<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Romano_Guardini</id>
	<title>Romano Guardini - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Romano_Guardini"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Romano_Guardini&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-24T17:41:53Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Romano_Guardini&amp;diff=177185&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Romano_Guardini&amp;diff=177185&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-30T10:41:21Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Romano Guardini'''--&amp;gt;[[Image:Romano Guardini um 1920.JPG|thumb|hochkant|Romano Guardini]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Romano Guardini''' ([[Verona]], [[17. veljače]] [[1885.]] - [[München]], [[1. listopada]] [[1968.]]), katolički svećenik, akademik, [[teolog]], [[filozof]] religije, pisac i liturgičar. Jedan od vodećih katoličkih intelektualaca 20. stoljeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Životopis==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Romano Guardini rođen je u talijanskoj plemićkoj obitelji u [[Verona|Veron]]i 1885. godine. Obitelj Guardini pripadala je talijanskoj diplomaciji te se selila, tako je 1886. preselila se u [[Mainz]]. Svoj studij započeo je u [[Tubingen]]u gdje je studirao kemiju, u Münchenu i Berlinu studirao je ekonomiju kada osjeća svećenički poziv te započinje teološki studij u [[Freiburg|Freiburgu]] i [[Tubingen]]u. Svečenički red primio je u [[Mainz]]u 1910. Poslije ređenja vrača se u [[Freiburg]] gdje postiže 1915. doktorat iz teologije. Svoju habitulaciju je završio u [[Bonn]]u 1922. Svoju disertaciju iz dogmatske teologije temeljio je teologiji sv. Bonaventure. Prelazi u [[Berlin]] gdje preuzima katedru filozofije religije dok nije prisilno umirovljen od nacista 1939. Padom nacističkog režima ponovno preuzima katedru filozofije religije sada u [[Tubingen]]u a 1948. prelazi u [[München]] gdje je predavao do 1962. godine. Posječenost njegovih predavanja bila je takva da je za pradavanja trebala aula maxima munchenskog sveučilišta dok  je za njegova naslijednika [[Karl Rahner|Karla Rahnera]] korištena aula magna. Radi zdravstvenih razloga nije mogao sudjelovati na [[Drugi vatikanski sabor|Drugom vatikanskom sabor]]u, ali je svojim prijašnjim djelima snažno utjecao na koncilske oce, napose na [[Joseph Ratzinger|Josepha Ratzingera]]. Papa [[Pavao VI.]] izrazio je želju da ga imenuje [[kardinal]]om 1965. godine ali je se Guardini zahvalio na iskazanoj časti. Preminuo je u [[München]]u 1. listopada 1968. godine. Svoju imovinu ostavio je Bavarskoj katoličkoj akademiji kojoj je bio suosnivač. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su 1997. godine u sveučilišnu crkvu sv. Ludwiga, gdje je često propovijedao.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Guardini kao pisac==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Guardini je bio plodonosan pisac i autor mnogih djela koja su prevedena na brojne jezike. Imao je poseban stil pisanja u kojem je objedinio germansku preciznost u kojoj je odrastao i romansku jasnoću i estetiku iz koje je poticao. Objavio je brojna predavanja i eseje iz filozofije, teologije, antropologije, liturgije, kršćanske pobožnosti, povijesti i umjetnosti. Donio je veliki doprinos na polju liturgije, te se smatra jednim od otaca [[liturgijski pokret|liturgijskog pokreta]], za to je najzaslužnije njegovo djelo „O duh liturgije“ (Vom Geist der Liturgie) iz 1918. godine. Naime, tijekom djelovanja u Mainzu sprijateljio se sa Ildefonsom Herwegenom, opatom benediktinskog samostana [[Maria Laach]]. Kada mu je pokazao svoja predavanja opat mu je predložio da ih objavi. Knjiga je uskoro postal best-seller. Tom tematikom baviti će se i djelo Sveti znakovi, 1923.  Razmatranja o Svetoj misi, 1939., Uvod u molitvu, 1943. Guardini je uvidio da upravo u liturgiji Crkve pronalazi način približavanja ljudi k Bogu. U svojim djelima ističe da liturgija nije povijesna i estetska baština Crkve, nego je ona bitni element iz koje katolici žive. Govori da nije liturgija samo praksa koja je se obavlja nego ona mora odgajati vjernike u istinskoj pobožnosti. Zato se mora temeljiti na biblijskim čitanjima i teološkim mislima. Guardini je objavio preko 60 knjiga i stotinu znanstvenih članaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Literatura==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Josip Antolović, Graditelji suvremene teološke misli, Romano Guardini, OŽ 1975.&lt;br /&gt;
*Romano Guardini, Konac novog vijeka, Split 2002.&lt;br /&gt;
*Romano Guardini, Sveti znakovi, Split 2003.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vanjske poveznice==&lt;br /&gt;
*[http://www.jknirp.com/guardbio.htm Romano Guardini] (National Institute for the Renewal of the Priesthood)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Povijest katoličke teologije}}&lt;br /&gt;
{{GLAVNIRASPORED:Guardini Romano}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Katoličanstvo]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Teologija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>