WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T06:03:16Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 06:03, 3. studenoga 2021.
Redak 60:		Redak 60:
	Rutil-kvarc (ili sagenit, Venerina kosa, anđeova kosa, Kupidonove strijele ili strijelice ljubavi) je [[dragi kamen]] i ima oblik [[kristal]]nog [[kvarc]]a koji sadrži tanke, igličaste kristale rutila u vidu inkluzija (uključak). Iglice rutila mogu biti različitih boja, dimenzija, koncentracije i rasporeda. Ime minerala rutila potiče od latinske riječi rutilus, koja označava crvenu boju, koju pokazuje pod [[mikroskop]]om. Međutim makroskopski, iglice rutila u kvarcu mogu biti ne samo crvene, već i zlatne, smeđe, sive, crne, bijele, i vrlo rijetko zelene boje. Debljina iglica rutila može biti i ispod 0,1 [[metar\|mm]], ali najčešće je oko 1 mm. Iglice mogu biti raspoređene u niz paralelnih linija, mogu se prostirati zrakasto od zajedničke centralne tačke, ili mogu biti sasvim nepravilno isprepletane međusobno. Mogu biti i zakrivljene. Najčešća kombinacija rutila je s gorskim kristalom, ali se može javiti i u kvarcu čađavcu i mliječnom kvarcu, kada iglice rutila slabije dolaze do izražaja zbog smanjene providnosti kvarca. I same iglice rutila mogu biti toliko gusto raspoređene u kristalu kvarca da ga čine neprovidnim. Nalik rutil-kvarcu je [[Turmalini\|turmalin]]-kvarc, a u [[Brazil]]u je otkrivena i pojava izduženih pritkastih kristala [[epidot]]a u kvarcu. Tvrdoća rutil-kvarca je između 6 i 6,5 po [[Mohsova ljestvica\|Mohsovoj ljestvice]], dakle nešto je niža od [[tvrdoća\|tvrdoće]] samog kristalnog [[kvarc]]a. <ref> [http://www.dragikamen.com/?p=572] "Rutil-kvarc", mr Lidja Kurešević, dipl. ing. geol., www.dragikamen.com, 2011.</ref>		Rutil-kvarc (ili sagenit, Venerina kosa, anđeova kosa, Kupidonove strijele ili strijelice ljubavi) je [[dragi kamen]] i ima oblik [[kristal]]nog [[kvarc]]a koji sadrži tanke, igličaste kristale rutila u vidu inkluzija (uključak). Iglice rutila mogu biti različitih boja, dimenzija, koncentracije i rasporeda. Ime minerala rutila potiče od latinske riječi rutilus, koja označava crvenu boju, koju pokazuje pod [[mikroskop]]om. Međutim makroskopski, iglice rutila u kvarcu mogu biti ne samo crvene, već i zlatne, smeđe, sive, crne, bijele, i vrlo rijetko zelene boje. Debljina iglica rutila može biti i ispod 0,1 [[metar\|mm]], ali najčešće je oko 1 mm. Iglice mogu biti raspoređene u niz paralelnih linija, mogu se prostirati zrakasto od zajedničke centralne tačke, ili mogu biti sasvim nepravilno isprepletane međusobno. Mogu biti i zakrivljene. Najčešća kombinacija rutila je s gorskim kristalom, ali se može javiti i u kvarcu čađavcu i mliječnom kvarcu, kada iglice rutila slabije dolaze do izražaja zbog smanjene providnosti kvarca. I same iglice rutila mogu biti toliko gusto raspoređene u kristalu kvarca da ga čine neprovidnim. Nalik rutil-kvarcu je [[Turmalini\|turmalin]]-kvarc, a u [[Brazil]]u je otkrivena i pojava izduženih pritkastih kristala [[epidot]]a u kvarcu. Tvrdoća rutil-kvarca je između 6 i 6,5 po [[Mohsova ljestvica\|Mohsovoj ljestvice]], dakle nešto je niža od [[tvrdoća\|tvrdoće]] samog kristalnog [[kvarc]]a. <ref> [http://www.dragikamen.com/?p=572] "Rutil-kvarc", mr Lidja Kurešević, dipl. ing. geol., www.dragikamen.com, 2011.</ref>

	~~{{commonscat\|Rutile\|Rutil}}~~

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T03:26:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija mineral
| ime = Rutil
| kategorija = mineral
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = Rutile-122157.jpg
| slika_velicina =
| naslov =
| formula = [[titanijev dioksid]], TiO2
| molarna_masa =
| boja = crvenkasto-smeđ, crvenkast ili žut
| habitus =
| sustav =
| sraslaci =
| kalavost = dobra po {110}, umjerena po 100, razdvajanje po {092} i {011}
| lom = neravan do subkonkoidan
| zilavost =
| tvrdoca = 6,0 – 6,5
| sjaj = adamantitna do submetalna
| polish =
| indeks_loma = N''ω'' = 2,605 – 2,613 N''ε'' = 2,899–2,901
| opticka_svojstva =
| dvolom =
| disperzija =
| pleokroizam =
| fluorescencija =
| apsorpcija =
| ogreb = svijetlocrven do tamnocrven
| specificna_tezina =
| gustoca = 4,23; povećava se s udjelom Nb – Ta
| tocka_talista = 1843 °C
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost = netopiv u kiselinama
| prozirnost =
| drugo = mineral rutil predstavlja najčešći oblik titanijevog oksida u prirodi
| reference =
}}

'''Rutil''' je uz anatas i brukit jedan od tri [[Kristalna rešetka|kristalne strukture]] [[titanijev dioksid|titanijevog dioksida]] (TiO2). Ove tri strukture imaju isti kemijski sastav, ali različitu strukturu. [[Polimorfija]] se kod [[Kemijski element|kemijskih elemenata]] naziva [[alotropija]]. Polimorfi u [[Mineralogija|mineralogiji]] podrazumijevaju [[Minerali|minerale]] koji dijele istu [[Kemijska formula|kemijsku formulu]], ali imaju različitu kristalnu strukturu. Iako im je kemijski sastav isti, svaka od tih polimorfnih supstancija kristalizira u drugoj kristalnoj klasi i pokazuje različita fizička, a djelomično i kemijska svojstva. Uzrok toj pojavi je kristalizacija tvari u različitim genetskim uvjetima, različiti sastav i koncentracija [[Otopine|otopine]] iz koje nastaju, te različiti [[tlak]] i [[temperatura]]. <ref> [http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/ti/spojevi.html] "Titanij, Ti", Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka), www.pse.pbf.hr, 2011.</ref>

Titanijev(IV)-oksid (TiO2) ili titanijev dioksid javlja se u tri kristane modifikacije: tetragonskoj (mineral rutil), romboedarskoj (mineral brukit) i drugoj tetragonskoj (mineral anatas). Rutil ima veliki [[Refrakcija|indeks loma]], a optičku disperzivnost veću od [[dijamant]]a. Ima i veliku moć pokrivanja, te se upotrebljava kao bijela [[Nalič|boja]] ('''titanijevo bjelilo'''). TiO2 ima [[Amfoternost|amfoterna]] svojstva. Taljenjem s [[metal]]nim [[oksidi]]ma, [[Hidroksidi|hidroksidima]] i [[karbonati]]ma daje titanate.

Naziv rutil potječe iz [[Latinski jezik|latinskog]] ''rutilus'', što znaći crven. [[Tvrdoća]] prema [[Mohsova ljestvica|Mohsovoj ljestvici]] je 6 - 6,5. Sintetički (umjetno dobiveni) minerali rutila upotrebljavaju se kao [[drago kamenje]]. Mineral rutil predstavlja najčešći oblik titanijevog oksida u [[priroda|prirodi]]. Ima visok indeks [[Refrakcija|prelamanja]] i disperziju [[svjetlost]]i, zbog čega je sintetički rutil jedno vrijeme korišten kao imitacija [[dijamant]]a (od 1947. do sedamdesetih godina). Javlja se kao akcesorni mineral u [[Magmatske stijene|magmatskim]] i [[Metamorfne stijene|metamorfnim stijenama]]. [[Mikroskop]]ski sitne inkluzije igličastog rutila u nekim mineralima (najčešće u [[korund]]u, rjeđe u [[Turmalini|turmalinu]], [[silimanit]]u, [[apatit]]u, [[enstatit]]u) raspoređene duž kristalnih osa minerala domaćina dovode do pojave [[Asterizam (razdvojba)|asterizma]], kao što je to slučaj kod zvjezdastog [[rubin]]a i safira, ili mačjeg oka.

==Primjena rutila==
===Titanij kao pigment===
'''Titanijevo bjelilo''' je po sastavu [[titanijev dioksid]], TiO2. Koristi se kao miješani [[pigment]] s barijevim sulfatom, zinkovim oksidom i kalcijevim karbonatom, u kojem titanijevog oksida ima najmanje 20%. U upotrebi je najčešće pod nazivom Kronos Standard T i sadrži 25% TiO2 i 75 % BaSO4. To je pigment vrlo intenzivne bjeline, ujednačenog oblika [[kristalno zrno|kristalnog zrna]], što boji daje glatkoću i sjaj. Ima najveću snagu pokrivanja među bijelim pigmentima i veliku moć bojenja (nijansiranja). Otporan je na [[svjetlost]], [[kiseline]] i [[Baza (kemija)|lužine]], kao i prema [[Atmosfera|atmosferilijama]]. Koristi se u svim [[Slikarske tehnike|slikarskim tehnikama]]. U kontaktu s [[ulja|uljem]] ne ubrzava sušenje, kao olovno bjelilo, niti stvara krti, film kao cinkovo bjelilo. Proizvodi se u anatas i rutil obliku. Anatas
je osjetljiv na svjetlost, pa se koristi za unutrašnje radove. Rutil je stabilniji i pokrivniji, pa je podesan za vanjske radove.
[[Datoteka:Rutile@quartz.jpg|mini|desno|260px|Rutil-kvarc.]]
===Rutilne obloge elektroda za zavarivanje===
Vrste obloge elektrode za [[zavarivanje]] prema sastavu obloge su:
* A (Acide): kisela obloga,
* B (Basic): bazična obloga s visokim sadržajem [[vodik]]a,
* C (Cellulosic): [[Celuloza|celulozna]] obloga,
* R (Rutile): rutilna.
Rutilna obloga elektrode za zavarivanje daje čistu zonu taljenja, niski sadržaj [[vodik]]a, dobru udarnu [[žilavost]], teško se odstranjuje [[troska]], hrapava i izbočena površina zavara. Rutilne elektrode se mnogo koriste zbog dobrih mehaničkih svojstava zavara, stabilnosti [[Električni luk|električnog luka]], mogućnosti korištenja [[Istosmjerna struja|istosmjerne]] i [[Izmjenična električna struja|izmjenične struje]] zavarivanja, lijepog izgleda zavara, lakog čišćenja troske. Nedostatak primjene ovih elektroda očituje se kod zavarivanja [[čelik]]a sa višim sadržajem [[sumpor]]a, mogućnosti nastajanja toplih pukotina, slabije žilavosti zone taljenja u odnosu na bazične elektrode. <ref> [http://www.pondt.hr/zavarivanjeall.pdf] "Zavarivanje i zavarivanju srodne tehnike", www.pondt.hr, 2011.</ref>

===Rutil-kvarc===
Rutil-kvarc (ili sagenit, Venerina kosa, anđeova kosa, Kupidonove strijele ili strijelice ljubavi) je [[dragi kamen]] i ima oblik [[kristal]]nog [[kvarc]]a koji sadrži tanke, igličaste kristale rutila u vidu inkluzija (uključak). Iglice rutila mogu biti različitih boja, dimenzija, koncentracije i rasporeda. Ime minerala rutila potiče od latinske riječi rutilus, koja označava crvenu boju, koju pokazuje pod [[mikroskop]]om. Međutim makroskopski, iglice rutila u kvarcu mogu biti ne samo crvene, već i zlatne, smeđe, sive, crne, bijele, i vrlo rijetko zelene boje. Debljina iglica rutila može biti i ispod 0,1 [[metar|mm]], ali najčešće je oko 1 mm. Iglice mogu biti raspoređene u niz paralelnih linija, mogu se prostirati zrakasto od zajedničke centralne tačke, ili mogu biti sasvim nepravilno isprepletane međusobno. Mogu biti i zakrivljene. Najčešća kombinacija rutila je s gorskim kristalom, ali se može javiti i u kvarcu čađavcu i mliječnom kvarcu, kada iglice rutila slabije dolaze do izražaja zbog smanjene providnosti kvarca. I same iglice rutila mogu biti toliko gusto raspoređene u kristalu kvarca da ga čine neprovidnim. Nalik rutil-kvarcu je [[Turmalini|turmalin]]-kvarc, a u [[Brazil]]u je otkrivena i pojava izduženih pritkastih kristala [[epidot]]a u kvarcu. Tvrdoća rutil-kvarca je između 6 i 6,5 po [[Mohsova ljestvica|Mohsovoj ljestvice]], dakle nešto je niža od [[tvrdoća|tvrdoće]] samog kristalnog [[kvarc]]a. <ref> [http://www.dragikamen.com/?p=572] "Rutil-kvarc", mr Lidja Kurešević, dipl. ing. geol., www.dragikamen.com, 2011.</ref>

{{commonscat|Rutile|Rutil}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Minerali]]
[[Kategorija:Metalurgija]]
[[Kategorija:Zavarivanje]]

Rutil - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica