WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T05:16:55Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 05:16, 3. studenoga 2021.
Redak 132:		Redak 132:
	==Vanjske veze==		==Vanjske veze==
	*[http://www.pbs.org/empires/medici/renaissance/republic.html Medici: Godfathers of the Renaissance] {{eng oznaka}}		*[http://www.pbs.org/empires/medici/renaissance/republic.html Medici: Godfathers of the Renaissance] {{eng oznaka}}
	~~{{commonscat\|Republic of Florence}}~~

	[[Kategorija:Bivše države]]		[[Kategorija:Bivše države]]
	[[Kategorija:Povijest Italije do 1815.‎]]		[[Kategorija:Povijest Italije do 1815.‎]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-28T06:18:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime= Republika Firenca
|hr_ime=Republika Firenca
|izvorno_ime= ''Repubblica Fiorentina''
|zastava=Flag of Florence.svg
|zastava_i =
|grb_i =
|grb=FlorenceCoA.svg
|genitiv=
|kontinent = [[Europa]]
|regija = [[Apeninski poluotok]], [[Toskana]]
|država =
|era =
|status = [[republika]]
|status_tekst =
|carstvo = [[Sveto Rimsko Carstvo]]
|vlada_tip =
|godina_start = [[1115.]]
|godina_kraj = [[1533.]]
|događaj_start = [[Sveto Rimsko Carstvo|carska]] vojska obnovila <br> Toskansku Marku
|datum_start = 1185.-1197.
|datum_kraj =[[Papa]] [[Klement VII.]]<br>proglasio Toskansko Vojvodstvo
|događaj_kraj =
|p1 = [[Toskanska Marka]]
|flag_p1 =
|s1 = [[Toskansko Vojvodstvo]]
|flag_s1 = Medici Flag of Tuscany.png
|mapa = RepublicofFlorence1494.png
|
|glavni_grad =[[Firenca]]
|jezik = [[Talijanski|toskansko narječje]] i [[latinski]]
|vjera = [[Katolička crkva|katolička]]
|valuta = [[firentinski florin|florin]] (1252.–1533.)
|
}}
'''Republika Firenca''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Repubblica Fiorentina''), ili '''Firentinska Republika''', bila je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[grad-država]], oko grada [[Firenca|Firence]], u današnjoj [[Toskana|Toskani]], [[Italija]]. Republika je osnovana [[1115.]], kada su se [[Firenca|firentinski]] građani pobunili protiv [[Toskanska Marka|Toskanske Marke]] nakon smrti vladarice [[Matilda Toskanska|Matilde Toskanske]]. Firentinci su osnovali [[komuna|komunu]] umjesto feudalnog vladara kao što je bila Matilda.<ref name=hist>[http://www.aboutflorence.com/history-of-Florence.html History of Florence, Aboutflorence.com, pristupljeno 10. lipnja 2011.]</ref> Njihovom republikom vladalo je vijeće, znano kao ''[[signoria]]''. Na čelu ''signorije'' bio je izabrani [[gonfalonijer]] (it. ''gonfaloniere'')<ref>[http://www.fpzg.unizg.hr/politicka-misao/DataStorage/Articles/1198.pdf Politička misao god. 47, br. 1, 2010.] Damir Grubiša: Politički poredak renesansne Firence: između demokracije i oligarhije, pristupljeno 10. srpnja 2011.</ref> (naslovni vladar grada), kojeg su na lutriji birali svaka dva mjeseca od članova firentinskih cehova. Republika Firenca imala je burnu povijest od udara do protuudara različitih frakcija, koje su željele vladati. Obiteljski klan [[Medici]] stekao je nadzor nad republikom [[1434.]], kad je [[Cosimo de 'Medici]], izveo protuudar protiv obiteljskih klanova koji su ga godinu dana prije istjerali iz grada. Mediciji su zadržali nadzor nad republikom do [[1494.]] godine [[Lav X.|Giovanni de 'Medici]] (kasniji [[papa]] [[Lav X.]]) ponovno je vratio Medicije na vlast [[1512.]] godine. Medici su drugi put svrgnuti s vlasti [[1527.]] godine. Medici su ponovno preuzeli nadzor nad republikom [[1531.]] godine, nakon 11-mjesečne opsade grada. ''Republika Firenca'' prestala je postojati [[1532.]] godine, kada je papa [[Klement VII.]] dodijelio naslov ''[[Vojvoda|Vojvode]] Republike Firence'' [[Alessandro de 'Medici|Alessandru de 'Mediciju]], nakon čega je ''Republika Firenca'' postala nasljedna monarhija pod imenom Toskansko Vojvodstvo.<ref>Strathern, Paul : Medici: “Godfathers of the Renaissance” (Vintage Publishers) {{ISBN|978-0-099-52297-3}} str. 321</ref><ref>[http://www.lzmk.hr/izdanjeZavodNatuknica.aspx?id=164 Leksikografski zavod Miroslav Krleža] Davor Dukić: Drugi, pristupljeno 10. srpnja 2011.</ref>
==Povijest==
[[datoteka:Italy and Illyria 1084 v2.svg|thumb|left|Apeninski poluotok 1084, sa Toskanskom Markom]]
Grad [[Firenca|Firencu]] osnovao je [[59. pr. Kr.]] [[Julije Cezar]], za ranog srednjeg vijeka Firenca je bila dio [[Toskanska Marka|Toskanske Marke]]. Prvi službeni spomen republike bio je [[1138.]], kada je nekoliko gradova Toskane formiralo savez protiv [[Henrik X. Bavarski|Henrika X. Bavarskog]]. Republika Firenca je nominalno bila dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].<ref name=hist/>
Firenca se počela uzdizati u 12. stoljeću, zahvaljujući trgovini s inozemstvom. Mali prekid imala je [[1185.]] za vrijeme napada [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika Barbarosse]] na [[Apeninski poluotok]].
===Firenca u 13. stoljeću ===
Rast stanovništva Firence nastavljen je i u 13. stoljeću, tad je Firenca dosegnula 30.000 stanovnika. Tad je podignuto nekoliko novih mostova i crkava, među njima i [[Firentinska katedrala|katedrala Santa Maria del Fiore]] -[[1294.]] Istovremeno grad je bio jedva u stanju održati krhak mir između frakcija. Neizvjestan mir koji je postojao na početku stoljeća prestao je postojati [[1216.]], kada su nastale dvije frakcije poznate kao [[gvelfi i gibelini]] koje su se uskoro sukobile. Načelno su gibelini pripadali aristokraciji, a gvelfi građanstvu.

''Gibelini'' su vladali ''Republikom Firencom'' od [[1244.]], do [[1250.]] kad su ih svrgnuli gvelfi. Provodili su vrlo slobodnu politiku za ono vrijeme, koja je postala poznata kao ''Primo Popolo'' (Prva narodna vlast). Pod njima je republika i nadalje prosperirala. Prva veća stvar koju su postigli je bila ta što su uveli novu [[valuta|valutu]], kovanicu [[firentinski florin|florin]] [[1252.]] godine. Florin je jako pomogao Firenci širiti trgovačke poslove, jer su ga zbog stabilnosti koristili kao [[sredstvo plaćanja]] širom [[Europa|Europe]] i po [[Bliski Istok|Bliskom istoku]]. Iste te godine izgrađen je [[Palazzo Comunale (San Gimignano)|Palazzo del Popolo]] u [[San Gimignano|San Gimignanu]]. Gvelfi su izgubili vlast nakon katastrofalnog poraza u [[Bitka kod Montapertija|bitci kod Montapertija]] od [[Siena|sienskih]] gibelina. Srećom po Firencu, papa [[Klement IV.]] otvoreno je favorizirao Guelfe, tako da su se vratili na vlast.

Firentinsko gospodarstvo je doseglo svoj vrhunac u drugoj polovici 13. stoljeća. Tad su Firentinci sagradili glasoviti [[Palazzo Vecchio]] u Firenci po projektu [[Arnolfo di Cambio|Arnolfa di Cambija]]. Republika je podijeljena u upravne okruge [[1292.]] godine, a u gradu su podignute brojne raskošne palače prosperirajuće trgovačke klase.<ref name=hist/> Jedna od vodećih bankarskih obitelji ondašnje [[Europa|Europe]] - [[Bonsignori]] iz [[Siena|Siene]], [[bankrot]]irala je [[1298.]] godine. Od onda se bankarstvo preselilo u Firencu koja je postala europskim bankarskim središtem.

== Firentinsko bankarstvo, kuga i uspon Medicija==
[[datoteka:Fiorino 1347.jpg|left|thumb|Avers i revers firentinskog florina]]
Nakon što je obitelj Bonsignori bankrotirala, uzdiglo se nekoliko novih bankarskih obitelji u Firenci; [[Bardi]], [[Peruzzi]] i [[Acciaioli]] koje su bankrotirale [[1340.]], kad je [[Engleska|engleski]] [[kralj]] [[Edvard III.]] odbio platiti svoje dugove. Trzavice između gvelfa i gibelina još su trajale, ali je upravo tad procvjetala književnost na narodnom jeziku; [[Dante Alighieri|Dante]], [[Francesco Petrarca|Petrarca]] i [[Boccaccio]].

Firencu je kao i ostalu Europu teško pogodila "[[crna smrt]]", koja je s [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], stigla preko [[Messina|Messine]] - [[1347.]] godine Tad je pomrlo oko trećine europskog stanovništva.

Nezadovoljni radnici firentinskih [[predionica]] vune su se pobunili [[1378.]] godine. Buna je poznata kao [[pobuna Ciompa]]. Pobunjenici su osnovali revolucionarnu komunu. No, bogate firentinske obitelji su ih uspjele slomiti [[1382.]] Tad je [[Giovanni di Bicci de 'Medici]] osnovao poznatu [[Banka Medici|Banku Medici]] u listopadu [[1397.]] godine, koja je postojala sve do 17. stoljeća, unatoč tome što je prvotno bila vrlo mala i slaba.

15. stoljeće nije dobro počelo za Firencu. Potpisala je [[ugovor Firence i Milana o nemiješanju u rat s Genovom|ugovor]] sa [[Milansko Vojvodstvo|Milanskim Vojvodstvom]] [[1422.]] godine, da se neće miješati u sukob između Milana i [[Republika Genova|Republike Genove]]. ''Republika Firenca'' se držala ugovora, no Milano nije, nego je zauzeo firentinske pogranične gradove. Nakon što je [[Mletačka Republika]] zaratila zajedno s Firencom protiv Milana, Milansko je Vojvodstvo moralo pristati na vrlo nepovoljan mir. Ali, rat je republiku došao više od 4,200.000 florina. Zbog toga je Firenca promijenila [[porezni sustav]]. Dotadašnji sustav [[estimo]] je zamijenila sustavom [[castato]], po kojem se porez plaćao na cjelokupnu imovinu.

==Firenca pod Medicima==
===Osnivanje dinastije===

Sin [[Giovanni di Bicci de' Medici|Giovannija di Biccia]], [[Cosimo de' Medici]], naslijedio je svog oca kao glava obitelji Medici i njihove banke. Bio je iznimno bitnim u firentinskoj vlasti sve do [[1433.]] godine, kad je pod pritiskom obitelji [[Albizzi]] morao pobjeći iz grada u [[Mletačka Republika|Mletke]]. Cosimo se iz izgona vratio za manje od godinu dana, kad ga je narod izabrao u [[Signoria|signoriu]]. Kad se vratio, odmah je protjerao članove obitelji Albizzi iz Firence.

===Razdoblje Cosima Medicija 1434.-1464.===
[[datoteka:Cosimodemedicitheolder.jpg|thumb|Cosimo de Medici, osnivač dinastije [[Medici]]]]
{{glavni|Cosimo de' Medici}}

Renesansa je počela za vrijeme dok je Republikom Firencom posredno vladao Cosimo de' Medici preko svojih ljudi u firentinskoj [[Signoria|signoriji]].

Firenca je bila domaćinom [[Firentinski koncil|Velikog ekumenskog koncila]] [[1439.]] godine, koji je organiziran da se pokuša pomiriti [[pravoslavlje]] s [[katoličanstvo]]m. Susret je organizirao [[papa]] [[Eugen IV.]] na molbu [[bizant]]skog [[car]]a [[Ivan VIII. Paleolog|Ivana VIII. Paleologa]] zbog [[Osmansko carstvo|osmanske]] [[osmanska invazija na Bizant|invazije]]. Taj koncil donio je Firenci međunarodni ugled, jer je postignut kompromis, da će papa vojno pomoći bizantskog cara. Nakon povratka Ivana VIII. u [[Carigrad]], izbili su neredi i prosvjedi, zbog čega je Ivan VIII. bio prisiljen odbaciti sporazum sa rimskom Crkvom. Time je sudbina [[Bizant|Bizantskog carstva]] bila zapečaćena, jer je četrnaest godina potom, [[1453.]] godine, Carigrad pao u ruke Osmanskom Carstvu.

Cosimo je bio veliki pokrovitelj umjetnosti. Za njega su radili najveći [[Renesansa|renesansni]] umjetnici onoga doba; [[Donatello]], [[Filippo Brunelleschi|Brunelleschi]], [[Michelozzo]] i brojni drugi. Pretpostavlja se da je za njihova djela dao više od 600.000 florina. Na političkoj pozornici, [[Milano|milanski]] [[knez]] [[Filippo Maria Visconti]] napao je Republiku Firencu dvaput; prvi put [[1430.]] godine te nakon tog [[1440.]] godine, ali je uspješno odbijen. Te invazije poticali su uglavnom članovi protjerane porodice Albizzi. Stanje se popravilo [[1450.]] godine kad je Cosimov saveznik [[kondotjer]] [[Francesco Sforza]] zavladao Milanom, proglasivši se knezom. Cosimo je za svog života uspio učvrstiti Medicijevske pozicije u Firenci. Umro je [[1464.]] godine.
[[datoteka:Italy 1494 AD.png|thumb|Povijesni zemljovid Republike Firence i okolnih država oko [[1494.]] godine]]
Cosima je na vlasti naslijedio njegov najstariji sin, boležljivi [[Piero di Cosimo de' Medici|Petar Naduti]] (''Piero il Gottoso'', koji je zbog [[giht]]a imao otekle noge. Njegovu vladavinu obilježili su problemi s obiteljskom bankom, koja je nakupila velike dugove za Cosima i trvenja s najvećim vjerovnikom Lucom Pittijem, koji je htio nasilno srušiti Petra sa vlasti uz pomoć vojvode iz [[Ferrara|Ferrare]].

U kolovozu [[1466.]], urotnicima se pridružila voska iz [[Vojvodstvo Ferrare, Modene i Reggia|Ferrare]] koja je ušla na teritorij Republike Firence, ali kako ih mjesno stanovništvo nije poduprlo, povukla se, ostavivši urotnike na cjedilu. Petar je doživotno protjerao sve urotnike. Iduće godine, [[1467.]] [[Mletačka Republika]] je pokušala iskoristiti Petrove nevolje i oteti pogranične gradove, ali ih je Petar uspio odbaciti uz pomoć plaćeničke vojske vojvode iz [[Urbinsko Vojvodstvo|Urbina]].

===Razdoblje Lorenza Veličanstvenog 1469.-1492.===
[[datoteka:Lorenzo de' Medici-ritratto.jpg|thumb|left|Lorenzo de Medici]]

[[Piero di Cosimo de' Medici|Piera]] je naslijedio njegov najstariji sin [[Lorenzo de' Medici|Lorenzo Veličanstveni]] nakon njegove smrti [[1469.]], i on je poput djeda i oca bio veliki pokrovitelj umjetnosti. Za njegove ere u Firenci su djelovali; [[Leonardo da Vinci]], [[Michelangelo]] i [[Sandro Botticelli|Botticelli]] među brojnim umjetnicima. Tijekom Lorenzo vladavine, renesanse uistinu sišao na Firenci. Lorenzo naručio mnoštvo prekrasnih komada umjetnosti i uživali u redu prikupljanje dragulja.

Lorenzo se oženio [[1469.]] za [[Aristokracija|plemkinju]] Clarice Orsini, sa kojom je imao devetoro djece, jedan od njegovih sinova bio je budući papa [[Lav X.]] i njegov nasljednik u Firenci - ''[[Piero di Lorenzo de' Medici|Piero Nesretni]]''.

Vladavinu [[Lorenzo de' Medici|Lorena Veličanstvenog]] obilježio je - mir, što je bio presedan u tadašnjem Apeninskom poluotoku., koji je prekinut, gotovo odmah nakon njegove smrti 1492. I on je vladao posredno, preko svojih ljudi (formalno je bio obični građanin) i to gotovo tiranski (Firentinci su imali malo sloboda), ali je Firenca doslovno procvjetala pod njegovom vladavinom.<ref name=ref2>[http://encyclopedia.stateuniversity.com/pages/13742/Lorenzo-de-Medici.html Lorenzo de' Medici - Lorenzo and politics, na portalu Net Industries and its Licensors, pristupljeno 6. lipnja 2011.]{{eng oznaka}}]</ref>

Njegov brat Giuliano je ubijen pred njegovim očima u Zavjeri Pazzi na [[Uskrs]] [[26. travnja]] [[1478.]], a Lorenzo se izboden uspio spasiti bijegom.

Iza te uorte stajali su takmačke obitelji [[Pazzi]] i [[Salviati]] i sam [[papa]] [[Siksto IV.]].<ref name=tre>[http://www.treccani.it/enciclopedia/medici/ O obitelji Medici na portalu treccani.it, pristupljeno 1. lipnja 2011.]{{it icon}}</ref> Nakon tog je Lorenzo pohvatao i pobio sve članove zavjere (između ostalog i [[biskup|nadbiskupa]] [[Pisa|Pise]] Francesca Salviatija) i velik dio porodice Pazzi. Likvidacija Salviatija razbijesnila je papu [[Siksto IV.|Siksta IV.]] koji je zbog tog [[Ekskomunikacija|ekskomunicirao]] Lorenza i cijelu firentinsku vladu, da bi na kraju je zabranio bilo kakve odnose s Republikom Firencom. Čak je organizirao i vojni savez sa [[napulj]]skim [[kralj]]em [[Ferdinand I, Napuljski|Ferdinandom I.]], koji je trebao silom svrgnuti Lorenza sa vlasti. Nakon dvije godine borbi, Lorenzo uspio diplomacijom stišati strasti, -osobno je otputovao u Napulj i riješio krizu.
Lorenzo je umro [[1492.]], te ga je naslijedio njegov sin [[Piero di Lorenzo de' Medici|Piero zvan Nesretni]].

Piero se uspio održati na vlasti samo dvije godine. Rujna [[1494.]] [[Francuska|francuski]] kralj [[Karlo VIII, kralj Francuske|Karlo VIII.]] ušao je u Italiju sa svojom velikom vojskom, željevši preuzeti [[Napuljsko Kraljevstvo]] za sebe. Zbog tog je od Piera tražio prolaz kroz Republiku Firencu prema jugu. Piero je pod prijetnjom velike francuske vojske pristao na sve Karlove zahtjeve, ali je ubrzo nakon tog u studenome optužen za izdaju i protjeran s obitelji iz Republike.

==Vladavina Savonarole==
[[datoteka:Girolamo Savonarola by Fra Bartolommeo (1497).jpg|thumb|Girolamo Savonarola]]
Nakon pada [[Medici]]ja, Republikom Firencom vlada [[Girolamo Savonarola]] od [[dominikanci|dominikanac]] iz [[Ferrara|Ferrarre]], koji je došao u Firencu [[1480.]] On je uspio zavesti firentince svojim vatrenim govorima i obećanjima da će od Firence napraviti ''Božji grad'', međutim njegova vlast trajala je samo četiri godine (od [[1494.]] do [[1498.]]).
Firentinci su za njegove kratkotrajne vlasti prestali nositi raskošna odijela žarkih boja, a mnoge žene su otišle u časne sestre. Po gradu su česte bile lomače, na kojima su se palili predmeti taštine i luksuza; perike, parfemi, slike i drevni rukopisi [31]. Savonarolin pad počeo je krajem [[1497.]] godine kad ga je [[Ekskomunikacija|ekskomunicirao]] papa [[Aleksandar VI.]]. Te iste godine, Savonarola je krenuo u neuspjeli pohod na [[Pisa|Pisu]], skupi ratni pohod, doveo je do nestašice hrane u Republici. Opće siromaštvo i nekoliko izoliranih slučajeva [[Kuga|kuge]], naveli su narod (koji ga je dotad bezgranično podržavao) da ga optuži za sve nevolje, vlast je preuzela revolucionarna vlada, a Savonarola spaljen na lomači od strane svibnja 1498. godine.

==1498.-1512.==

Revolucionarna građanska vlada izabrala je [[Petar Soderini|Petra Soderinija]] za doživotnog [[Gonfaloniere|gonfaloniera]], - njegova era je bila obilježena velikom demokratičnošću i malom korupcijom. On je uspio ondje gdje Savonarola nije: pokorio je [[Pisa|Pisu]], ali s jednim velikim novumom nove vlasti - narodnom vojskom, koja je osnovana na inicijativu [[Niccolò Machiavelli|Machiavellija]] tajnika obrane u firentinskoj Signoriji, kao bolje rješenje od dotadašnjih plaćeničkih vojska.

Soderinija je svrgnuo s vlasti tadašnji [[kardinal]] [[Lav X.|Giovanni de Medici]] u rujnu [[1512.]], koji je ušao u Firencu na čelu velike papinske vojske, i tako vratio [[Medici]]je na vlast.

==1512.-1533.==
[[datoteka:Emperor charles v.png|thumb|left|[[car]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]]]]

Ubrzo nakon povratka u Firencu, [[kardinal]] [[Lav X.|Giovanni de Medici]] pozvan je hitno u [[Rim]], na konklavu za izbor novog pape, jer je umro papa [[Julije II.]]. Na konklavi je Giovanni izabran za papu, na taj način spojili su se Vatikan i Firenca u personalnu uniju. [36] [[Lav X.]] vladao je Firencom preko svog brata [[Giuliano de' Medici (1479–1516)|Giuliana de Medicija]].

Giuliano je vladao Firencom do svoje smrti -[[1516.]], naslijedio ga je [[Lorenzo II. de' Medici|Lorenzo II.]],<ref>[http://www.florentine-society.ru/Medici_Chapel_Mysteries.htm Peter Barenboim, Sergey Shiyan, ''Michelangelo: Mysteries of Medici Chapel'', SLOVO, Moscow, 2006]. {{ISBN|5-85050-852-2}}</ref>
Njemu je stric [[Lav X.]] dodjelio i vlast nad [[Vojvodstvo Urbino|Vojvodstvom Urbino]], željevši da Mediciji vladaju cijelom srednjom Italijom.

Lorenzo II. je umro od sifilisa [[1519.]], odmah nakon rođenja jedinog dijeteta kćeri [[Katarina Medici|Katarine Medici]].
Nakon pape [[Lav X.|Lava X.]] Medici ponovno imaju papu u liku kardinala [[Klement VII.|Giulija de' Medicija]], u to vrijeme Republikom Firencom vladaju zajednički Ippolito i Alessandro Medici pod paskom kardinala Passerinija.

Medici su ponovno protjerani iz Republike [[1527.]], na vlast ih je vratio [[car]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] uz podršku pape [[Klement VII.|Klementa VII.]]

===Kraj Republike Firence===

Pape [[Klement VII.]] proglasio je [[1533.]] - [[Alessandro de 'Medici|Alessandra Medicija]] [[Vojvodstvo Toskana|vojvodom Firence]], tim aktom prestao je život Republike Firence, unatoč nekih buna - Medici su vladali tim vojvodsvom sve do svog izumiranja [[1737.]]

==Uprava==

''Republikom Firencom'' vladalo je vijeće pod imenom ''[[signoria]]'', koje se sastojalo od devet muškaraca. Na čelu signorije bio je ''[[gonfaloniere]]'', kog su birali svaka dva mjeseca na lutriji. Kandidat za [[gonfaloniere|gonfaloniera]], morao je biti financijski sposoban, bez repova dugova ili [[bankrot]]a i stariji od trideset godina i član jednog od 7 firentinskih glavnih cehova. Rezultat izvlačenja većinom je bio unaprijed određen, uglavnom po volji moćnih porodica. Popis imena na lutriji mijenjan je svakih pet godina.

==Povezani članci==
*[[Medici]]
*[[Firenca]]

==Bilješke==
{{izvori}}

==Vanjske veze==
*[http://www.pbs.org/empires/medici/renaissance/republic.html Medici: Godfathers of the Renaissance] {{eng oznaka}}
{{commonscat|Republic of Florence}}

[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Povijest Italije do 1815.‎]]

Republika Firenca - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica