<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Rodamin</id>
	<title>Rodamin - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Rodamin"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Rodamin&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-24T13:56:38Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Rodamin&amp;diff=386910&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Rodamin&amp;diff=386910&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-11T04:38:57Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Rodamin'''--&amp;gt;[[datoteka:Rhodamine skeleton.svg|mini|desno|300px|Kemijska struktura jezgre rodamina.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Rodamiini lahustumine veeklaasis.jpg|mini|desno|300px|Rodamin u vodi.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Rodamin''' je skupina srodnih [[bojilo|bojila]], spada u [[triarilmetanska bojila]]. Oni su [[derivat]]i [[ksanten]]a. Važni članovi skupine rodamina su [[rodamin 6G]], [[rodamin 123]] i [[rodamin B]]. Uglavnom se koriste za bojenje [[papir]]a i [[tinta|tinte]], ali im nedostaje svjetlosne postojanosti za bojenje [[tkanina]]. &amp;lt;ref&amp;gt; Ullmann's - Gessner Thomas, Mayer Udo: &amp;quot;Triarylmethane and Diarylmethane Dyes&amp;quot;, 2000., doi = 10.1002/14356007.a27_179 &amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ksantenska bojila ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Bojilo}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ksantenska bojila''' formalno su [[Aromatski spojevi|ciklički]] analozi di- i trifenilmetanskih spojeva; u njima su dva [[Aromatski spojevi|aromatska prstena]] spojena jednim [[atom]]om [[kisik]]a u orto-položaju prema [[metan]]ovom [[ugljik]]u. Teorijski se izvode od heterocikličkog sistema ksantena, dibenzo-y-pirana, ali se od njega ne pripravljaju. Sam ksanten je bezbojan, no derivati sa [[Auksokromne skupine|auksokromnim grupama]] u [[molekula|molekuli]] su obojeni. Prema supstituentima koji se nalaze u molekuli dijele se ksantenska bojila u tri podgrupe. Prva sadrži hidroksi-derivate, druga amino-derivate, a treća amino-hidroksi-derivate. [[Kromofor]] je ovih bojila u slučaju aminoderivata rezonantni hibrid oksonijskog, amonijskog i karbonijskog oblika molekule (I, II, III). Hidroksi-derivati se gubitkom protona stabiliziraju dajući električki nenabijen sistem čiji je kromofor kinonoidna struktura IV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova su bojila i po svojstvima bojenja bliza arilmetanskim bojilima. Obojenja koja se njima postižu vrlo su čista i jarka. Najbrojnije su zastupana crvena i ružičasta s nekoliko žutih i ljubičastih. Neka od ovih bojila snažno [[Fluorescencija|fluoresciraju]] u otopini, pa i na obojenom [[materijal]]u. I u ovoj se grupi nalaze bojeni [[lak]]ovi pripremljeni taloženjem s [[fosfor]]-[[volfram]]-[[molibden]]skom [[kiseline|kiselinom]]. Niz crvenih i narančastih bojila ove skupine važan je za bojenje [[Kozmetika|kozmetičkih]] preparata, [[Prehrambeni aditivi|živežnih namirnica]] i ljekovitih pripravaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među značajnije predstavnike ksantenskih bojila ide sulforodamin B, C.I. 45100; priprema se tako da se kondenzira benzaldehid-2,4-disulfonska kiselina s m-dietilaminofenolom, produkt dehidrira sumpornom kiselinom, oksidira željeznim kloridom i prevede u natrijevu sol. Rodamin B, C.I. 45170, jedno od prvih bojila ove grupe, dobiva se kondenzacijom anhídrida ftalne kiseline sa m-dietilaminofenolom; ako se kao [[amin]]ska komponenta upotrijebi 3-etilamino-p-krezol i tako nastali produkt esterificira alkoholom, nastaje rodamin 6G, C. I. 45160. ''Echtsáureviolett ARR'', C.I. 45190, dobiva se obradom fluoresceina fosfornim trikloridom, kondenzacijom tako nastalog 3',6'-diklorfluorana s o-toluidinom i sulfuriranjem. Fluorescein, C. I. 45350, priprema se kondenzacijom anhídrida [[ftalna kiselina|ftalne kiseline]] s rezorcinom. Njegove alkalne [[soli]], poznate pod imenom uranin neobično jako fluoresciraju u otopini (i u razrjeđenju 1 : 40 000 000), pa se stoga upotrebljavaju za označavanje i ispitivanje vodenih tokova. [[Brom]]iranjem fluoresceina priprema se tetrabromfluorescein, [[eozin]] G, C.I. 45380, a jodiranjem dijodfluorescein, ''Eritrozin 6G'', C. I. 45425. ''Coerulein S'', C.I. 45510, nastaje obradom ''Galleina'' (C.I. 45445) koncentriranom [[Sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]]. ''Gallein'' se dobiva kondenzacijom pirogalola ili [[galna kiselina|galne kiseline]] s anhidridom ftalne kiseline. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;quot;Tehnička enciklopedija&amp;quot; ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Slike ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;0&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; style=&amp;quot;margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style=&amp;quot;background:#fff;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  style=&amp;quot;width:144px; text-align:center;&amp;quot;|[[Image:Rhodamine6G Chloride.JPG|x180px|border]]&lt;br /&gt;
|  style=&amp;quot;width:144px; text-align:center;&amp;quot;|[[Image:Rodamina B.png|x180px|border]]&lt;br /&gt;
|  style=&amp;quot;width:144px; text-align:center;&amp;quot;|[[Image:Fluorescence.JPG|x180px|border]]&lt;br /&gt;
|  style=&amp;quot;width:144px; text-align:center;&amp;quot;|[[Image:Red in the River (27878569092).jpg|x180px|border]]&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|align=center|[[Rodamin 6G]] [[Kloridi|klorid]] u prahu pomiješan s [[metanol]]om, emitira žutu [[svjetlost]] pod zelenim [[laser]]skim osvjetljenjem. &lt;br /&gt;
|align=center|[[Otopina]] [[rodamin B|rodamina B]] u vodi.&lt;br /&gt;
|align=center|[[Fluorescencija]] četiri različite tvari pod [[Ultraljubičasto zračenje|UV zrakama]] ([[kinin]], [[fluorescein]], [[rodamin B]] i [[rodamin 6G]]). [[Tvar]]i su otopljene u vodi oko 0,0001% otopine.&lt;br /&gt;
|align=center|Rodamin se često koristi za znanstvena istraživanja.&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
{{commons|Category:Rhodamines}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Boje]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Organski spojevi]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>