https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=RodijRodij - Povijest promjena2026-05-23T05:50:41ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Rodij&diff=14865&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-26T09:13:55Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Rodij'''-->{{Kemijski_element <br />
| ime = rodij <br />
| simbol = Rh <br />
| redni_broj = 45 <br />
| kemijska_skupina = prijelazni metali <br />
| grupa = 9 <br />
| perioda = 5 <br />
| blok = d <br />
| izgled = srebrnobijeli metal<br/>[[Datoteka:Rhodium_powder_pressed_melted.jpg|200px]]<br />
| gustoca = 12410 <br />
| tvrdoca = 6,0 <br />
| taliste = 1964 <br />
| vreliste = 3695 <br />
| specificni_toplinski_kapacitet = 24,98<br />
| toplina_taljenja = 26,59 <br />
| toplina_isparivanja = 494 <br />
| atomska_masa = 102,90550(2) <br />
| EK1 = kripton <br />
| EK2 = Kr <br />
| e_konfiguracija = 4d<sup>8</sup>5s<sup>1</sup> <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref><br />
}}<br />
Ime mu dolazi od [[grčki|grčke]] riječi ''rhodon'' što znači ''ruža''. '''Rodij''' je [[prijelazni metali|prijelazni metal]] devete grupe koji osim toga pripada i skupini [[platinski metali|platinskih metala]]. Otkrio ga je [[1803.]] godine u platinskoj rudi engleski kemičar W. H. Wollaston, ubrzo nakon otkrića [[paladij]]a. Srebrno-bijele je boje, a u prirodi se najčešće nalazi u platinskim rudama. Koristi se u [[legura]]ma s [[platina|platinom]] i kao [[katalizator]]. Rodij je najskuplji [[dragocjeni metal]] (u listopadu 2007 bio je oko 8 puta skuplji od zlata).<br />
<br />
[[Datoteka:Rhodium_foil_and_wire.jpg|lijevo|mini|230px|Rodijeva žica i folija]]<br />
== Svojstva ==<br />
<br />
Rodij je tvrd i otporan [[metal]] sivo-bijele boje i velike reflektancije. Ima visoku temperaturu [[talište|tališta]] (1964&nbsp;°C) i [[vrelište|vrelišta]] (3695&nbsp;°C). [[Gustoća]] pri sobnoj temperaturi iznosi 12,41 g/cm<sup>3</sup>. Kristalizira u plošno centriranom kubičnom sustavu (parametar jedinične ćelije ''a'' = 3.8036 Å), a pri soboj temperaturi ima paramagnetsko uređenje.<br />
<br />
Otporan je na djelovanje [[kiselina]] - potpuno je netopljiv u [[dušična kiselina|dušičnoj kiselini]], a u [[zlatotopka|zlatotopci]] se polako otapa. Potpuno se otapa jedino u sumpornoj kiselini. S nemetalima ([[kisik]], [[klor]]) reagira jedino na visokim temperaturama.<br />
<br />
== Primjena ==<br />
Najvažnija primjena rodija je u [[legura]]ma [[platina|platine]] i [[paladij]]a kojima poboljšava čvrstoću. Ove se legure koriste u zavojnicama za peći, cijevima za proizvodnju staklenih vlakana, elemenatima termočlanaka, [[elektroda]]ma u svijećicama [[zrakoplov]]a i laboratorijskim reaktorima.<br />
<br />
Vrlo je važna njegova primjena kao [[katalizator]]a u brojnim industrijskim procesima. Zajedno s [[platina|platinom]] i [[paladij]]em koristi se kao [[katalizator]] u [[katalitički pretvornik|katalitičkim pretvornicima]] [[motor|motora s unutarnjim izgaranjem]]. U industriji nakita koristi ga se za elektrolitsko prevlačenje proizvoda od srebra i bijelog zlata.<br />
<br />
{{wječnik}}<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{Kemijski elementi}} <br />
{{Mrva-kem-el}}<br />
<br />
[[Kategorija:Kemijski elementi]]</div>WikiSysop