https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=SabettaSabetta - Povijest promjena2026-05-23T16:58:16ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sabetta&diff=248704&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-23T20:55:23Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Sabetta'''-->[[datoteka:Sabetta 1.jpg|mini|300px|Sabetta.]]<br />
<br />
[[datoteka:Jamal LNG 2.JPG|mini|300px|[[Jamal LNG projekt]] u gradnji.]]<br />
<br />
[[datoteka:Tor icebreaker (2225296).jpg|mini|300px|Ruski ledolomac ''Tor'' u luci Sabetta.]]<br />
<br />
<br />
'''Sabetta''' je [[luka]] na [[Jamal (poluotok)|poluotoku Jamal]], u sjevernoj Rusiji, koja je sagrađena u sklopu [[Jamal LNG projekt]]a. Nalazi se na zapadnoj obali [[estuarij]]a rijeke [[Ob]]. U blizini je Južno-Tambejsko nalazište [[prirodni plin|prirodnog plina]], za čiju svrhu je i izgrađena. <br />
<br />
== Jamal LNG projekt ==<br />
<br />
<br />
'''Jamal LNG projekt''' je [[projekt]] koji se izvodi u mjestu Sabetta, na [[Jamal (poluotok)|poluotoku Jamal]], u [[Rusija|Rusiji]]. Rusija i [[francuska]] naftna tvrtka ''Total'' zajedno će uložiti 38 milijardi [[američki dolar|američkih dolara]] u projekt [[Ukapljeni zemni plin|ukapljenog prirodnog plina]] na [[Arktik]]u, objavio je 2011. ruski premijer [[Vladimir Putin]]. Projekt obuhvaća izgradnju [[terminal]]a za [[Ukapljivanje plinova|ukapljivanje plina]] na poluotoku Jamal do 2018. nakon čega će Francuska s njega moći dobivati 15,5 milijuna tona godišnje [[Ukapljeni zemni plin|ukapljenog prirodnog plina]] ili LNG-a, koji se vadi iz Južno-Tambejskog nalazišta [[prirodni plin|prirodnog plina]]. Prije objave informacije o zajedničkom ulaganju, ruska vlada je odobrila da ''Total'' kupi 20,5% udjela u tvrtki ''Yamal SPG'' koja razvija projekt. <ref> '''Total u projektu Jamal''', [http://www.energetika-net.com/vijesti/plin/total-u-projektu-jamal-12074] "Energetika-net", www.energetika-net.com, 2011.</ref> Očekuje se da će prvo postrojenje za ukapljivanje plinova početi s radom krajem 2017., a puni rad postrojenja se očekuje 2021. <br />
<br />
Planirano je da se na Jamalu u 4 godine sagradi postrojenje za ukapljivanje plina. Ukupne rezerve plina na Jamalu i priobalnim vodama procjenjuju se na 1 250 milijardi [[Kubični metar|m<sup>3</sup>]]. Isto tako, procjenjuje se da će Rusija u idućih 25 godina investirati do 250 milijardi američkih dolara za puni razvoj proizvodnje na Jamalu i oko njega. <ref> '''Kreće projekt Jamal''', [http://www.energetika-net.com/vijesti/plin/krece-projekt-jamal-14942] "Energetika-net", www.energetika-net.com, 2012.</ref><br />
<br />
Najveća [[Kina|kineska]] naftna i plinska tvrtka CNPC preuzima ključnu ulogu u razvoju ruskog arktičkog plinskog projekta na Jamalu od 2014. CNPC je od ranije imao 20% udjela u projektu, a sada je, nakon potpisivanja 30-godišnjeg plinskog ugovora s ruskim plinskim divom [[Gazprom]]om, isti ugovor potpisan i s drugom ruskom plinskom tvrtkom ''Novatek'' o povećanju uloge u projektu na Jamalu. Kineska se tvrtka obavezala i godišnje uvoziti 3 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina (LNG) s Jamala. Novatek je također potpisao i sporazum s Kineskom razvojnom bankom (CDB) za financiranje tog projekta. <ref> '''CNPC preuzima projekt Jamal?''', [http://www.energetika-net.com/vijesti/plin/cnpc-preuzima-projekt-jamal-18906] "Energetika-net", www.energetika-net.com, 2014.</ref> U sklopu Jamal LNG projekta gradi se luka Sabetta, kao i [[aerodrom]] Sabetta. U gradnji je i [[termoelektrana]] koja će imati snagu 282 [[vat|MW]], a očekuje se da će početi raditi 2018. Najveći uvoznik prirodnog plina bit će Kina, a prijevoz će se obavljati [[Sjeverni morski put|Sjevernim morskim putem]]. Dogovorena je gradnja 16 [[tanker]]a [[ledolomac]]a za te potrebe. <br />
<br />
Projekt se nalazi u zajedničom vlasništvu Rusije, Francuske i Kine. Ruska tvrtka ''Novatek'' upravlja s 50,1% dionica, francuska tvrtka ''Total S.A.'' 20%, kineska naftna i plinska tvrtka ''China National Petroleum Corporation'' 20% i kineski ''Fond Puta svile'' 9,9%. Prema izvješćima, neke kineske banke još uvijek pregovaraju o uključivanju u projekt kao financijeri. <ref> '''U pripremi projekt eneregetske suradnje u ruskom Arktiku''', [http://croatian.cri.cn/1281/2016/05/07/142s103225.htm] “CRI Online", www.croatian.cri.cn, 2016.</ref><br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Jamalskonenečki autonomni okrug]]</div>WikiSysop