WikiSysop: bnz

2022-03-24T11:15:50Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 11:15, 24. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Rimski magistrati'''-->'''~~Magistrati''' je izraz koji se rabi za sve izabrane dužnosnike [[Stari Rim\|starorimske]] države. U doba [[Rimsko Kraljevstvo\|Kraljevstva]] najviši magistrat s izvršnim ovlastima je bio [[rimski kralj]].<ref name="Abbott, 8">Abbott, 8</ref> Njegova vlast je, s druge strane, bila apsolutna. Bio je na čelu [[izvršna vlast\|izvršne]] vlasti, bio jedini [[zakonodavna vlast\|zakodonavac]], glavni [[sudac]], [[svećenik]] i [[vrhovni zapovjednik]] [[Rimska vojska\|vojske]].<ref name="Abbott, 8">Abbott, 8</ref><ref name="Abbott, 15">Abbott, 15</ref> Nakon kraljeve smrti vlast je privremeno prelazila na [[Rimski Senat]], koji bi izabrao [[Interrex]]a da provede izbor novog kralja.		Magistrati''' je izraz koji se rabi za sve izabrane dužnosnike [[Stari Rim\|starorimske]] države. U doba [[Rimsko Kraljevstvo\|Kraljevstva]] najviši magistrat s izvršnim ovlastima je bio [[rimski kralj]].<ref name="Abbott, 8">Abbott, 8</ref> Njegova vlast je, s druge strane, bila apsolutna. Bio je na čelu [[izvršna vlast\|izvršne]] vlasti, bio jedini [[zakonodavna vlast\|zakodonavac]], glavni [[sudac]], [[svećenik]] i [[vrhovni zapovjednik]] [[Rimska vojska\|vojske]].<ref name="Abbott, 8">Abbott, 8</ref><ref name="Abbott, 15">Abbott, 15</ref> Nakon kraljeve smrti vlast je privremeno prelazila na [[Rimski Senat]], koji bi izabrao [[Interrex]]a da provede izbor novog kralja.

	Kada je monarhiju zamijenila republika, ustavna ravnoteža vlasti se promijenila tako da je većinu ovlasti preuzeo Senat. Godine 509. pr. Kr. na čelo izvršne vlasti su došla dva [[rimski konzul\|konzula]] koja su se birala svake godine. Magistrate [[Rimska Republika\|Republike]] je birao [[spqr\|rimski narod]], a svaki od njih je imao posebne, odnosno "velike ovlasti" (''maior potestas'').<ref name="Abbott, 151">Abbott, 151</ref> Najviše ovlasti su imali [[rimski diktator\|diktatori]] - više nego ijedan drugi magistrat, a ispod njih je bio [[rimski cenzor\|cenzor]], pa [[konzul]], potom [[pretor]], [[kurulski edil]] i, na najnižoj razini, [[kvestor]]. Svaki magisrat je uz pomoć opstrukcije ("[[veto]]") mogao zaustaviti svaki čin ili odluku magistrata koji je imao isti ili niži rang od njegovog.<ref name="Abbott, 154">Abbott, 154</ref> Iste su ovlasti imali i [[tribun\|plebejski tribuni]] i [[edil\|plebejski edili]], iako nisu bili magistrati u najužem smislu riječi<ref name="Abbott, 196">Abbott, 196</ref> s obzirom da su ih birali jedino [[plebejci]],<ref name="Abbott, 151">Abbott, 151</ref> te su kao takvi bili nezavisni od svih drugih magistrata.		Kada je monarhiju zamijenila republika, ustavna ravnoteža vlasti se promijenila tako da je većinu ovlasti preuzeo Senat. Godine 509. pr. Kr. na čelo izvršne vlasti su došla dva [[rimski konzul\|konzula]] koja su se birala svake godine. Magistrate [[Rimska Republika\|Republike]] je birao [[spqr\|rimski narod]], a svaki od njih je imao posebne, odnosno "velike ovlasti" (''maior potestas'').<ref name="Abbott, 151">Abbott, 151</ref> Najviše ovlasti su imali [[rimski diktator\|diktatori]] - više nego ijedan drugi magistrat, a ispod njih je bio [[rimski cenzor\|cenzor]], pa [[konzul]], potom [[pretor]], [[kurulski edil]] i, na najnižoj razini, [[kvestor]]. Svaki magisrat je uz pomoć opstrukcije ("[[veto]]") mogao zaustaviti svaki čin ili odluku magistrata koji je imao isti ili niži rang od njegovog.<ref name="Abbott, 154">Abbott, 154</ref> Iste su ovlasti imali i [[tribun\|plebejski tribuni]] i [[edil\|plebejski edili]], iako nisu bili magistrati u najužem smislu riječi<ref name="Abbott, 196">Abbott, 196</ref> s obzirom da su ih birali jedino [[plebejci]],<ref name="Abbott, 151">Abbott, 151</ref> te su kao takvi bili nezavisni od svih drugih magistrata.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T01:35:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Magistrati''' je izraz koji se rabi za sve izabrane dužnosnike [[Stari Rim|starorimske]] države. U doba [[Rimsko Kraljevstvo|Kraljevstva]] najviši magistrat s izvršnim ovlastima je bio [[rimski kralj]].<ref name="Abbott, 8">Abbott, 8</ref> Njegova vlast je, s druge strane, bila apsolutna. Bio je na čelu [[izvršna vlast|izvršne]] vlasti, bio jedini [[zakonodavna vlast|zakodonavac]], glavni [[sudac]], [[svećenik]] i [[vrhovni zapovjednik]] [[Rimska vojska|vojske]].<ref name="Abbott, 8">Abbott, 8</ref><ref name="Abbott, 15">Abbott, 15</ref> Nakon kraljeve smrti vlast je privremeno prelazila na [[Rimski Senat]], koji bi izabrao [[Interrex]]a da provede izbor novog kralja.

Kada je monarhiju zamijenila republika, ustavna ravnoteža vlasti se promijenila tako da je većinu ovlasti preuzeo Senat. Godine 509. pr. Kr. na čelo izvršne vlasti su došla dva [[rimski konzul|konzula]] koja su se birala svake godine. Magistrate [[Rimska Republika|Republike]] je birao [[spqr|rimski narod]], a svaki od njih je imao posebne, odnosno "velike ovlasti" (''maior potestas'').<ref name="Abbott, 151">Abbott, 151</ref> Najviše ovlasti su imali [[rimski diktator|diktatori]] - više nego ijedan drugi magistrat, a ispod njih je bio [[rimski cenzor|cenzor]], pa [[konzul]], potom [[pretor]], [[kurulski edil]] i, na najnižoj razini, [[kvestor]]. Svaki magisrat je uz pomoć opstrukcije ("[[veto]]") mogao zaustaviti svaki čin ili odluku magistrata koji je imao isti ili niži rang od njegovog.<ref name="Abbott, 154">Abbott, 154</ref> Iste su ovlasti imali i [[tribun|plebejski tribuni]] i [[edil|plebejski edili]], iako nisu bili magistrati u najužem smislu riječi<ref name="Abbott, 196">Abbott, 196</ref> s obzirom da su ih birali jedino [[plebejci]],<ref name="Abbott, 151">Abbott, 151</ref> te su kao takvi bili nezavisni od svih drugih magistrata.

Kada je Republiku zamijenilo [[Rimsko Carstvo|Carstvo]], ravnoteža se ponovno pomjerila u korist izvršne vlasti utjelovljene u [[rimski car|caru]]. Senat je, teoretski, mogao birati novog cara ali je odluke o tome obično donosila vojska. Ovlasti cara (njegov ''[[imperium]]'') se sastojao od tzv. "tribunicijskih" i "prokonzularnih ovlasti".<ref name="Abbott, 342">Abbott, 342</ref> Tribunicijske ovlasti, koje su teoretski odgovarale plebejskim tribunima iz doba Republike, caru su dali vlast nad rimskim civilnim poslovima, a prokonzularne ovlasti, slične [[prokonzul]]u, su dale ovlasti nad vojskom. Te razlike su bile koliko-toliko jasne u prvim godinama i desetlječima Carstva, da bi se kasnije skroz izgubile.<ref name="Abbott, 341">Abbott, 341</ref> Tradicionalni magistrati koji su preživjeli slom Republike bili su [[rimski konzul|konzul]], [[pretor]], [[tribun|plebejski tribun]], [[edil]], [[kvestor]] i [[tribun|vojni tribun]].<ref name="Abbott, 374">Abbott, 374</ref> [[Marko Antonije]] je kao konzul godine 44. pr. Kr. ukinuo funkcije [[rimski diktator|diktatora]] i [[magister equitum|zapovjednika konjice]], a nedugo potom su ukinute funkcije [[interrex]]a i [[rimski cenzor|cenzora]].

== Izvori ==
<div class="references-small">
* Abbott, Frank Frost (1901). ''A History and Description of Roman Political Institutions''. Elibron Classics ({{ISBN|0-543-92749-0}}).
* Byrd, Robert (1995). ''The Senate of the Roman Republic''. U.S. Government Printing Office, Senate Document 103-23.
* Cicero, Marcus Tullius (1841). ''The Political Works of Marcus Tullius Cicero: Comprising his Treatise on the Commonwealth; and his Treatise on the Laws. Translated from the original, with Dissertations and Notes in Two Volumes''. By Francis Barham, Esq. London: Edmund Spettigue. Vol. 1.
* Lintott, Andrew (1999). ''The Constitution of the Roman Republic''. Oxford University Press ({{ISBN|0-19-926108-3}}).
</div>
* Polybius (1823). ''The General History of Polybius: Translated from the Greek''. By Mr. Hampton. Oxford: Printed by W. Baxter. Fifth Edition, Vol 2.
* Taylor, Lily Ross (1966). ''Roman Voting Assemblies: From the Hannibalic War to the Dictatorship of Caesar''. The University of Michigan Press ({{ISBN|0-472-08125-X}}).

== Napomene ==
{{izvori|4}}

== Literatura ==
<div class="references-small">
* Ihne, Wilhelm. ''Researches Into the History of the Roman Constitution''. William Pickering. 1853.
* Johnston, Harold Whetstone. ''Orations and Letters of Cicero: With Historical Introduction, An Outline of the Roman Constitution, Notes, Vocabulary and Index''. Scott, Foresman and Company. 1891.
* Mommsen, Theodor. ''Roman Constitutional Law''. 1871-1888
* Tighe, Ambrose. ''The Development of the Roman Constitution''. D. Apple & Co. 1886.
* Von Fritz, Kurt. ''The Theory of the Mixed Constitution in Antiquity''. Columbia University Press, New York. 1975.
* ''The Histories'' by [[Polybius]]
* Cambridge Ancient History, Volumes 9–13.
</div>

=== Primarni izvori ===
* [http://oll.libertyfund.org/?option=com_staticxt&staticfile=show.php%3Ftitle=546&chapter=83299&layout=html&Itemid=27 Cicero's De Re Publica, Book Two]
* [http://www.fordham.edu/HALSALL/ANCIENT/polybius6.html Rome at the End of the Punic Wars: An Analysis of the Roman Government; by Polybius]

=== Sekundarni izvori ===
* [http://www.constitution.org/cm/ccgrd_l.htm Considerations on the Causes of the Greatness of the Romans and their Decline, by Montesquieu]
* [http://www.uah.edu/student_life/organizations/SAL/texts/misc/romancon.html The Roman Constitution to the Time of Cicero]
* [http://www.nytimes.com/2006/09/30/opinion/30harris.html?_r=1&oref=slogin What a Terrorist Incident in Ancient Rome Can Teach Us]

[[Kategorija:Stari Rim]]
[[Kategorija:Rimsko pravo| ]]

Rimski magistrati - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica