WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T05:33:35Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 05:33, 3. studenoga 2021.
Redak 119:		Redak 119:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

	~~{{commonscat\|Rimini}}~~
	* [http://www.riminiturismo.it/CMS2/main.php?lang_index=1 Službene turističke stranice Riminija] {{eng oznaka}} {{it}}		* [http://www.riminiturismo.it/CMS2/main.php?lang_index=1 Službene turističke stranice Riminija] {{eng oznaka}} {{it}}
	* [http://www.visit-rimini.com/ Visit Rimini] {{eng oznaka}}		* [http://www.visit-rimini.com/ Visit Rimini] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T01:53:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Talijanska općina
|ime = Rimini
|izvorno ime= Comune di Rimini
|regija= Emilia-Romagna
|pokrajina = Rimini
|slika grba =Map of comune of Rimini (province of Rimini, region Emilia-Romagna, Italy).svg
|karta =
|kratica regije= EMR
|kratica pokrajine = RN
|širina-stupnjevi = 44
|širina-minute= 3
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 12
|dužina-minute= 34
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 147
|mappaY = 103
|visina = 5
|površina = 134
|stanovništvo = 135.886
|godina popisa = 31. siječnja 2006.
|gustoća stanovništva = 1013
|poštanski broj = 47900 Bellariva, Rimini, Rivabella, Rivazzurra, San Fortunato, San Giuliano a Mare, Santa Aquilina; 47811 Viserba, Viserbella; 47812 Torre Pedrera; 47831 Miramare di Rimini
|pozivni broj = 0541
|istat = 099014
|zaštitnik = [[San Gaudenzo]]
|stranica= [http://www.comune.rimini.it/ www.comune.rimini.it]
}}
'''Rimini''' je grad i [[luka]] u sjevernoj [[Italija|talijanskoj]] pokrajini [[Emilia-Romagna|Emiliji-Romagni]], na ušću rijeke [[Marecchia|Marecchije]] u [[Jadransko more]]. On je jedini važniji obalni grad u ovoj pokrajini i jedan je od najvećih gradova na zapadnoj obali Jadrana.
[[Datoteka:Rimini Montage.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Kolaž znamenitosti Riminija]]
Grad se ubraja u najpoznatije mondeno talijansko ljetovalište s 135.886 stanovnika 2006. god. Najrazvijenije grane gospodarstva su turizam, te prehrambena i tekstilna (svila) industrija.

==Zemljopisne odlike==

Rimini se nalazi na prijelazu iz središnje u sjevernu Italiju, i od [[Rim]]a je udaljen 400 km sjeverno, a od [[Bolonja|Bolonje]] 120 km jugoistočno. [[San Marino]] se nalazi svega 10 km jugozapadno i njeni stanovnici prometno i gopspodarski ovise o Riminiju.

Rimini je smješten na jugoistočnom kraju [[Padska dolina|Padske doline]], uz [[Jadransko more|Jadransko more]], na oko 5 m visine; dok su sjeveroistočni dijelovi [[Apenini|Apenina]] tek 10 km južno od grada.

Klima je promjenjivo-[[sredozemna klima]] sa značajnim utjecajima [[umjerena kontinentalna klima|umjerene kontinentalne klime]] s kopna. Stoga su ljeta veoma topla, a zimi je snijeg češća pojava i hladnije je u odnosu na veći dio južne Italije.

Kroz grad protječu i dvije manje rijeke koje se tu ulijevaju u more - [[Marechia]] i [[Auza]].

==Povijest==
[[Datoteka:Rimini arco d augusto.jpg|mini|lijevo|<center>[[August]]ov [[slavoluk]] u Riminiju]]
[[Datoteka:Rimini piazza cavour.jpg|mini|<center>Spomenik papi Pavlu V. ispred ''Palazzo dell'Arengo'']]
[[Datoteka:Tempio Malatestiano Rimini.jpg|mini|<center>Katedrala u Riminiju]]
[[Datoteka:Piero della Francesca Malatesta.jpg|mini|<center>[[Piero della Francesca]], Sigismund Malatesta ispred sv. Sigismunda, freska u katedrali]]
Od 268. god. ima status kolonije i važno rimsko vojno uporište. Od 11. do 16. st. prolazi različite oblike uprave (slobodna komuna, pod vlašću porodice Malatesta, [[Mletačka Republika]] i na kraju u sklopu [[Papinska država|Papinske države]] do 1860.).

Prije nego je postao rimska kolonija u području Riminija su živjeli [[Etruščani]], [[Umbri]], [[Grci]] i [[Gali]]. Gali su naseljavali te krajeve od [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]], ali su ih na kraju [[Rimljani]] pobijedili [[283. pr. Kr.]] kada je područje ponovo vraćeno [[Umbri]]ma. Rimljani su [[268. pr. Kr.]] tu osnovali koloniju '''Ariminum''' kao utvrdu protiv najezde Gala, ali i kao polaznu točku za osvajanje Padske doline. Rimini je bio i raskršće putova koji su povezivali središnju Italiju preko Flaminijeve ceste (''Via Flaminia'') i sjevernu Italiju preko Via Emilije. Grad je sudjelovao i u građanskim ratovima isprva na strani [[Gaj Marije|Gaja Marija]], a potom [[Cezar]]a. Nakon što je ovdje prešao rijeku [[Rubikon]] Cezar se legijama obratio na forumu Riminija. Rimini je privlačio pažnju više [[Rimsko Carstvo|rimskih careva]], kao što su bili [[August]], [[Tiberije]] i [[Hadrijan]]. Tada su sagrađeni Augustov slavoluk, Tiberijev most i amfiteatar. [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnorimska]] carica [[Gala Placidija]] je izgradila crkvu svetog Stjepana. U Riminiju je održan jedan od ranih kršćanskih sabora [[359.]] godine pod pokroviteljstvom cara [[Konstancije II.|Konstancija II]].

Kada su [[Ostrogoti]] upali u Italiju, barbarski kralj [[Odoakar]] je [[493.]] godine bio prisiljen predati se gotskom kralju [[Teodorik I.|Teodoriku]] koji ga je opsjeo u [[Ravena|Raveni]]. Za vrijeme [[Gotski rat (535.-552.)|Gotskoga rata]] Rimini je više puta prelazio iz ruke u ruku. U blizini grada [[Justinijan I. Veliki|Justinijanov]] vojskovođa [[Narzes]] pobijedio je [[Alemani|Alemane]] [[553.]] godine. Grad je potom bio pod upravom [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]] kao dio [[Ravenski egzarhat|Ravenskog egzarhata]]. [[Langobardi|Langobardski]] kralj [[Liutprand]] ga je zauzeo [[728.]] godine, ali su ga 735. Bizantinci povratili. [[Franačka|Franački]] kralj [[Pipin Mali]] je Rimini predao [[Papa|papi]], ali je tijekom kasnijih ratova papa i talijanskih gradova ([[Lombardska liga]]) Rimini ratovao na strani talijanskih gradova. U srednjem vijeku tu su izgrađene brojne crkve i poticala se umjetnost, te je najpoznatija bila riminska škola slikarstva ([[14. stoljeće]]). Obitelj [[Malatesta]] je s malim prekidima vladala gradom od [[1239.]] do [[1528.]] godine. Početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] Rimini je bio manje značajan grad [[Papinska država|Papinske države]].

Do [[18. stoljeće|18. stoljeće]] grad je bio na udaru pljačkaških vojski, zemljotresa, gladi, poplava i piratskih napada. Zbog slabljenja gospodarstva grada [[ribarstvo]] je postalo glavni izvor prihoda. Rimini je nakon prolaska [[Francuska|francuske]] vojske [[1797.]] godine postao dio [[Cisalpinska Republika|Cisalpinske Republike]]. [[Napoleon]]ova vlast je gušila monaške redove i zaplijenila je samostansku imovinu. Nakon Napoleonovog poraza stari poredak je obnovljen u Italiji, a [[1860.]] Rimini je postao dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]].

Grad se veoma razvio nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tako da se doslovno spojio s gradićima Cezenatico na sjeveru i Riccione na jugu.

==Znamenitosti==

Tu se nalaze starine iz [[Stari Rim|rimskog doba]]: [[August]]ov [[slavoluk]] (27. pr. Kr.), [[Tiberije]]v most (14.-21. god.) od istarskog kamena, te dijelovi [[amfiteatar|amfiteatra]] iz 2. st. koji je izvorno imao eliptični oblik promjera 117,7 x 88 metara, s arenom od 73 x 44 metra, i kapaciteta od 15.000 gledatelja.

Srednjovjekovne palače i crkve su pretežito iz 13. i 14. st.:
* '''Katedrala''' (''Tempio Malatestiano'') sagrađena 13. st. u [[gotika|gotičkom]] stilu, a kasnije je obnovljena u [[renesansa|renesansi]] pod Malatestama. Freske oslikao [[Piero della Francesca]];
* '''Crkva ''San Giuliano Martire''''' (1553.-1575.) u kojoj se nalazi ogromna [[Paolo Veronese|Veroneseova]] slika;
* '''Utvrda Sismondo''';
* '''Crkva Svetoga Ivana Krstitelja'''.

<gallery>
Slika:Tiberius-Brücke.JPG|<center>Tiberijev most
Slika:Rimini Castel Sismondo.JPG|<center>Kaštel Sismondo
Slika:Rimini030.jpg|<center>Unutrašnjost katedrale
Slika:Tempietto del Bramante.JPG|<center>[[Donato Bramante|Bramanteov]] tempietto na Trgu tri mučenika
Slika:Rimini Chiesa di S. Giuliano.JPG|<center>''San Giuliano Martire''
</gallery>

==Stanovništvo==
[[Datoteka:Federico Fellini NYWTS 2.jpg|mini|<center>[[Federico Fellini]]]]
Godine 2008. Rimini je imao preko 140.000 stanovnika, tri puta više nego na početku 20. stoljeća (značajan porast za talijanske omjere).

Grad danas ima veliki dio emigranata (10% gradskog stanovništva), doseljenika iz svih krajeva svijeta.

===Poznati stanovnici===
{|
| width="18%" valign="top" |
* [[Pier Paolo Bianchi]] (motociklist, 1952.-)
* [[Claudio Maria Celli]] (aktualni biskup, 1941.-)
* [[Federico Fellini]] (filmski redatelj, 1920.–1993.), dobitnik 5 [[oskar]]a
* [[Roberto Paci Dalò]] (skladatelj i likovni umjetnik, 1962.-)
* [[Elio Pagliarani]] (pjesnik i književni kritičar, 1927.-)
* [[Renzo Pasolini]] (motociklist,, 1938.–1973.)
| width="18%" valign="top" |
* [[Hugo Pratt]] (strip autor, 1927.–1995.)
* [[Delio Rossi]] (nogometni manadžer, 1960.-)
* [[Loris Stecca]] (bivši vjetski prvak u boksu, 1960.)
* [[Roberto Valturio]] (inženjer i pisac, 1405.–1475.)
* [[Carlton Myers]] (košarkaš rođen u Londonu 1971.)
|}

==Gradovi prijatelji==

{|
| width="18%" valign="top" |
* [[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|20px|]] [[Djibouti]], [[Džibuti]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Fort Lauderdale]], [[SAD]]
* {{ZD|S|SIR}} [[Lattakia]], [[Sirija]]
* {{ZD|R|RUM}} [[Limanu]], [[Rumunjska]]
* {{ZD|Š|ŠVE}} [[Linköping]], [[Švedska]]
* {{ZD|M|MEKS}} [[Playa del Carmen]], [[Meksiko]]
| width="18%" valign="top" |
* {{ZD|F|FRA}} [[Saint-Maur-des-Fossés]], [[Francuska]]
* {{ZD|B|BEL}} [[Seraing]], [[Belgija]]
* {{ZD|R|RUS}} [[Soči]], [[Rusija]]
* {{ZD|S|SEN}} [[Ziguinchor]], [[Senegal]]
* {{ZD|K|KIN}} [[Yangzhou]], [[Kina]]
|}

==Vanjske poveznice==

{{commonscat|Rimini}}
* [http://www.riminiturismo.it/CMS2/main.php?lang_index=1 Službene turističke stranice Riminija] {{eng oznaka}} {{it}}
* [http://www.visit-rimini.com/ Visit Rimini] {{eng oznaka}}

{{Mrva-grad-italija}}
{{Gradovi talijanske regije Emilia-Romagna}}

[[Kategorija:Gradovi u Emiliji-Romagni]]

Rimini - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica