini]].

[[Spektroskopija|Spektralnom analizom]] pronađene su u komi neutralne [[molekule]]. Među njima prevladavaju slobodni radikali: CH, OH, CN, NH, CH2, CH3, NH2, HCN, CS, CO, C2, C3. Radikali su kemijski veoma aktivni, njihove veze su nezasićene, a u kometu ostaju samo stalni zbog male gustoće [[plin]]a. Molekula [[voda|vode]] H2O otkrivena je među posljednjima, po emisiji [[Radio valovi|radio valova]]. U unutarnjim slojevima kome, uz jezgru, viđeni su pojedinačni atomi: H, C, O, S te Na, Fe, Cu, Co, Cr i još neki atomi [[metal]]a, što svjedoči o tome da su u unutarnjoj komi fizički i kemijski procesi najaktivniji. Katkada se vide i [[ion]]i. Pri susretu svemirskih letjelica s Halleyjevim kometom izravno su nađeni i drugi sastojci, na primjer H2O+, H3O+. U repu se zapažaju [[ion]]i CO+, CO2+, CH+, CN+, N2+, OH+, H2O+, C+, Ca+. Sve te tvari ne javljaju se čitavo vrijeme, već im pojava veoma ovisi o udaljenosti kometa od Sunca.

==== Model zaprljane grude snijega ====
Promatranja i analize potvrđuju model kometske jezgre, koji je 1950. postavio [[Fred Lawrence Whipple]]. Model se naziva '''zaprljanom grudom snijega'''. Jezgra je rahli anglomerat smrznutih tvari (plinova) i stijenja, to jest prašine. Led i prah zastupljeni su otprilike jednako. Središte jezgre je u istom stanju kao u doba stvaranja kometa. Kora, koja je debela vjerojatno oko metra ili manje, nosi oznake meteorskih kratera, i u njoj prevladava prašina. Veoma je porozna. Njena je pojava, naime, posljedica procesa koji se odvijaju prilikom proleta kometa kraj Sunca. Pri svakom proletu kraj Sunca, komet veličine Halleyjeva izgubi dio kore, i nova se stvara. Do promjena na jezgri dolazi zagrijavanjem Sunčevim zračenjem, obično na udaljenosti od Sunca od 2.5 do 3 [[AJ]]. Kod [[Halleyjev komet|Halleyjeva kometa]] promjene su zapažene na daljini 6 AJ, kada se pojavila koma. Mijenjala je oblik i sjaj. Sjaj se znao u jednom danu promijeniti za nekoliko puta. Zašto? Zato što iz jezgre izlazi tvar koja stvara atmosferu, ali ne izlazi jednoliko i po čitavoj površini, već iz nekoliko mjesta, i to poput mlazova. Zajedno sa strujom plina iz površine se odvajaju i čestice praha.

[[Energija]] Sunčeva zračenja dovodi do prijelaza [[led]]a u [[plin]]. To je proces [[sublimacija|sublimacije]], izravan prijelaz iz čvrstog u plinovito. No tvari koje su bile sleđene opet mogu u atmosferi resublimacijom prijeći u ledena zrnca. Tako dolazi do različitih pojava kome: plin, prah, ledena zrnca. Oblak od praha i ledenih zrnaca u daljem razvoju kometa sakriva jezgru od našeg pogleda, jer se na krutim česticama rasipa [[Sunčeva svjetlost]]. Prava jezgra sakriva se u središnjem svjetlosnom zgušćenju. Osnovni sastojak ledova je [[led]] [[voda|vode]] (H2O). Uz vodu vjerojatni su sastojci HCN i CH3CN. [[Kristal]] leda vode, zapravo jedna vrlo velika [[molekula]], sadrži mnoge međušupljine, u kojima se mogu smjestiti manje molekule. To su takozvani klatratni [[hidrati]]. Kada se zagrijavanjem narušava struktura leda, zajedno s molekulama vode otpuštaju se i te druge molekule. Time se tumači tipična pojava kome na daljini od 2.5 do 3 AJ.

[[Brzina oslobađanja]] od kometa iznosi nekoliko [[Metar u sekundi|m/s]]. Stoga se [[plin]] vrlo brzo širi i lako otječe u međuplanetarni prostor. [[Molekule]] se rastavljaju (disociraju) na atome i manje skupine, a atomi ioniziraju pod djelovanjem Sunčeva zračenja i Sunčeva vjetra. Jedan proces ionizacije je fotoionizacija (upijanje [[svjetlost]]i), a drugi izmjena [[Električni naboj|naboja]]. Naime, [[proton]] Sunčeva vjetra ([[vodik]]ov [[ion]]) u sudaru s neutralnim kometskim [[atom]]om oduzima njegov [[elektron]]; vodikov se ion neutralizira, a kometski se atom ionizira. Širenje ioniziranog plina na daljinu od 1 000 000 km oko kometske jezgre dovodi do presudnih posljedica. [[Sunčev vjetar]] nailazi na prepreku i usporava se. Zbog promjene u načinu strujanja javlja se takozvani udarni val, a Sunčev vjetar mijenja smjer i optječe oko kometa. Između udarnog vala i jezgre nalazi se najprije područje gdje su izmiješani ioni Sunčeva vjetra i kometski ioni; bliže kometu prevladavaju kometski ioni ili kometska plazma. Čestice praha ispunjavaju još manje područje, a najmanje područje, ledeni halo, ispunjavaju ledena zrnca.

Najveći [[obujam]], [[vodik]]ovu koronu, ispunjavaju atomi vodika potekli iz jezgre, i mogu se zapaziti samo izvan [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]], jer zrače u kratkovalnom ultraljubičastom dijelu spektra. Plin se postupno širi oko kometa na udaljenosti veću od 10 000 000 km. Sa Sunčevim vjetrom prenosi se [[magnetsko polje]]. Ono ne može prodrijeti u područje kometske [[plazma|plazme]] u središnjim dijelovima kome, već se obavija oko kometa i utječe na oblik i ponašanje repa. Stoga se na osnovi izgleda repa i njegovih promjena može suditi o stanju međuplanetarnog magnetskog polja.

=== Sjaj kometa ===
[[Magnituda (astronomija)|Sjaj]] kometa složena je posljedica svih fizičkih procesa koji se odvijaju pod djelovanjem svjetlosti i čestica Sunca na sleđenu jezgru i produkte njezina isparavanja, koji izgrađuju složenu i prolaznu atmosferu. Jakost svijetljenja kometa ''I'' opisuje se jednakošću:

:<math>I = \frac{I_o}{\Delta^2 \cdot r^n}\ </math>

gdje je: ''r'' - udaljenost kometa od Sunca, ''Δ'' - udaljenost kometa od Zemlje, ''Io'' - jakost svjetlosti koju bi komet imao kada bi za 1 [[AJ]] bio udaljen i od Sunca i od Zemlje. Ta jednakost kaže da je jakost svijetljenja obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti kometa od Zemlje. Ujedno, jakost ovisi o udaljenosti od Sunca. Kada bi svjetlost kometa bila jednostavno svjetlost Sunca odražena od tijela kometa i kada bi ono bilo uvijek jadnako veliko (a ni jedno ni drugo nije istina), i sjaj kometa padao bi s kvadratom udaljenosti od Sunca, to jest bilo bi ''n = 2''. No kako količina plina i praha okupljenih oko jezgre i pobuda plina na svijetljenje ovisi o udaljenosti, s približavanjem Suncu sjaj kometa raste brže no što bi rastao po pravilu kvadrata udaljenosti, pa je indeks ''n'' stvarno nađen u rasponu od ''n = 2'' do ''n = 6''. Ocjenjujući indeks dok je komet još daleko, pretkazuje se njegov sjaj u [[perihel]]u.

Komet koji je Sunce obišao manje puta ima površinu koja nije znatnije narušena. Kometu koji je više puta obišao oko Sunca i kojemu je mnogo sleđene tvari ispareno, skorena prašina dobro štiti smrznutu tvar od zračenja i aktivnost kometa slabi, koma je manja i rep manje raskošan. "Stari" kometi koji su izgubili mnogo lako isparljivih sastojaka mogu ostati bez kome i time iščeznuti iz vida. Neki se kometi raspadaju, ostavljajući za sobom oblak čestica prašine. Ne zna se je li to tipično vladanje kometa sa starenjem, jer o čvrstoći kometske jezgre nema dovoljno znanja.

Prema podacima svemirskih letjelica koje su se susrele s Halleyjevim kometom, u blizini perihela komet je u sekundi gubio 40 [[tona]] vode i 10 tona praha. Jezgru Halleyjeva kometa snimila je [[svemirska letjelica]] [[Giotto]] 14. ožujka 1986. kao nepravilnu gromadu, 8 km x 15 [[km]]. Na noćnom dijelu jezgre zapaža se veoma tamno tlo, crno poput [[ugljen]]a, a iz osunčane polutke izbijaju pramenovi tvari. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}
{{kometi}}
[[Kategorija:Kometi]]

Rep kometa - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica