<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Robert_Musil</id>
	<title>Robert Musil - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Robert_Musil"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Robert_Musil&amp;action=history"/>
	<updated>2026-06-20T17:26:36Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Robert_Musil&amp;diff=400176&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Robert_Musil&amp;diff=400176&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-21T04:30:39Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Robert Musil'''--&amp;gt;[[Datoteka:Robert Musil 1900.jpg|mini]]&lt;br /&gt;
'''Robert Musil''' ([[Klagenfurt]], [[6. studenog]] [[1880.]] - [[Ženeva]], [[15. travnja]] [[1942.]]), [[Austrija|austrijski]] [[književnost|pripovjedač]], esejist  i dramatičar. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Životopis ==&lt;br /&gt;
Neko je vrijeme bio gojenac u časničkoj školi (u sredini koju je lako prepoznati kao mjesto zbivanja njegova prvog romana ''&amp;quot;Pomutnje gojenca Törlessa&amp;quot;''), no poslije se opredijelio za civilni studij. Kao diplomirani [[strojarstvo|strojarski inženjer]] otkriva potrebu da pronikne u filozofske aspekte [[matematika|matematike]] i tehničkih znanosti, te studira [[filozofija|filozofiju]] i [[psihologija|psihologiju]] u [[Berlin]]u. Taj je studij završio [[1908.]] disertacijom o bečkom fizičaru i teoretičaru znanosti [[Ernst Mach|Ernstu Machu]], koji je bio postao duhovni otac cijelog naraštaja austrijskih i njemačkih intelektualaca i umjetnika oko prijeloma stoljeća (utjecao je, među inim, i na [[Albert Einstein|Einsteina]]). Uvjeren da su predvodnici moderne kulture prije svih teoretičari prirodnih znanosti, Musil je i u svoju književnu djelatnost unosio problematiku suvremene misaonosti koja ne priznaje stroge granice između spoznajnih disciplina. Znakovito je za autorovu duhovnost da je iste, 1906. godine, objavio prvi roman i izradio optičku spravu za psihološko-fizikalne pokuse, poslije nazvanu po njemu. Neobično samokritičan pisac, razmjerno je malo objavljivao, a usto je zahtjevnost njegovih djela otežavala širi odjek. Pošavši [[1938.]] iz [[Beč]]a u emigraciju pred nacističkom okupacijom gotovo je zaboravljen. Posljednje su godine, u [[Švicarska|Švicarskoj]], bile u znaku teških materijalnih briga. Današnji piščev svjetski ugled, a napose uspjeh njegovih romana, posljedak je nove recepcije njegova stvaralaštva u godinama nakon sloma nacizma. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gotovo sva djela građom pripadaju razdoblju prije [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]], a po intelektualno usmjerenoj problematici krugu pitanja o odnosima razumske obuzdanosti te osjećajne i osjetilne iracionalnosti. Ti se motivi snažno očituju već u prvom djelu, romanu ''&amp;quot;Pomutnje gojenca Törlessa&amp;quot;'' (1906.), slojevitu tekstu koji spaja intenzivan prikaz atmosfere i prilika u pokrajinskom internatu s psihološkom problematikom puberteta u kojem se naziru zametci društvenih mehanizama nasilja, tlačenja i ucjene. Svojim dramskim djelima ''&amp;quot;Zanesenjaci&amp;quot;'' (1921.) te ''&amp;quot;Vincenc i prijateljica uglednih muškaraca&amp;quot;'' (1924.) nije uspio osvojiti pozornice. Primjeren odjek u krugovima književne elite postigao je prvim svescima svojeg glavnog djela, na kojem je radio do kraja života, ne dovršivši ga: golema romana ''&amp;quot;Čovjek bez svojstava&amp;quot;'' (1930-1943.), novo izdanje s odlomcima iz ostavštine 1952. Autorov intelektualni promatrač Ulrich ironični je komentator društvenih zbivanja u ''&amp;quot;Kakaniji&amp;quot;'' (dvostruka igra riječima, označuje Habsburšku monarhiju) prije Prvog svjetskog rata, svjedok velikih namjera koje se gube u mrežama sitnih spletki. Po obilju esejističkih razmatranja s područja kulturne povijesti taj roman jasno svjedoči o prodoru intelektualizma u naraciju [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Musilovo djelo, napose ''&amp;quot;Čovjek bez svojstava&amp;quot;,'' priznato je kao jedan od ključnih narativnih tekstova europskoga modernizma, no nije uspjelo stvoriti stalni krug čitatelja, a njegovo je objavljivanje došlo prekasno da bi utjecalo na daljnje tijekove pripovjedne proze. Stanovita suhoća i sivilo, što su obilježja većine značajnih djela modernizma na njemačkom jeziku ([[Thomas Mann]], [[Hermann Broch]]), prožimaju i Musilov opus koji kao cjelina ostavlja dojam nerazrješene dileme [[auktor]]ova života: problematično je mogu li se uopće umjetnost i znanost stopiti u cjelinu u nekome djelu, ili se radi o komplementarnim aktivnostima, nespojivima po samoj svojoj naravi. Trajnije su vrijednosti Musilov satirični opis Kakanije, Ulrichova incestuoznog erotizma i evokacija raspadajuće polufeudalne monarhije, svojevrsnoga paradoksa u spoju intelektualnoga avangardizma i okoštale društvene strukture.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Djela ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;quot;Pomutnje gojenca Törlessa&amp;quot; (1906.) (2004. na hrv. preveo [[Benjamin Tolić]])&lt;br /&gt;
* &amp;quot;Zanesenjaci&amp;quot; (1921.)&lt;br /&gt;
* &amp;quot;Vincenc i prijateljica uglednih muškaraca&amp;quot; (1924.)&lt;br /&gt;
* &amp;quot;Tri žene&amp;quot; (1924.) - zbirka tri kratke priče&lt;br /&gt;
* &amp;quot;Čovjek bez osobina&amp;quot; (1930.-1943.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
{{wikicitat}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-- [[Kategorija:Svjetski književnici|Musil, Robert]] --&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Austrijski književnici|Musil, Robert]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>