WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T01:37:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Robert Laughlin
| slika = Robert Laughlin, Stanford University.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[1. studenog]] [[1950.]]
| mjesto_rođenja = [[Visalia, Kalifornija]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Bell Labs|Laboratoriji Bell Telephone u Murray Hillu]] [[Sveučilište Stanford]]
| alma_mater = [[MIT|Massachusettski tehnološki institut u Cambridgeu]] Kalifornijsko sveučilište u [[Berkeley, Kalifornija|Berkeleyu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Kvantna mehanika|Kvantni]] [[Hallov učinak]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1998.]])
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Halleffekt und Stromlinien.svg|mini|300px|desno|[[Hallov učinak]] i [[silnice]] [[električna struja|električne struje]] kod tankog [[električni vodič|električnog vodiča]].]]

'''Robert Laughlin''', punom imenom '''Robert Betts Laughlin''' ([[Visalia, Kalifornija]], 1. studenog 1950.), američki [[fizičar]] . [[Diploma|Diplomirao]] (1972.) na Sveučilištu u [[Berkeley, Kalifornija|Berkeleyu|Berkeleyu]], [[doktor]]irao (1979.) na [[MIT|Massachusettskom tehnološkom institutu u Cambridgeu]]. Zaposlen je bio u [[Bell Labs|Laboratorijima Bell Telephone u Murray Hillu]] (od 1979. do 1981.), u laboratoriju [[Livermore (Kalifornija)|Livermore]] (od 1981. do 1982.), na [[Sveučilište Stanford|Sveučilištu Stanford]] (od 1985.). Bavi se [[Teorijska fizika|teorijom]] [[Fizika čvrstog stanja|fizike čvrstoga stanja]]. Kada su [[Daniel Chee Tsui|D. C. Tsui]] i [[Horst Ludwig Störmer|H. L. Stormer]] na [[temperatura|temperaturi]] blizu [[Apsolutna nula|apsolutne nule]] i u snažnom [[magnetsko polje|magnetskom polju]] otkrili frakcijski [[kvant]]ni [[Hallov učinak]], Laughlin je dao teorijsko objašnjenje u savršenome skladu s [[pokus]]ima (1983.). Za to je otkriće novog oblika kvantnoga [[fluid]]a s frakcijski nabijenim pobuđenjima dobio, s Tsuijem i Stormerom, [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1998. <ref> '''Laughlin, Robert''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=35607] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Hallov učinak ==
{{Glavni|Hallov učinak}}

'''Hallov učinak''' ili '''Hallov efekt''' (po [[Edwin Herbert Hall|E. H. Hallu]] koji ga je uočio 1879.) je pojava u tankoj [[metal]]noj ili [[poluvodič]]koj pločici kojom teče [[Gustoća električne struje|električna struja gustoće]] ''Jx'', pod djelovanjem okomitoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] [[Magnetska indukcija|indukcije]] ''Bz'', stvaranja [[Transverzalni val|transverzalnoga]] [[električno polje|električnoga polja]] jakosti:

:<math> \mathbf{E_y} = R_H \cdot \mathbf{J_x} \cdot \mathbf{B_z} </math>

(''RH'' je Hallova konstanta ili Hallov otpor) i poprečnoga [[električni napon|električnoga napona]]. Električna struja, magnetsko polje i električno polje međusobno su okomiti i, ako tvore desni [[koordinatni sustav]], Hallov učinak je normalan (konstanta ''RH'' je negativna). U obratnom slučaju (konstanta ''RH'' je pozitivna) učinak je anomalan. Hallov je učinak jači za [[poluvodič]]e, a slabiji za [[električni vodič|električne vodiče]]. Objašnjenje anomalnoga Hallova učinka bila je jedna od najvećih teškoća klasične [[elektromagnet]]ske teorije. Protumačila ga je tek [[kvantna teorija]] čvrstih tijela.

=== Hallov pretvarač ili Hallov generator ===
'''Hallov pretvarač''' ili '''Hallov generator''' izveden je na temelju Hallova učinka, a primjenjuje se u mjernoj i računalnoj tehnici: za mjerenje jakosti magnetskoga polja reda 10–5 A/m do reda 105 A/m, za pretvorbu neelektričnih veličina u električne, analizu spektra električnih i magnetskih signala, mjerenje razlike faza, istraživanje magnetskih tokova, pretvorbu signala i slično.

=== Kvantni Hallov učinak ===
'''Kvantni Hallov učinak''' ili '''kvantni Hallov efekt''' je odstupanje Hallova otpora od linearne ovisnosti o jakosti magnetskoga polja pri Hallovu učinku u ekstremnim uvjetima. Uočio ga je [[Klaus von Klitzing|K. von Klitzing]] 1980. Pojavljuje se pri [[magnetska indukcija|magnetskoj indukciji]] većoj od 10 [[tesla|T]], temperaturi manjoj od 1 [[kelvin|K]] i ograničenosti gibanja elektronskoga plina na dvije dimenzije, to jest onemogućenosti gibanja elektrona u smjeru magnetskoga polja. Za mjerenje kvantnoga Hallova učinka nužni su poluvodiči koji omogućuju smještanje slobodnih elektrona u vrlo tank sloj paralelan s površinom uzorka. Diskretne vrijednosti Hallova otpora (Hallovi platoi) koje se opažaju u tim uvjetima ne ovise o materijalu uzorka i mogu se izraziti preko temeljnih prirodnih konstanti:

:<math> R_H = \frac{q \cdot h}{e^2} </math>

gdje je: ''q'' - [[racionalni broj]], ''h'' - [[Planckova konstanta]], ''e'' - [[elementarni električni naboj]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Laughlin, Robert}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Robert Laughlin - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica